Četiri dana prije parlamentranih izbora 30. avgusta, Vlada Duška Markovića povukla je tužbu protiv “Rokšpeda” u parničnom postupku pred Osnovnim sudom u Ulcinju i time stavila tačku na pitanje vlasništva nad zemljištem gdje je nekada bio hotel Galeb, saznaju “Vijesti”.
Presudu na osnovu odricanja, 31. avgusta donio je sudija Pero Lukić, a podgorička kompanija već se u listu nepokretnosti (br. 4488), u koji su “Vijesti” imale uvid, upisala kao vlasnik skoro 20 hiljada kvadrata atraktivnog zemljišta.
U listu nepokretnosti ne piše kada se dogodila izmjena, budući da je država od prodaje Galeba 2006. godine, bila vlasnik, a Rokšped samo korisnik zemljišta.
Ipak, Rokšped je prije dvije godine uspio da dobije pozitivno mišljenje Privrednog suda radi sticanja vlasništva nad spornim zemljištem.
Zamjenik zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, podneskom je 26. avgusta 2020, u ime države, obavijestio ulcinjski sud da se odriče tužbenog zahtjeva.
“Odbija se tužbeni zahtjev kojim je traženo da se utvrdi da su založene izjave predstavnika Rokšpeda u korist NLB banke i Nove ljubljanske banke ništavan pravni posao i da ne proizvodi pravno dejstvo kod notara A.M. 09.11.2015 u dijelu kojim se odnose na nepokretnosti iz LN 4488 KO Ulcinj”, stoji u Lukićevoj presudi nakon što se država odrekla tužbenog zahtjeva.
Avanturu države pred sudskim instancama, platiće i građani budući da je presudom o odricanju, u koju su “Vijesti” imale uvid, državi kao tužiocu, naloženo da tuženima naknadi troškove postupka u iznosu od 93,109,5 eura.
Osim Rokšpeda, tužbenim zahtjevom bili su obuhvaćeni i NLB banka i Nova ljubljnaska banka, kod kojih je podgorička kompanija tokom 2014. i 2015, uzela kredite u ukupnom iznosu od 32,8 miliona eura, zalažući kao hipoteke nepostojeći hotel Galeb koji je srušen 2008. i zemljište, čiji je bila korisnik, a ne vlasnik.
Zbog toga se u ulcinjskom sudu vodi i krivični postupak protiv direktora i službenice ulcinjskog katastra Dževdeta Čaprića (63) i Smilje Šunjevarić (59), notara iz Podgorice Anđelka Miloševića (68) i ovlašćenog predstavnika kompanije Rokšped Asima Taljanovića (67).
Oni se sumnjiče da su propuštanjem dužnosti nadzora, kršenjem zakona i dovodeći u zabludu nadležne institucije, oštetili državu za oko 12 miliona eura.
Kompanija Rokšped kupila je hotel Galeb 5. septembra 2006. godine za 5,75 miliona eura i obavezala se da će u hotel da uloži 15,4 miliona eura i da će imati pet zvjezdica.
Umjesto toga, hotel je srušen početkom 2008. godine, a vlasnik je na istom mjestu, shodno aneksu ugovora, najavio gradnju novog objekta.
Danas, 12 godina nakon rušenja, na mjestu nekadašnjeg simbola ulcinjskog i crnogorskog turizma, ostao je mali kružni tok i ledina.
Iz kancelarije državnog zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, “Vijestima” nijesu odgovorili na pitanja poslata 28. septembra - zašto se Država Crna Gora odrekla tužbenog zahtjeva kojim je traženo da se utvrdi da su založene izjave predstavnika Rokšpeda u korist NLB banke i Nove ljubljanske banke ništavan pravni posao i da ne proizvode pravno dejstvo i zašto se požurilo sa podneskom o odricanju tužbenog zahtjeva, imajući u vidu da je u toku krivični postupak o toj pravnoj stvari pred Osnovnim sudom u Ulcinju...
ZAKON NE RETROAKTIVNO
Jedan od sagovornika “Vijesti” tvrdi da će država, sve i da nova vlast raskine ugovor i vrati imovinu, biti opterećana hipotekama banaka.
Naglasio je da uprkos tome što je Rokšped od Privrednog suda 2018, dobio pozitivno mišljenje za sticanje vlasništva nad spornom imovinom, to ne amnestira okrivljene u krivičnom postupku.
“Sporni ugovori sa bankom, zaključeni su u toku 2014. i 2015, kada je zemljište bilo državno, što znači da se zakon ne može retroaktivno primijeniti u ovom slučaju, posebno ne u djelu krivično- pravne odgovornosti”, kazao je on.
Rokšped iz osnovnog i aneksa ugovora nije realizovao nijednu odredbu utvrđenu rokovima, osim one koja se odnosila na isplatu dogovorenog iznosa od 5,7 miliona eura. Te odredbe imale su i raskidne klauzule ili uslove, ali Vlada nije posegla ni za jednom. Tako je Rokšped prvu bankarsku garanciju u iznosu od 1,26 miliona eura morao da dostavi do 30. oktobra 2006. godine sa rokom važenja do 31. decembra 2007. godine. Drugu garanciju, u iznosu od 273,5 hiljada eura, morali su da uplate do 15. decembra 2007. godine sa rokom važenja do 31. decembra 2008. godine.
“Garancija za obezbjeđenje investicija bitan je element ovog ugovora, pa za slučaj da je kupac ne preda u predviđenom roku, ugovor će se smatrati raskinutim, a hotel će ponovo biti uknjižen na prodavca”, piše u članu 9 osnovnog ugovora.
U istom članu, stoji “da ukoliko kupac ne bude poštovao predviđeni plan investiranja, izvršiće se naplata garancije u roku njenog dospijeća za tu godinu što ne oslobađa kupca daljeg investiranja”.
Prema informacijama “Vijesti”, bankarska garancija nije nikada aktivirana.
Hotel Galeb izgrađen je 1982. godine na južnoj padini Pinješa i računajući pet vila, raspolagao je sa oko 400 ležaja.
Imao je tri zvjezdice, a prodat je tek na četvrtom međunarodnom tenderu. Stečaj u Ulcinjskoj rivijeri uveden je 22. marta 2004. godine na zahtjev lokalne Elektrodistribucije zbog duga za struju u iznosu od 230 hiljada eura.
Vlada se umiješala i u krivični postupak
Naprasnim potezom, tvrde izvori “Vijesti”, Vlada se suprotno pravnoj praksi, indirektno umiješala u krivični postupak koji se pred istim sudom vodi po istom osnovu.
“Odustajanje od tužbenog zahtjeva u parničnom postupku, nije smjelo da uslijedi prije okončanja krivičnog postupka. Moralo se čekati”, kazao je “Vijestima” jedan od sagovornika iz istrage.
Osnovni tužilac Faruk Resulbegović, koji je podnio optužni predlog, Čaprića i Šunjevarić tereti da su počinili krivično djelo - nesavjestan rad u službi, Miloševića za zloupotrebu službenog položaja, a Taljanovića za krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja.
Za sva tri krivična djela zaprijećena je kazna zatvora do pet godina.
Resulbegović nije želio da komentariše odluku Vlade o odricanju tužbenog zahtjeva niti kako se to može reflektovati na krivični postupak koji vodi pred ulcinjskim sudom.
“Krivični postupak je u toku, zato nemam komentar”, kazao je Resulbegović “Vijestima”.
Čaprića i Šunjevarićevu, Resulbegović je okrivio da su početkom i krajem 2015. godine, suprotno zakonima donijeli dva rješenja bez saglasnosti Vlade i dozvolili upis zabilježbi hipoteke u katastru nepokretnosti na nepostojećim objektima Galeba, a na zemljištu koje je u državnom vlasništvu, uprkos tome što su znali da je hotel porušen 2008. i na taj način državu oštetili za 12 miliona eura.
Prvi put su fiktivnom hioptekom, piše u optužnom predlogu, opteretili nepostojeći hotel i državno zemljiše sa 3,5 miliona eura, koliko je iznosio kredit kod hipotekarnog povjerioca NLB banke i za taj iznos oštetili državu a drugi put sa 29,3 miliona eura kredita kod istog hipotekarnog povjerioca, a državu oštetili za 8,5 miliona, eura koliko je procijenjena vrijednost zemljišta. Ni u jednom slučaju, službenici katastra nijesu obavijestili zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, niti mu pružili mogućnost da učestvuje u upravnom postupku kroz eventualni žalbeni postupak, zbog čega su rješenja postala pravosnažna.
Milošević je okrivljen zato što je krajem 2014, suprotno zakonima, sačinio i ovjerio u formi notarskog zapisa, založnu izjavu kojom Rokšped garantuje nepokretnostima NLB banci za kredit, iako je kompanija samo korisnik a ne vlasnik zemljišta.
Taljanović se sumnjiči da je u dva navrata doveo u zabludu nadležni organ - da u javnoj ispravi ovjeri neistinit sadržaj da hotel Galeb postoji: prvi put za potrebe obezbjeđivanja kredita kod NLB banke, a drugi put za potrebe obezbjeđivanja duga nastalog po osnovu plative garancije.
Resulbegović je ranije odustao od daljeg krivičnog gonjenja bivšeg bivšeg ministra turizma Predraga Nenezića, njegovog pomoćnika Nebojše Popovića i nekadašnjeg stečajnog upravnika Ulcinjske rivijere Miomira Jakšića koje je sumnjičio da nijesu poštovali obaveze iz osnovnog ugovora koje se tiču mjera nadzora vezanih za ulaganja u rekonstrukciju hotela Galeb.
Bonus video:
