Javno zdravlje na stalnom je udaru teoretičara zavjera, kažu iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) i, kako dodaju, nije rijetkost da čak i roditelji, umjesto ljekara, o zdravlju djeteta poslušaju nekog sa društvenih mreža.
To kako vjerovanje u teorije zavjera utiče na javno zdravlje posebno je izbilo na površinu u uslovima epidemije koronavirusa, kada se u pitanje dovode i preventivne mjere - nošenje maski, držanje distance i pranje ruku.
Istraživači Anenberg centra za istraživanje javnih politika (APPC) Univerziteta Pensilvanija nedavno su saopštili da povjerenje u teoretičare umjesto u zvaničnu medicinu, može da bude prepreka smanjenju širenja pandemije. Na tom američkom univerzitetu, tokom marta i u julu, istraživali su uticaj teorija zavjera na javno zdravlje u uslovima kovida-19.
“Za kontrolu pandemije neophodna je podrška javnosti kad je u pitanju nošenje maski, poštovanje fizičke distance i pranje ruku. I vakcinacija, svakako, onda kada bude dostupna bezbjedna i efikasna vakcina”, rekao je tada Den Romer, direktor Centra američkog univerziteta.
Građani, čini se, svuda dijele iste dileme u vezi sa epidemijom - pa i kad su u pitanju mjere prevencije - maska, ruke, distanca i vakcina.
Još u prvim danima septembra, mjesec prije početka školske godine - koji je i odložen zbog kovida-19, roditelji crnogorskih đaka pisali su peticije i tražili od Ministarstva prosvjete da preispita odluku o nošenju maski u učionici. A resor Damira Šehovića, kako su tada saopštili, pozvao se na struku i preporuke Instituta za javno zdravlje (IJZ).
“Prevencija sad, a ne saniranje štete naknadno”, poručili su tada.
Nauka i traganje za istinom
Odgovarajući na pitanja “Vijesti” o uticaju teorija na javno zdravlje, iz IJZ, na čijem je čelu Boban Mugoša, kazali su da je prije svega važno pojasniti pojam - teorije.
“Teorija u medicini, i drugim empirijskim naukama, predstavlja niz tvrdnji do kojih se došlo na osnovu prikupljanja i generalizacije niza pojedinačnih naučnih znanja i saznanja. Ovi pojedinačni elementi se smisaono povezuju i integrišu zajedno sa ogromnim brojem provjerenih činjenica i zakonitosti, da bi nakon niza najstrožih kritičkih promišljanja, analiza i dokaza, kao i protoka vremena, formirali najpouzdaniji, najstroži i najopsežniji oblik naučnog znanja – naučnu teoriju”, objašnjavaju.
Da bi nešto bilo teorija, kako dodaju, mora se zasnivati na znanju i na dokazima.
“A ‘gomila’ neprovjerenih, nerijetko izmišljenih, a uglavnom nasumičnih tvrdnji, ne mogu da predstavljaju teoriju, te samim tim ne zaslužuju da se zovu ‘teorijama’, pa ni zavjere”, kažu iz IJZ.
Pa ipak, svjesni da kako god ih nazivali, teorije zavjera ili “teorije” zavjera ipak postoje, iz Instituta dodaju da one svakako ne smiju i ne treba da budu zanemarene.
“Ukoliko postoji makar nešto što je univerzalna odrednica ljudskog roda, onda je to traganje za istinom, a uloga nauke i naučnih institucija je da tragajući i čuvajući istinu za dobrobit čovječanstva, beskompromisno ulaze u sukobe sa različitim ‘teorijama’ i ‘teoretičarima’ zavjera. To je ujedno i uloga svakog obrazovanog i inteligentnog ljudskog bića”, poručili su iz IJZ.
"Novi srednji vijek"
U Institutu su svjesni da Crna Gora nije usamljena kad su teorije zavjera u pitanju.
“Nažalost, u posljednje vrijeme smo svjedoci da je ‘teoretičara’ zavjera i samoproglašenih eksperata u medicini, kao i tvrdnji koje iznose, sve više, što je umnogome posljedica ‘novog srednjeg vijeka’ - globalnog trenda i ere interneta u kojem je prisutna sve veća dostupnost javnog prostora za iznošenje različitih mišljenja bez imalo znanja, ekspertize i, posebno bitno, bez imalo samokritičnosti i najmanje trunke osjećaja lične odgovornosti i društveno-odgovornog ponašanja”, kazali su iz Instituta.
Sve to, uz činjenicu da je moguće kreirati lažne profile na društvenim mrežama, kreirati jeftine kampanje i plasirati jeftino oglase, kako dodaju, dovelo je toga da su mnoga nekompetentna mišljenja i stavovi postali mjerodavni i opšteprihvaćeni u mnogim sferama života.
Iz Instituta ne štede ni influensere - osobe koje nerijetko sebe nazovu uticajnima za dijeljenje najrazličitijeg sadržaja i ideja.
Neki su influenseri, kažu iz IJZ, “postali značajniji, nego oni najobrazovaniji, najhrabriji i najbolji među nama”.
“A influensersko mišljenje mjerodavnije, čak i u onim sferama u kojima mjesto treba da bude rezervisano samo za one koji su edukovani, učeni i naučeni da tu budu i postupaju - kao što je medicina, na primjer”, kažu iz Instituta.
Lijek se ne traži guglanjem
Javno zdravlje na stalnom je i konstantnom udaru teoretičara zavjera, kažu iz IJZ i dodaju da je primjera koji to opisuju - mnogo.
“Mnogi roditelji podliježući pritisku sa društvenih mreža često savjet o zdravlju svog djeteta ne traže kod zdravstvenih radnika i pedijatara, već se vode stavovima estradnih umjetnica ili poznatih ličnosti, što je jako nezahvalna i potencijalno veoma opasna praksa, čiji efekti i šteta često nisu odmah vidljivi, već je potrebno da prođe određeno vrijeme kako bi se ova praksa odrazila na zdravlje stanovništva”, kazali su iz IJZ.
Opasno je, kako dodaju, što se na taj način razvijaju navike i stavovi, koje je prenose na druge generacije, a sve je kasnije teško promijeniti.
Zato je, poručuju iz IJZ, neophodna stalna edukacija, medijsko opismenjavanje.
“I konstantno ponavljanje istine. Medicinske i naučne istine”, kažu.
Objašnjavaju da je proces promjene stavova težak - najteži i najveći zadatak javnog zdravlja.
“Jer se ne radi o borbi samo sa ‘teorijma’ zavjera, koje su doprinoseći faktor, već i o borbi sa navikama, običajima, kulturološkim i mnogim drugim duboko uvriježenim karakteristikama stanovništva”, kažu.
Pacijent ima pravo da ne zna, na ljekaru je da edukuje
Razbijanje mitova i borba sa “teorijama” zavjera težak je proces, zahtijeva vrijeme i trud, kažu u IJZ, ali vjeruju da se svako to ulaganje isplati.
Objašnjavaju da, ako u ordinaciju dođe pacijent sa nekim predubjeđenjem, na ljekaru je da poštuje njegov stav, ali i da nikad ne izgubi iz vida činjenicu da je pacijent došao zbog zdravstvenog problema i da traži pomoć stručnog lica.
“Nikada ne smijemo da zaboravimo da needukovan pacijent ima pravo da ne zna i da bude u zabludi, a da je uloga ljekara da pojasni, objasni i edukuje. Izgradnja partnerskog odnosa i izgradnje povjerenja uz postepenu edukaciju i dugoročno praćenje pacijenata jedini su ključ uspjeha na kojem ćemo i nastaviti da insistiramo”, kazali su iz IJZ.
U cilju edukacije na svim niovima, iz IJZ poručuju da zdravlje treba da zauzima centralnu ulogu u svim segmentima razvoja i društvenog djelovanja i da stoga promovišu i princip “jedno zdravlje”, koji podrazumijeva princip neraskidivosti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine.
“Jedino stavljanjem zdravlja na centralno mjesto i razvijanjem društveno-političkog i obrazovnog sistema zasnovanog na zdravlju nacije, posebno najmlađih, može obezbijediti održiv i ekonomski isplativ razvoj društva u kojem neće biti mjesta za teorije zavjera”, kazali su iz IJZ.
Bonus video:
