Ove godine Crna Gora je bogatija za 66 novih pelikana. Pelikani su jedne od najvećih ptica letačica, a njihovo slijetanje mnogi porede sa slijetanjem aviona. Ova ptica je simbol Skadarskog jezera, gdje živi 250 do 300 odraslih jedinki, a procjenjuje se da je ekološki kapacitet jezera oko dvije hiljade pelikana, zbog čega je potrebno nastaviti postavljanje vještačkih splavova za gniježdenje.
Predstavnica Centra za zaštitu i proučavanje ptica, Marija Šoškić, kazala je da је na Skadarskom jezeru krajem maja izborajno 205 pelikana.
„To su zajedno odrasle jedinke, gnijezdeće, kao i jedinke koje su prvogodišnje i drugogodišnje ptice. Na istom cenzusu izborajali smo i 66 mladih pelikana. Dakle, ove godine na svijet je došlo 66 novih pelikana. Svake godine krajem maja radimo cenzus pelikana na nekoliko lokacija u Crnoj Gori gdje su prisutni i uglavnom je to brojka od 250 do 300. Ali ove godine je bilo 205 vjerovatno što su baš toga dana neke od jedinki bile na nekoj od pogodnih lokacija u regionu“, pojasnila je Šoškić za PR Centar.
Prije 30 godina populacija pelikana brojala je svega desetak jedinki, a razlog su problemi sa kojima su se te ptice godinama suočavale.
„Jedan od najčešćih razloga su klimatske promjene. Njihova gnijezda su često propadala, zbog oscilacije nivoa vode. Drugi razlog je uticaj čovjeka. Pelikani su veoma osjetljivi u periodu gniježdenja, tako da svako prisustvo u blizini kolonije može da izazove pticu da odleti iz gnijezda, a pelikan je prilično teška prica i prilikom naglog uzletanja, može da uništi jaja i prevrne ptića iz gnijezda“, objasnila je Šoškić.
Mjere zaštite koje su sprovedene učinile su, kako je rekla, da pelikana na Skadarskom jezeru danas ima više nego ranije.
„Od 2013. su počele te mjere kada je postavljen prvi vještački splav za gniježdenje. Došlo se na ideju da se postavljaju vještački splavovi za gniježdenje na koje neće uticati povećanje i spuštanje nivoa vode. Pelikani su to vrlo rado prihvatili i od tada imamo naglo povećanje broja pelikana“, kazala je Šoškić.
Na jezeru postoje tri drvena splava za gniježdenje pelikana.
„Do nedoavno postavljani su splavovi od drveta koji brzo propadaju, tako da ih je svake godine bilo potrebno obnoviti. Zbog toga smo došli na ideju da se postave splavovi čiji je rok trajanja i do 30 godina. Tako da postavljanjem ovakvog splava, dugoročno smo riješili njihovo gniježdenje na jezeru. Projekat „Pelikansko selo: Život na raftu“, koji je podržan kroz konkurs Crnogorskog Telekoma „Za svako dobro“ imao je za cilj postavljanje dodatnog splava, kako bismo pomogli pelikanima da se što duže i bezbjednije gnijezde kod nas“, rekla je Šoškić.
Tokom projekta, osim splava, postavljena je i nova kamera, kako bi ljubitelji prirode vidjeli kako zapravo izgleda život na splavu.
„Zajedno sa volonterima odradili smo cenzus pelikana. Sa kolegama ornitolozima podijelili smo teritorije na jezeru i svi koji su bili sa nama mogli su da se bolje upoznaju sa ovom vrstom. U svemu ovome pomoć Telekoma nam je veoma značila“, kazala je Šoškić.
Lokacija kolonije je u rezervatu Pančeva oka, a rezervat je obilježen tako da nije moguće ući u njega, osim za potrebe istaživanja.
„Građani, turisti mogu doći do bova i odatle posmatrati, i sa opremom, dvogledima, fotoaparatima moguće je vidjeti koloniju“, kazala je Šoškić.
Pelikani su, kako je rekla, najinteresantniji nakon gniježdenja kada su već mladi tinejdžeri.
Ono što ljudi mogu da učine za pelikane jeste da ih ne uznemiravaju.
„To je jedna od najbitnijih stvari i naravno da očuvamo kompletno područje Skadarskog jezera. Važno je iskorjeniti krivolov, jer je riba pelikanima jedini izvor hrane. Naravno, ne smijemo da ostavljamo otpad, ali jedna od najvažnijih stvari je da ih ne uznemiravamo, jer tako ćemo im najbolje pomoći“, rekla je Šoškić.
Pelikani su jedne od najvećih ptica letačica.
„Kada ih posmatramo, kolege često porede njihovo slijetanje sa slijetanjem aviona, teški su i tromi i prilično sporo slijeću na vodu. Veoma su interesantni za posmatranje. Kod njih je zanimljivo da gularna kesa pomoću koje hvataju ribu, u vrijeme gniježdenja mijenja boju. Tokom drugog dijela godine ona je prljavo bijela ili siva, a za vrijeme gniježdenja postaje intenzivno narandžasta. Takođe, ako u tom periodu posmatramo pelikane, razlikovaćemo odrasle od negnijezdećih jedinki. Negdnijezdeće jedinke neće imati tako intenzivnu boju kesu na kljunu, a odrasli hoće.“, kazala je Šoškić.
Kolonija pelikana u Crnoj Gori je najzapadnija kolonija te vrste u svijetu.
„Areal ove vrste je istočno od Crne Gore do krajnjeg istoka Azije“, kazala je Šoškić.
Veoma je važno, kako smatra, da se nastavi postavljanje vještačkih splavova za pelikane, jer se procjenjuje da je ekološki kapacitet Skadarskog jezera oko dvije hiljade pelikana.
„Splavovi koji su postavljeni dio su projekta „Pelikansko selo: Život na raftu!”, koji je finansijski podržan kroz progam “Za svako dobro”. Veoma je važno da nastavimo da pomažemo pelikanima, jer njihova budućnost na Sakadarskom jezeru zavisi od nas“, zaključila je Šoškić.
Bonus video:
