Nevladine organizacije WWF i Bankwatch pozvale su vlade zemalja zapadnog Balkana da ukinu podsticaje za male hidroelektrane (mHE), ocijenivši da one predstavljaju najveću opasnost za posljednje rijeke slobodnog toka u Evropi.
"Razvoj mHE jedna je od najvećih prijetnji rijekama na Balkanu. Kako bi stvar bila još apsurdnija, ovi se besmisleni projekti direktno sponzorišu državnim sredstvima, a ne donose nikakvu korist niti energetskom sektoru, niti državi. Prepoznali su to i građani koji kroz različite inicijative pozivaju svoje države na zaustavljanje izgradnje. Sada je pravo vrijeme da zemlje zapadnog Balkana ukinu podsticaje za uništavanje prirode i zaštite posljednje divlje rijeke Evrope”, saopštio je rukovodilac programa slatkih voda u WWF Adrija Zoran Mateljak, povodom 27. septembra - Svjetskog dana rijeka.
Ocijenio je da slatkovodni ekosistemi nestaju zabrinjavajućom brzinom.
Pozvavši se na Izvještaj o stanju planete, naveo je da je broj populacija slatkovodnih vrsta smanjen za 84 odsto od 1970.
“Preko 60 odsto rijeka u Evropi u lošem je stanju, ponajviše zbog degradacije i uništavanja izgradnjom brana, hidroelektrana, kanala, neodrživog vađenja pijeska i šljunka, loše isplanirane navigacijske infrastrukture itd. Ne iznenađuje stoga činjenica kako se u Evropi nalaze neki od najdegradiranijih rječnih predjela”.
Upozorio je da se za 10 godina u zemljama zapadnog Balkana učetvorostučio broj hidroelektrana snage do 10 MW.
Precizirao je da je 2018. u državama regiona 70 odsto svih podsticaja za obnovljive izvore energije potrošeno na mHE, a da su uprkos tome one proizvele svega 3,6 odsto ukupne električne energije.
“Evropska unija već je napustila sistem povlašenih cijena za sve osim za najmanje projekte, tako da je postojeći sistem podsticaja u većini zemalja zapadnog Balkana u opreci s preporukama o državnoj pomoći za zaštitu životne sredine i energiju”, objasnila je savjetnica za energetiku jugoistočne Europe u organizaciji Bankwatch Pippa Gallop, dodavši da Vlade moraju pod hitno promijeniti zakone i pravilnike kako bi spriječile dalje nepotrebno uništavanje rijeka.
Istaknuto je da nesrazmjernu ekološku i društvenu štetu koju uzrokuju mHE s obzirom na količinu proizvedene struje već prepoznaje energetska zajednica i tehničke stručne grupe EU i da se nalazi i u dokumentu EU o načelima održivog razvoja hidroenergetskog sektora u zemljama zapadnog Balkana.
“No, zemlje regiona vrlo usporeno rade na diversifikaciji korištenja obnovljivih izvora energije i zaustavljanju podsticaja. Analize koje smo sproveli jasno ukazuju kako podsticanje mHE nema nikakvog smisla. Osim što proizvode nemjerljivu štetu prirodi i lokalnim zajednicama, proizvode i velike finansijske gubitke svim građanima Crne Gore. U vrijeme kada se moramo suočiti s recesijom i ekonomskom krizom koja će uslijediti, država bi trebalo da prestane da ulagaže u štetne projekte. Štaviše, usmjeravanje na ‘zelena’ rješenja i ekonomiju ističe se kao jedan od najboljih načina izlaska iz ove krize, a garancija je i održive budućnosti cijele zemlje”, istakao je Milija Čabarkapa iz WWF Adrija.
Državni podsticaji, pojasnili su, glavni su razlog zašto je širom Balkana planirano oko 2.700 mHE. Ako se to ne zaustavi, upozoravaju da će stotine rječnih tokova biti uništeno, odnosno da bi moglo biti izgubljeno 5.000 kilometara nedirnutih rijeka
Bonus video:
