Mimoza je nekada bila sinonim za zimu na hercegnovskoj rivijeri, a karavan organizovan žutom cvijetu u čast godinama je obilazio cijelu bivšu Jugoslaviju, ali i mnoge gradove Evrope i bio najbolja promocija tog dijela crnogorske obale.
Uzgajanje mimoze koja cvjeta od decembra do kraja marta bilo je profitabilno šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je masovno uzgajana u Boki kotorskoj, naročito na hercegnovskoj rivijeri.
Prema procjenama stručnjaka, na rivijeri je bilo oko 5.000 stabala, sa kojih se godišnje moglo ubrati oko 30 vagona cvijeta.
Mimoze je iz godine u godinu sve manje, a nova stabla se rijetko sade.
Među rijetkima koji se i danas bave uzgojem je Dado Vujnović iz Kumbora koji sa 30-ak stabala ubere oko tonu cvijeta.
Plantaža njegove porodice zasađena je 1978. godine, a posao plasiranja atraktivnog cvijeta, najčešće u Beograd, Novi Sad, Banja Luku, Sarajevo i Zagreb, započeo je davno njegov otac.
Tada su, priča, tržištu isporučivali tri-četiri tone mimoze godišnje.
“Zlatne godine kada se od toga moglo i dobro zaraditi su prošle. Sada je potražnja manja, ali je plasman mimoze u gradove regiona solidan dodatni posao”.
Kilogram mimoze košta od 1,5 do 2 eura, alli je i zarada manja nego nekada, jer treba platiti mnoge dažbine prilikom izvoza, kaže Vujnović.
“Nekada smo mimozu slali i avionom, a sada samo autobusom”.
Ističe i da cvjećare sve manje kupuju mimozu, ali da zbog atraktivnosti žute boje koja se zadržava i kada se cvijet sasuši, još ima kupaca.
Porodica Vujnović stalno obnavlja plantažu mimoze, jer ta biljka ima kratak životni vijek - između 20 i 40 godina.
“Vrsta 'italijanka' ima atraktivniji cvijet, ali je zato njen vijek samo 20-ak godina, domaće vrste su otpornije i ižive oko 40 godina”.
Vujnović ističe da su sadnice mimoze relativno skupe, jer za mladu biljku treba izdvojiti 50 eura.
“Najbolje rađa od desete godine, što znači da je vrijeme njenog punog iskorišćavanja deset godina, a onda je treba zamijeniti mladom sadnicim”.
Navodi i da ova biljka ima plitak korijen i krto stablo, pa često strada i pri malo većim naletima vjetra.
Mimoze u Kumboru racvjetale su se raskošno i nagovještaj su novog praznika u čast nježnog cvijeta koji se na hercegnovskoj rivijeri održava 49. put, a počinje u februaru.
Žuti cvijet - simbol grada, stigao u Boku u 19. vijeku
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog lani je oko parkinga na Karači posadila 12 stabala mimoze.
To je bio pokušaj da se biljkom - simbolem grada, obogati pejzaž.
Ostala je samo jedna sadnica, a sumnja se da su ukradene.
Mimoza je u Boku stigla iz Australije i odomaćila se u 19. vijeku.
Pripada rodu bagrema i u svijetu je zabilježeno oko 300 vrsta.
U Boki se uzgaja samo desetak, od kojih je “italijanka” najčešća.
Česta je i “mimosa pudica” ili sramežljiva mimoza, koja ime zahvaljuje svojstvu skupljanja listova nakon dodira.
Od ovog svojstva potiče i čest izraz u narodu - “osjetljiv si kao mimoza”.
Na crnogorskom dijelu Jadrana, najviše joj prija područje hercegnovske rivijere – Kumbor, Baošići i Đenovići. U Evropi se masovno uzgaja u Francuskoj gdje postoje velike plantaže sa kojih se ubrani cvijet koristi u farmakologiji i kozmetici.
Bonus video:
