Vladini predlozi načina izrade pomorske knjižice, dozvole za ukrcaj kao i Identifikacione isprave pomorca (Seaman Identification Document – SID), te prateće izmjene Pravilnika o pomorskoj knjižici, dozvoli za ukrcavanje i identifikacionoj ispravi, predstavljene su krajem prošle nedjelje predstavnicima crnogorskih pomoraca na sastanku u Lučkoj kapetaniji u Kotoru.
Direktor Direktorata za pomorski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva (MSP) Vladan Radonjić predstavio je preliminarna rješenja ovih dokumenata na koja su svoja mišljenja, sugestije i eventualne predloge izmjena mogli dati predstavnici Unije pomoraca Crne Gore, Udruženja kapetana Crne Gore, rukovodioci Lučke kapetanije Kotor, predstavnik Međunarodnog sindikata transportnih radnika ITF iz Bara, kao i predstavnik udruženja Agencija za posredovanje pri ukrcaju pomoraca.
Kako je istaknuto, izgled pomorske knjižice (matrikule) neće se u skorije vrijeme mijenjati, ali će se raditi na tome da i crnogorska matrikula uskoro postane biometrijski dokument po ugledu na slična moderna rješenja u svijetu. Najveća novost koja se sada uvodi je i identifikaciona isprava pomorca (SID) koju je Crna Gora dužna da, po ILO konvenciji C 185 iz 2003, primijeni do aprila 2022. SID će se koristiti kao jedna vrsta brodske lične karte, i pomorcu će omogućiti tranzit u lukama, olakšan izlazak na kopno, a vrlo vjerovatno i olakšan prolaz pri tranzitu na određenim graničnim prelazima, odnosno aerodromima. Dokument sadrži osnovne podatke o pomorcu i to na prednjoj strani: fotografiju, ime i prezime, lične karakteristike, datum i mjesto rođenja, datum izdavanja i rok važenja. Isto tako, fotografiju i elektronski potpis koji će se direktno uzimati iz baze Ministarstva unutrašnjih poslova koji će ujedno biti i odgovorni za izradu. SID bi u sebi morao imati integrisan čip koji će sadržati lične podatke korisnika te omogućavati elektronsko očitavanje. Na poleđini će imati podatke o administrativnom organu koji ga je izdao sa utisnutim kontaktima koji mogu poslužiti lučkim ili drugim vlastima za direktnu kontrolu vjerodostojnosti SID-a.
Ovako urađen dokument bi imao izuzetno visok stepen zaštite ličnih podataka imaoca. Predstavnik MSP je naveo da će izdavanje SID-a pomorce koštati otprilike onoliko koliko sada iznose troškovi za izdavanje lične karte, ali je realno da troškovi ipak budu nešto veći, s obzirom na to da dokument mora u sebi imati i integrisani elektronski čip.
Pomorci su pored ostalih sugestija, tražili da se iz Pravilnika koji reguliše izdavanje matrikule izbrišu obaveze dostavljanja ugovora o radu i platne liste pomorca kao dokaza za njegov plovidbeni staž, zbog moguće zloupotrebe tih podataka koji spadaju u domen ličnih, a u čemu pomorce podržava i ITF. Centralna banka Crne Gore je još 2016. od Vlade u više navrata tražila da počne razmišljati kako da crnogorske pomorce koji plove za strane brodare uvede u crnogorski fiskalni sistem i oporezuje njihova primanja.
Naknade za polaganje ispita za sticanje zvanja 138 odsto skuplje
Tokom sastanka u Kotoru bilo je riječi i o nedavnom drastičnom povećanju naknada za polaganje obaveznih stručnih ispita za sticanje zvanja i ovlašćenja u pomorstvu, pred ispitnim komisijama MSP pri lučkim kapetanijama u Kotoru i Baru, a koje su poskupile u prosjeku za čak 138 odsto, a uprkos aktuelnoj pandemiji koja značajno ograničava mogućnost ukrcaja, odnosno zapošljenja pomoraca. Pomorci koji su zbog toga već protestovali i tražili da se te naknade vrate na dosadašnji nivo, od predstavnika MSP Radonjića su obaviješteni da se tome navodno, moralo pribjeći zbog potrebe da se uvećaju naknade članovima ispitnih komisija jer su oni bili spremni da ih napuste i time dovedu u pitanje dalji rad ovih komisija. U ove komisije imenovani su ljudi koje je po svojim diskrecionim ovlašćenjima biralo samo MSP, odnosno Radonjić koji je i sam član u čak 24 takve ispitne komisije pri Lučkoj kapetaniji Bar. Osim njega, u ovim komisijama su i mnogi drugi činovnici MSP, a neki od njih, poput Radonjića, istovremeno drže kurseve u privatnim trening centrima za obuku pomoraca, nakon čega ih u ime države, kao članovi komisije, učestvuju u ispitivanju da bi im potom izdali sertifikate – brevete kao dokaz o stručnoj osposobljenosti. Osim što je u pitanju direktni konflikt interesa, ovakva praksa dovela je do snižavanja opšteg nivoa stečenih znanja i osposobljenosti pomoraca kojima se izdaju crnogorski breveti, a na što su ukazale u odgovarajuće međunarodne institucije poput IMO i EMSA čije su provjere crnogorske državne pomorske administracije i sistema pomorskog školstva pokazale vrlo loše rezultate i ponovno dovele u pitanje ostanak crnogorskih pomoraca na Bijeloj listi.
Primanja u državnoj administraciji nijesu izgovor za slabu efikasnost
Zbog ovakvog stanja prilikom posljednjeg tzv. audita našeg pomorskog sistema od strane komisije Evropske agencije za pomorsku sigurnost EMSA, nađena čak 21 zamjerka od čega je od 2015. do danas MSP uspjelo ispraviti manji broj njih. “Godine 2017. Crna Gora je vraćena na Bijelu listu bez de facto obavljene inspekcije, već nam se ‘vjerovalo na riječ’ i materijalu koji smo poslali u Brisel kao dokaz da smo navodno, sve primjedbe otklonili. Međutim, činjenično stanje je malo drugačije. Kakvo je stanje zapravo, pokazaće rezultati IMSAS inspekcije iz novembra 2019, koje za sada MSP i državni organi Crne Gore drže daleko od očiju javnosti, što je jako indikativno pa čak i zabrinjavajuće, s obzirom da se radi o nečem što može direktno uticati na egzistenciju oko 7.000 ljudi – naših pomoraca koji plove na stranim brodovima i još najmanje četiri puta toliko članova njihovih porodica”, kaže Vladimir Vučetić, predstavnik Upravnog odbora Unije pomoraca, u kojem ne kriju svoje nezadovoljstvo načinom na koji su u MSP, odnosno Direktoratu za pomorski saobraćaj do sada radili taj posao.
“Potpuno svjesni činjenice da su primanja u državnoj administraciji na nezavidno niskom nivou, mišljenja smo da to ne treba da bude izgovor za slabu efikasnost i nepotpune rezultate. Upravo iz tog razloga smo u više navrata, i to uvijek na dobrovoljnoj osnovi, nudili stručnu pomoć u rješavanju pitanja koja se tiču poboljšanja statusa crnogorskih pomoraca. S obzirom da smo apolitična organizacija, ubijeđeni smo da bi isti takav princip morao biti primjenjivan i kod izbora državnih činovnika, a koji bi trebalo da se bave interesima pomoraca, ne samo kao svojih kolega, već i kao najboljeg crnogorskog izvoznog proizvoda. To prvenstveno znači da profesionalni kriterijumi, ali i visoki moralni standardi, treba da budu prioriteti prilikom izbora namještenika, i to ne samo u ovom djelu državne administracije”, prenosi nam stavove UO Unije pomoraca Crne Gore naš sagovornik.
Ko su ljudi u komisijama?
Vučetić navodi da primjeri nelogičnosti, korupcije i konflikta interesa, pa čak i nestručnosti u sastavima tih komisija, nisu zanemarljivi.
Naglasio je da u tim komisijama, ali i u drugim djelovima pomorske administracije, sjede ljudi koji su nas svojim dosadašnjim radom prvo doveli u nezavidan položaj izbacivanja sa Bijele liste, da bi potom pomorce konstantno držali na samom rubu ostanka u okvirima iste. Time dovode u opasnost pomorci da ostanu bez mogućnosti obavljanja posla od kojeg hrane svoje porodice.
“Imate recimo slučaj gdje čovjek koji je po struci upravitelj stroja, ispituje kandidate koji polažu ispit iz prve pomoći, a da u toj komisiji nema niti jednog ljekara. Isto tako, u komisiji koja ispituje stručnost kandidata za sticanje zvanja ETO (glavnog elektrotehničkog oficira na brodovima koji imaju dizel-eletrični pogon snage kakve omanje hidroelektrane), nemate niti jednog jedinog elektrotehničara ili energetičara, već ljude koji strukom nisu ama baš nikako vezani za problematiku ETO”, kaže predstavnik UO Unije pomoraca.
Bonus video:
