Da su se pomno bavili statističkim podacima objavljenim u Planu slobodnih sudijskih mjesta, koje je Sudski savjet predstavio još u izvještaju 2016. godine, ne bi na zalasku 2020. godine došli u situaciju da se suočavaju sa mogućom kadrovskom blokadom - jer gotovo trećina sudija već ima ispunjenu zakonsku normu za odlazak u starosnu penziju.
U planu slobodnih mjesta u izvještaju Sudskog savjeta od prije četiri godine piše da čak 65 od 257 sudija, koji obavljaju pravosudnu funkciju u toj grani vlasti, ima preko 60 godina starosti, dok je njih 73 tada imalo preko 50 godina života.
Doduše, tada je Zakon PIO predviđao odlazak u poenziju sa 67 godina i za muškarce i za žene, ali nakon što je 12. avgusta ove godine, donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a koji propisuje odlazak u starosnu penziju - 66 (muškarci), odnosno 64 godine žene, došlo se do situacije, koja može dovesti do kadrovskog problema već do Nove godine.
Predsjednici sudova, kako se to može zaključiti iz saopštenja Sudskog savjeta, su blagovremeno dostavili personalne kartone o sudijama, koji po novom zakonu imaju uslove za penziju ali je SS većinom glasova odlučio da ne konstatuje da im je prestala funkcija, već su zatražili mišljenje Ustavnog suda.
Ukoliko Ustavni sud donese odluku da se mora poštovati starosna granica - 66 odnosno 64 godine, to će značiti da će Sudski savjet morati da pokrene proceduralne korake, na koje ih obavezuje zakon i Ustav, zbog čega će u narednih nekoliko godina čak polovina crnogorskih sudija otići u mirovinu...
Sudski savjet danima ne odgovara na pitanja “Vijesti” - da li su obavještavani od nadležnih rukovodilaca da su neke sudije stekle uslove da odu sa pravosudnih funkcija kao ni da li narušavaju pravni sistem i pravnu sigurnost ukoliko dođe do kadrovske blokade...
Koordinatorka projekta - Monitoring rada Sudskog i Tužilačkog savjeta Marija Vesković, koji sprovodi nevladina organizacija Akcija za ljudska prava, pojasnila je za “Vijesti” da član 121, stav 2 Ustava ne obavezuje sudije na odlazak u penziju, kao što ni član 103 Zakona o državnom tužilaštvu ne obavezuje tužioce na odlazak u penziju, ali ih obavezuje da napuste pravosudne funkcije – samim ispunjavanjem uslova za starosnu penziju.
“Njima prestaje sudijska odnosno tužilačka funkcija (‘sudiji prestaje funkcija … kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju“; državnom tužiocu prestaje funkcija … ispunjenjem uslova za starosnu penziju’). Oni mogu, ako to žele, da nastave da rade u sudovima i tužilaštvima kao savjetnici ili saradnici, advokati dok po sili zakona ne budu u obavezi da pođu u penziju sa navršenih 67 godina. Sudski savjet je podnošenjem predloga za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju pokrenuo značajna pitanja kada je u pitanju ravnopravnost ne samo muškaraca i žena, već i ravnopravnost sudija i tužilaca u odnosu na njihove saradnike i savjetnike, kao i sve druge državne službenike. Međutim, ne smijemo gubiti iz vida da se radi o važećem zakonu, koji je na snazi, i koji Sudski savjet mora da primjenjuje za sve situacije na koje se odnosi - to nalaže vladavina prava. Ustavni sud može da odluči da takvo zakonsko rješenje stavi van snage, kao i odluke koje su na njemu zasnovane, ali Sudski savjet nije nadležan da o tome odlučuje i da samovoljno sudijama produžava sudijske funkcije. Isto važi i za Tužilački savjet. Član Sudskog savjeta je i potpredsjednik vlade, koji je kao član vlade bio obaviješten i o predlogu takvog zakona, pa je moglo da se reaguje na vrijeme, da se utiče na ta rješenja ili na početak njihove primjene i da se Sudski savjet blagovremeno za to pripremi”, ocijenila je Vesković.
Poslanici Demokrata pokrenuli raspravu o tome da li sudije i tužioci krše zakon ali i naveli nekoliko imena, koji su ispunili uslove za starosnu penziju ali i dalje obavljaju pravosudnu funkciju.
Koordinatorka HRA je navela da sudeći po biografijama sudija Vrhovnog suda, koje su dostupne na njegovoj internet stranici, prema prvom uslovu za ostvarivanje prava na starosnu penziju, koji je propisan članom 17 stav 1 Zakona o PIO, uslov su ispunile sudije - Branimir Femić, Stanka Vučinić, Dušanka Radović, Natalija Filipović, Dragica Milačić...
“Kada je riječ o drugom uslovu za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a konkretno na navršenih 61 godinu života i 40 godina staža, ovaj uslov su ispunile sudije Apelacionog suda Lidija Ivanović sa 63 godine života i 41 godinom radnog staža i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica sa 63 godine i 40 godina radnog staža”, pobrojala je Vesković.
I unutar Ustavnog suda, koji treba da odluči po zahtjevu Sudskog savjeta, dvoje od 7 sudija iz aktuelnog sastava već imaju uslove za odlazak u starosnu penziju - Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović, dok je njih troje na samoj granici za odlazak sa javne funkcije...
“Nemamo podatak o tome kada je Sudski savjet primio obavještenja od predsjednika sudova, već samo da je Savjet na sjednici održanoj 7. oktobra konstatovao da ih je primio. Oni bi mogli da, ako su i dalje u tom roku, donesu te odluke o prestanku funkcija i postupe u skladu sa zakonom i Ustavom. Međutim, s obzirom na to da je Sudski savjet već većinom glasova odlučio da na duži rok odloži odlučivanje o prestanku sudijske funkcije, dok god Ustavni sud ne odluči o njihovom predlogu za ocjenu ustavnosti, njegovi članovi, koji su glasali za takvo rješenje, već su se opredijelili da svoju dužnost vrše nesavjesno i nemarno, odnosno da postupaju suprotno zakonom propisanim ovlašćenjima što prema članu 20 Zakona o sudskom savjetu i sudijama predstavlja jedan od razloga za razrješenje”, naglasila je Vesković.
Sudski savjet ima zakonski rok od 30 dana da odluči po dopisima predsjednika sudova, tako da rok za odluku nije još istekao.
Koordinatorka HRA pojasnila je i da je propisima predviđeno da predsjednici sudova blagovremeno obavijeste Sudski savjet o broju sudija kojima prestaje sudijska funkcija u narednom periodu. Na osnovu tih informacija Sudski savjet donosi Plan slobodnih sudijskih mjesta na nivou Crne Gore.
Prema podacima „Vijesti“ iz pravosuđa, Ustavni sud neće u skorije vrijeme donijeti odluku po zahtjevu Sudskog savjeta...
Nema ni odgovornosti rukovodilaca tužilaštava
Koordinatorka HRA Marija Vesković nema zvanične podatke o radnom stažu tužilaca, osim za v. d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića, koji je sa navršenih 66 godina i više od 15 godina staža ispunio uslove za starosnu penziju prema članu 17 stav 1 novog Zakona o PIO.
Tužilački savjet danima nije odgovarao “Vijestima” da li su od rukovodilaca tužilaštava dobili podatke o tužiocima koji imaju uslove za starosnu penziju, ali ni tome da li su opšte razmatrali prestanak tužilačke funkcije bilo kog tužioca.
“Ako ima tužilaca koji ispunjavaju uslove za starosnu penziju, a i dalje rade, onda se mora postaviti pitanje i odgovornosti rukovodilaca državnih tužilaštava koji su prema Zakonu o državnom tužilaštvu u obavezi da obavijeste Tužilački savjet ako u njihovim tužilaštvima ima tužilaca koji ispunjavaju uslove za starosnu penziju. U odnosu na v. d. VDT-a se postavlja pitanje odgovornosti članova sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, koja je prema zakonu u obavezi da obavijesti Tužilački savjet o tome da vrhovni državni tužilac ispunjava uslove za penziju i da mu u skladu s tim prestaje funkcija. Isto važi i za sudije članove i članice Opšte sjednice Vrhovnog suda koji su bili dužni da u skladu sa Zakonom o sudskom savjetu i sudijama obavijeste Sudski savjet o tome da je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica isto tako ispunila uslova za starosnu penziju, tj. da joj prestaje sudijska funkcija”, pojasnila je Vesković.
Na sajtu tužilaštva nema većine biografija tužilaca.
Prema nekim dostupnim, prema prvom uslovu za ostvarivanje prava na starosnu penziju, uslov su ispunili tužioci Božidarka Gačević ODT Pljevlja, Radmila Ćuković, Miljana Radović i Veselin Vučković (VDT).
“Kada je riječ o drugom uslovu za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a konkretno na navršenih 61 godinu života i 40 godina staža, ovaj uslov su ispunili, tužioci Milivoje Tomčić iz ODT Pljevlja, Petar Kapuci (VDT) i Stojanka Radović (SDT)”, navela je Vesković.
Bonus video:
