Kada se pomene ime Igora Šuntića - prva asocijacija je umjetnost. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti u Prištini, odsjek slikarstvo, studijski je boravio i usavršavao se u Parizu i Amsterdamu, autor je fotomonografije “Šavnik - tajna prirode“, osnivač je međunarodne umjetničke kolonije “Art in the wild beauty“, koja se održava u Šavniku, bio direktor Centra za kulturu u toj opštini.
Pored slikarstva, bavi se umjetničkom fotografijom i multi-medijalnim sredstvima umjetničkog izražavanja. Iako je umjetnost i dalje njegovo primarno zanimanje, Igor se, sa suprugom Sarom, posljednjih godina oprobao i u organskoj proizvodnji. Inovativan po prirodi, potrudio se da to primijeni i u organskoj proizvodnji, kada je izbor kultura u pitanju, pa nadomak Nikšića gaji i kivano - bodljikavu afričku dinju.
“Na studijskim boravcima u Parizu i raznim evropskim metropolama primijetio sam kolika je vrijednost zdrave organske hrane i došao do nevjerovatnog podatka da na nju otpada manje od jedan odsto ukupne svjetske proizvodnje, a ostalo je sve konvencionalna i GMO proizvodnja, jeftina za široku potrošnju. Posljednjih godina taj trend se mijenja i ljudi sve više imaju svijest o zdravoj hrani i zdravim stilovima života. Moja supruga je farmaceut, a studirala je biljnu proizvodnju, tako da zajedno radimo na tome, a želja nam je da stvorimo veliku firmu koja će se isključivo baviti organskom proizvodnjom zdrave hrane, ljekovitog i aromatičnog bilja. Ja sam u ovom poslu partner koji želi doprinijeti zdravlju i kvalitetnijem životu ljudi”, kaže za “Vijesti” Šuntić.
Njihova organska bašta nalazi se u mjestu Rastovac, koje je osam kilometara udaljeno od grada. Površine je 3.000 metara kvadratnih, od čega se 500 kvadrata odnosi na plasteničku proizvodnju.
Igor objašnjava da na otvorenom uzgajaju razne organske sorte paprika, paradajza, dinja, lubenica, aromatičnog bilja, kupusnjača i salata, dok su u zatvrenom prostoru toploljubive vrste - kivano i više od 100 sorti čili papričica sa raznih kontinenata
“Mi smo pasionirani ljubitelji čili papričica. To su fantastične biljke, predivnih cvjetova i plodova, čija ljekovitost je poznata još od Inka, Maja i Asteka. Dobile su naziv po današnjem Čileu. Razne vrste čilija su neizostavan, vrlo cijenjen, sastojak mnogih svjetskih kuhinja. Najvažniji ljekoviti sastojak koji sadrže je kapsaicin koji papričicama daje ne samo ljutinu, nego i posebna ljekovita svojstva zbog kojih ih možemo svrstati među najzdravije namirnice svijeta”, objašnjava Šuntić i zatim nabraja sva ljekovita svojstva čili papričica.
A njih je, prema njegovim riječima, gotovo teško sve pomenuti - sprečavaju bol, djeluju antiupalno, pomažu kod dijabetesa, podstiču zdravlje kardiovaskularnog sistema, poboljšavaju probavu, podstiču mršavljenje, ‘hrane’ imunitet, sprečavaju čir na želucu, sprečavaju nastajanje kancera…
“Moglo bi se još dugo govoriti o čili papričicama. Možda nekada napravimo intervju samo o njihovim vrstama, ljepoti i ljekovitosti. Njima smo ove godine posvetili veliku pažnju i prostor”.
Igor objašnjava da im je glavni kriterijum za odabir poljoprivrednih kultura “autentičnost i čistota sorti”.
Prije nekoliko godina je živio i stvarao na Tenerifima i tamo se sreo sa kivanom.
“Kivano, ili afrička bodljikava dinja, kako ga tamo nazivaju, je vjekovima poznat u njihovoj tradicionalnoj medicini. On je tek 1930. godine napustio Afriku i rodni Zimbabve, ‘preselio’ se prvo na Novi Zeland, pa u Australiju. Danas se najviše uzgaja u Čileu i Kaliforniji, a u manjim količinama i u Evropi”.
Ukus kivana, egzotične biljke koja je naziv dobila po kiviju, je teško opisati. Zbog toga svi, pa i Igor, koriste isto objašnjenje - kombinacija banane, dinje, krastavca i limete. Njihova organska bašta je, kaže Igor, veliki eksperimentalni poduhvat, a u planu su im i još neke egzotične vrste.
“Ovaj poduhvat je pokazao šta se može uspješno gajiti na ovom području, na ovoj nadmorskoj visini i klimi. Naravno, biće uvijek nekih noviteta i eksperimenata. Pomenuo bih neke vrste koje su se ove godine dobro pokazale u našim uslovima, kao na primjer tomatiljo, godži berry, momordika, fizalis, ehinacea purupea, ašvaganda i razne vrste bamija. Naravno da ćemo povećati proizvodnju i u naš projekat uključiti još neke lokacije u Crnoj Gori, pošto smo prethodnih godina eksperimente radili u Šavniku i na durmitorskom području, a naši prijatelji u Grahovu i primorju. Za sljedeću sezonu ćemo se fokusirati na ono što se pokazalo kao najuspješnije, tako da ćemo od Ministarstva poljoprivrede tražiti pomoć za ozbiljniju proizvodnju i preradu organskih proizvoda”, kazao je Šuntić i dodao da su u postupku “posmatranja za dobijanje sertifikata za organsku proizvodnju”.
Kilogram dinje 15 eura, ali se lako proda
Cijena kivana je, za naše prilike, veoma visoka - oko 15 eura za kilogram, ali Igor kaže da količine koje se proizvedu na Balkanu nijesu velike, tako da nije teško prodati sve to što on i ostali proizvedu.
“Ljudi često pitaju zašto je toliko skup, a razlog je taj što je riječ o divljoj biljci, izuzetno zdravoj i ljekovitoj i ne postoji hibridna verzija za komercijalni uzgoj koji bi povećao količine i spustio cijenu. Količine koje se proizvode na Balkanu su zanemarljive za tržište, jer su to sve uglavnom mali proizvođači, tako da sve što se proizvede nije teško prodati”.
Bonus video:
