Otvaranje Informaciono dokumentacionog centra (IDC) podsticaj je pomirenju i saradnji, kao vrijednostima koje treba njegovati u cilju daljeg unapređivanja odnosa na području bivše Jugoslavije, poručio je predsjednik parlamenta Aleksa Bečić na otvaranju Centra.
Otvaranje IDC-a jedan je od primarnih ciljeva projekta koji sprovodi Incijativa mladih za ljudska prava članica Građanske alijanse, a koji je podržala Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i kofinansiralo Ministarstva javne uprave.
Projekat se sprovodi u saradnji sa Skupštinom Crne Gore i Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore.
Bečić je rekao da očekuje da će otvaranjem Centra biti formirana neophodna osnova za objektivno suočavanje sa prošlošću u cilju izgradnje ljepše budućnosti.
On je naveo da prikupljanje dokaza, izjava i drugih informacija o ratnim zločinima na prostoru Crne Gore, koje će Skupština kasnije učiniti dostupnim, pokazuju da je država spremna da bude među odgovornim društvima.
„Društvima koja su naučila lekciju iz prošlosti i koja teže ka budućnosti utemeljenoj na vladavini prava, poštovanju građanskih vrijednosti i najvećih civilizacijskih dostignuća“, poručio je Bečić.
On je kazao da je otvaranje Centra podsticaj pomirenju i saradnji, kao vrijednostima koje treba njegovati u cilju daljeg unapređivanja odnosa na području bivše Jugoslavije.
„Preduslov za jačanje međusobnog pomirenja i snaženja privrednih, kulturnih i ekonomskih veza zemalja regiona svakako je suočavanje sa prošlošću i konačno zatvaranje tema koje nas dijele“, ocijenio je Bečić.
On smatra da se zrelost društva ogleda u riješenosti da se objektivno suoči sa prošlošću.
„Suštinsko pomirenje zasnovano na istini i pravdi, uz obzir sjećanja na žrtve, mjerilo je ozbiljnosti u procesu stvaranja mirnog društva u kojem se građanske vrijednosti i ljudska prava u potpunosti poštuju“, kazao je Bečić.
On je naglasio da je ovaj projekat važan i sa informacionog aspekta, jer su određena istraživanja pokazala da građani Crne Gore pokazuju nizak nivo poznavanja i interesovanja na temu ratnih zločina.
Bečič je rekao da se otvaranjem Centra ujedno prepoznaje namjera izgradnje kapaciteta i saradnje među mladima kroz poduhvate koji imaju potencijal da sadašnje negativno manifestovane pojave transformišu u kohezionu snagu Crne Gore.
On je rekao da Skupština spremna da podrži inicijative koje eliminušu polarizacije u crnogorskom društvu i doprinose skladu građanskog društva.
„U ime Skupštine i u ime 81 poslanika želim vam uspješan rad koji će svojim vjerujem pozitivnim rezulatatima biti ugrađen u temelje mira i stabilnosti u našem regionu“, zaključio je Bečić.
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da otvaranje dokumentarnog centra o ratnim zločinima predstavlja važan trenutak za političku istoriju Crne Gore, u pogledu suočavanja sa ratnom prošlošću i njenog zacjeljivanja.
Popa je rekla da je EU ponosna što je finansijski podržala taj projekat.
“Kao i mnoge inicijative za pomirenje, i ovu inicijativu pokreće civilni sektor. U budućnosti vjerujemo da bi Centar trebalo da preuzmu Parlament i druge institucije radi dobrog upravljanja procesom, prikupljanja i arhiviranja dokumenata”, navela je Popa.
Ona smatra da javne institucije imaju veliku odgovornost u součavanju sa prošlošću u Crnoj Gori.
Kako je kazala, to podrazumjeva rješavnje ratnih zločina početkom 1990- ih sa naglaskom na efikasnom krivičnom gonjenu.
“Iako Crne Gora nastavlja da sprovodi strategiju krivičnog gonjenja za ratne zločine, odgovornost za ratne zločine nije u potpunosti uspostavljena. Potreban je proaktivni pristup istraživanju, krivičnom gonjenju, suđenju i kažnjavanju ratnih zločinaca u skladu sa međunarodnim standardima“, smatra Popa.
Prema njenim riječima, ključno je osigurati da žrtve ratnih zločina imaju jednak pristup pravdi i u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima
„Istovremeno, veoma je važno ojačati svijest građana, promovisati bolje znanje i razumijevanje u cilju borbe protiv nekažnjivosti za ratne zločine“, kazala je Popa.
Kako je navela, Centar ce doprinijeti obrazovanju građana, posebno mlađih generacija.
„To je mali, ali simbolično značajan korak ka procesu pomirenja i boljoj budućnosti regiona“, kazala je Popa.
Koordinator projekta Milan Radović je ocijenio da Crna Gora skoro da ništa nije uradila po pitanju ratnih zločina, i da je to jedan od glavnih razloga što su se odlučili za osnivanje Centra.
"Cilj nam je da kroz rad Centra upoznamo javnost sa ratnim zločinima tokom 90-ih, ali i da prikupljamo u njemu dokumentaciju i ostalu građu vezanu za pomenute zločine koja će biti dostupna i korisna, prije svega, za državno tužilaštvo u otvaranju novih istraga i postupaka, a potom i za kompletnu javnost", naveo je Radović.
On je rekao da ima simbolike u tom što je Centar otvoren u Studenstkoj ulici, jer su niz godina radili istraživanja koja su pokazivala da studenti prava nijesu upoznati sa činjenicama o ratnim zločinima.
Radović je objasnio da se u Centru nalaze imena onih koji su stradali, koji su prognani i čija je imovina uništena u zločinima koji su se desili 90-ih na teritoriji Crne Gore i za čiju sigurnost je bila odgovorna Crna Gora.
"Neka ovaj Centar bude garancija - za žrtve da ih pamtimo, za buduće generacije da se zločini više nikada ne ponove", istakao je Radović.
On je pozvao sve građane, kolege iz NVO sektora, istraživače, novinare, studente, đake i ostale da posjete Centar i upoznaju se sa podacima i činjenicama koji se tu nalaze.
Bonus video:
