Milioni koje poslodavci koji ne zapošljavanju osobe sa invaliditetom godinama plaćaju na ime “penala”, najmanje su koristili osobama sa invaliditetom.
Praksa i dalje Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI ne prepoznaje kao posebno pravno lice, a nije izvjesno i kada će i u kojoj formi biti usvojene Izmjene i dopune zakona za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI.
To je “Vijestima” kazala Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG), govoreći o decenijskom odnosu i propisima za zapošljavanje, kao jednom od načina borbe protiv socijalne izolacije OSI.
“Dugogodišnja negodovanja organizacija OSI oko statusa Fonda i višemilionskog nenamjenskog trošenja sredstava posebno do 2014. ni dalje nisu ozbiljno razmatrana, nije prihvaćen osnovni zahtjev predstavnika Radne grupe da se osnuje Fond kao posebno pravno lice, kako bi se omogućilo adekvatnije planiranje, potrošnja, ali i kontrola utroška sredstava i potpunije ispunjavala svrha Zakona”, rekla je ona.
Kad će izmjene zakona?
Izmjene i dopune zakona, podsjeća Vujačić, planirane su još 2016, u IV kvartalu. U III kvartalu ove godine, trebalo je da bude utvrđen novi Predloga zakona.
“Ostalo je još desetak dana, i dalje je neizvjesno kada će zakon biti donijet i u kojoj formi”, kazala je Vujačić
Zakon propisuje osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, ali za Fond se, prema njenim riječima, u praksi godinama ne vodi poseban račun, pa se sredstva uplaćena za namjene OSI troše i u druge svrhe.
“U Zakonu se navodi da je Fond poseban račun budžeta Crne Gore, da je smješten u Zavodu za zapošljavanje (ZZZCG), kao organizaciona jedinica, što nije slučaj u praksi. Sredstva namijenjena doprinosima za zapošljavanje prikazana su u godišnjim Zakonima o budžetu na prihodovnoj strani, odnosno projekciji budžeta u okviru organizacionog koda Ostali doprinosi. Na rashodovnoj strani ZZZ tek od 2014. opredjeljuje se dio sredstava namijenjena Programu: Fond za profesionalnu rehabilitaciju, dok su se prethodno sredstva trošila iz objedinjenog budžeta mjera aktivne politike zapošljavanja, iako su milioni uplaćivani na račun posebnih doprinosa za zapošljavanje OSI”, kazala je ona.
Tako je, podsjeća Vujačić, za period 2009. do 2018. za posebne doprinose za zapošljavanje uplaćeno preko 70 miliona eura (73.312.701,45), dok je zaključno sa 2018. za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI utrošeno svega 19,5 miliona (19.507.380,44).
“Ostatak (53.805.321,01) utrošen je nenamjenski za ‘deficit budžeta’, kako su odgovarali iz Ministarstva finansija”, kazala je ona, dodajući da o lošem planiranju sredstava za mjere profesionalne rehabilitacije govori i to što je prošle i ove godine rađen rebalans budžeta, kako bi dodatna sredstva bila izdvojena za mjere profesionalne rehabilitacije zbog povećanja broja zahtjeva. “Uglavnom za subvencijama zarade zaposlenih OSI, čemu su u najvećoj mjeri doprinijeli projekti grant šema”, rekla je Vujačić.
Podsjeća i da nikad nisu iskorišćene druge mogućnosti za punjenje Fonda - na osnovu budžeta jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji osoba s invaliditetom ima prebivalište, donacija i pomoći domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica...
U Zakonu, dodaje Vujačić, piše i da je za namjensko korišćenje sredstava zadužen Savjet Fonda, ali da on nema nadležnosti da i da prati kako se troši novac - “jer Fond nije posebno pravno lice, i nema javna ovlašćenja”.
Dvije godine kriju analizu
Iz UMHCG podsjećaju da Vlada nikad nije skinula oznaku “interno” sa dokumenta “Analiza o mogućnosti izdvajanja Fonda iz ZZZ kao samostalnog pravnog lica”, čiji je naručilac Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Dokument je usvojen na sjednici 22. februara 2018.
“Bez obzira na zakonsku mogućnost ‘skidanja’ stepena tajnosti to do danas nije učinjeno”, kazala je Vujačić, dodajući i da Radna grupa koja je inicirala izradu tog dokumenta, nikad nije upoznata sa sadržajem analize.
“Jer je Ministarstvo, ili Vlada odlučila da ga učini tajnim”, rekla je ona.
Zbog takvog pristupa, dodaje ona, predstavnici NVO u Radnoj grupi nisu učestvovali u definisanju novog Predloga zakona.
Od izbora do izbora
Podsjetila je i na predizborno obećanje Demokratske partije socijalista (DPS) iz 2016, kada su u dijelu programa o socijalnoj pravdi naveli da će dodatno afirmisati socijalnu inkluziju OSI i ranjivih grupa i “njihovo uključivanje u proces rada i sve sfere javne politike”, te da će, kao jednu od mjera, kroz izmjene zakona, osnovati i Fond za profesionalnu rehabilitaciju.
“Ostaje nepoznato na šta su mislili, imajući u vidu da je DPS sve ove godine od usvajanja zakona još 2008. nesmetano dominantno kreirala politike. Ipak, jasno je da nikakvog novog Fonda, i njegovog osnivanja neće biti makar za vrijeme mandata ove Vlade”, kazala je Vujačić, dodajući da poslije više od deceniju, ostaje “da od neke nove vlasti zavisi dalja sudbina Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, pa i samog Fonda”.
“Uz možda nove godine pregovora, trošenja, zagovaranja i rada ispočetka”, kaže ona.
U Crnoj Gori, prema podacima Monstata iz 2011, živi oko 11 odsto, odnosno preko 60.000 lica sa invaliditetom.
Bonus video:
