Rok za uspostavljanje eko-fonda, po Zakonu o životnoj sredini, je avgust ove godine, ali ne treba čekati krajnji momenat da se on formira, već sada treba raditi na jačanju kapaciteta te institucije, koja će biti ključna za finansiranje projekata i programa iz oblasti životne sredine. To je ocijenila menadžerka projekta UNDP -a “Razvoj niskokarbonskog turizma” Aleksandra Kiković. Studija o osnivanja eko fonda, uz podršku UNDP -a uradio je hrvatski Institut "Hrvoje Požar". Osim studije, UNDP je podržao i 25 projekata koji značajno doprinose smanjenju nivoa emisije gasova staklene bašte (GHG) u sektoru turizma i koji su direktno ili indirektno povezani sa osnivanjem i budućim funkcionisanjem eko-fonda. "Kroz projekat 'Razvoj niskokarbonskog turizma' obezbijedili smo podršku Ministarstvu održivog razvoja i turizma da uradi program uspostavljanja eko-fonda. Po programu rada, Vlada bi tu odluku trebalo da donese u prvom kvartalu 2018. Čim se odluka donese, UNDP je spreman da i dalje pruži tehničku podršku za operacionalizaciju poslova, uspostavljanje procedura i za formalizaciju procesa, trening, obuku i stručno usavršavanje svih budućih zaposlenih", kazala je Kikovićeva.
Budući eko-fond, kako je kazala, neće biti u prilici da dodjeljuje bespovratna javna sredstva za projekte koji donose profit. "Riječ je o sredstvima koja će biti davana pod određenim povoljnim uslovima, beskamatnim kreditima ili pozajmicama, a grantovi će biti davani samo za projekte koji apsolutno ne donose profit. Eko-fond će se baviti različitim oblastima, od zaštite životne sredine, biodiverziteta, ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, preko projekata koji su vezani za klimatske promjene ili energetsku efikasnost. Svaki projekat koji je vezan za energetsku efikasnost u suštini donosi određenu zaradu ili uštedu u troškovima. Eko-fond će obuhvatiti i domaćinstava, koja će prvi put imati priliku da dobiju subvencije ili povlastice pri kupovini visokoeneregetski efikasnih uređaja i vozila koja imaju snižene emisije ugljen-dioksida, bilo da su električna ili hibridna", kazala je Kikovićeva. Eko-fond, kako je pojasnila, predviđa nekoliko modela funkcionisanja i odluka koji će biti izabran tek treba da se donese. "Osnovni izvor prihoda biće iz eko-naknada. Sve naknade koje zagađivač plaća išle bi u eko-fond. Postoji mogućnost i određivanja novih eko- naknada. Po zakonu je data mogućnost da se eko- fond ne finansira samo iz eko-naknada koje nisu izdašne nego i iz svih prihoda koji su vezani za zaštitu životne sredine. Misija eko fonda je da bude centralno mjesto u državi za priliv svih finansijskih sredstava koja treba da se usmjere na finasiranje projekata, programa, aktivnosti na polju zaštite životne sredine i odgovora na klimatske promjene. Eko fond treba da povuče sredstva, ali i da ih plasira, a za to treba vremena. Osim glavnih, domaćih izvora, on će imati i podršku EU, tu su i Svjetska banka, KfW, EBRD, Zeleni klimastki fond...", kazala je Kikovićeva.Iskustvo UNDP -a treba da posluži eko-fondu kao osnova Kikovićeva je navela da to što je UNDP uradio u posljednje dvije godine treba da posluži eko-fondu kao osnova i nešto na šta može da se nasloni sljedećih godina. "U saradnji sa Privrednom komorom, koja je bila spona između nas i privatnog sektora, podržano je ukupno 25 projekata koji značajno doprinose smanjenju nivoa emisije GHG gasova u sektoru turizma u 11 opština: Podgorici, Cetinju, Kolašinu, Mojkovcu, Plužinama, Žabljaku, Pljevljima, Budvi, Tivtu, Herceg Novom i Ulcinju. Uloženo je 750.000 eura, a vrijednost investicija tih 25 projekata je 12 miliona eura”, kazala je Kikovićeva. Ona je naglasila da su svi ti projekti toliko raznovrsni da to daje širinu i svi su, kako navodi, kandidati za dodjelu sredstava iz budućeg eko-fonda".
Bonus video:
