Video nadzor na stepeništima i hodnicima na osnovu kojeg bi se moglo zaključiti u čiji se stambeni prostor ulazi narušio bi privatnost onog koji dolazi i vlasnika stambenih jedinica, ocijenio je član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Radenko Lacmanović.
On je kazao da je veliki izazov Agencije u vezi zaštite ličnih podataka u prošloj godini bio sistem video nadzora, podjednako u stambenim zgradama, kod privrednih društava i na javnim površinama.
“Suočili smo se sa pokušajima da se video nadzor u stambenim zgradama instalira u liftovima, na stepeništima ili hodnicima na spratovima, za šta nismo dali saglasnost”, rekao je Lacmanović agenciji MINA.
On je podsjetio da je instaliranje video nadzora u liftovima zakonom zabranjeno.
“Video nadzor na stepeništima i hodnicima na osnovu kojeg bi se moglo zaključiti u čiji se stambeni prostor ulazi narušio bi privatnost onog koji dolazi, a i vlasnika stambenih jedinica”, smatra Lacmanović.
On je kazao da se video nadzor, kada su u pitanju stambene zgrade, lamele ili ulazi može isključivo postaviti na ulaze i zajedničke prostorije.
To, kako je objasnio, podrazumijeva da se može snimati ulaz i izlaz iz stambene zgrade i zajedničkih prostorija poput garaža, mjesta za odlaganje bicikala i prostora za društvene aktivnosti.
“Da bi ovo bilo urađeno, mora biti istaknuto obavještenje na vidnom mjestu da je zgrada pod video nadzorom i to na način da vaše oko prije vidi natpis nego kamera vas”, istakao je Lacmanović.
Kako je kazao, neophodno je da bude istaknut broj telefona osobe kod koje se čuvaju snimci napravljeni posredstvom video nadzora kako bi se o njima mogli obavijestiti.
“Snimci koji budu zabilježeni posredstvom video nadzora ne mogu se distribuirati ili činiti dostupnim posredstvom interneta, kablovske televizije ili na drugi način koji podrazumijeva elektronsku komunikaciju”, kazao je Lacmanović.
On je rekao da privredna društva pokušavaju da svaki, čak i problem koji se nije desio, a eventualno bi mogao, riješe ili preduprijede sistemom video nadzora.
Lacmanović je naveo da su zakonske odredbe jasne i propisuju da se video nadzor može koristiti radi bezbjednosti lica i imovine, kao i kontrole ulaska i izlaska iz službenog, odnosno poslovnog prostora.
“Ovo ne znači da kontorla ulaska ili izlaska iz službenog ili poslovnog prostora daje poslodavcima pravo da video nadzor instaliraju u svrhu praćenja prisustva zaposlenih na radnom mjestu i te podatke dostavljaju službi za obračun zarada”, objasnio je Lacmanović.
Nastojanja pojedinih državnih organa da video nadzorom pokriju javne površine, što podrazumijeva čak i čitave gradove ili njihove djelove, prema njegovim riječima, ne može se smatrati da zadovoljava potrebu svrsishodnosti i proporcionalnosti.
“Instaliranje video nadzora radi otkrivanja izvršilaca krivičnih djela ili prekršaja na tako neproporcionalan način može više usložiti problem nego ga riješiti”, smatra Lacmanović.
On je kazao da izgovori da će se lakše država obračunati sa organizovanim kriminalnim grupama u koliko video nadzor bude pokrivao djelove pa i čitave gradove "nijesu nešto što se može nazvati na zakonu utemeljenim pristupom".
“Ovakav odnos prema problemima sa kojima se suočavamo i pokušaji njihovog rješavanja može da navede na zaključak da pojedini državni organi ne rade kvalitetno svoj posao i ne znaju ko bi mogao biti izvršilac određenog krivičnog djela ili prekršaja kao i njegov pomogač”, ocijenio je Lacmanović.
Prema njegovim riječima, pristup u rješavanju krivičnih djela ili prekršaja ne može i ne smije biti od opšteg ka posebnom, već obrnuto.
Lacmanović je rekao da niko od onih koji zagovaraju masovan video nadzor nije odgovorio na pitanje da li bi u slučaju pokrivanja šest gradova u Crnoj Gori sistemom video nadzora riješili probleme o kojima je riječ ili bi ih dislocirali na druge lokacije i opštine.
“Ako bi se to kojim slučajem desilo znači li to da bi nakon određenog vremena dobili nove zahtjeve za instaliranje video nadzora u drugim sredinama, te da bi to podrazumijevalo nakon određenog perioda da je čitava Crna Gora pod okom kamera”, pitao je Lacmanović.
On je kazao da je nakon višegodišnjeg spora Agencije sa jednom poslovnom bankom, 2016. godine riješen problem formiranja bankarskog računa na osnovu jedinstvenog matičnog broja.
“Nakon upornog odbijanja da takvu praksu izmijeni, predmetna poslovna banka je nakon presude Upravnog suda morala prihvatiti rješenje Agencije i na drugačiji način formirati račun klijenata”, naveo je Lacmanović.
Predmetna banka je, kako je dodao, istakla na vidim mjestima i obavještenje za one koji su ranije imali otvoren račun kod iste, da ga mogu promijeniti na način sto u njemu neće biti sadržan jedinstveni matični broj.
Lacmanović je pozvao klijente te banke kojima je matični broj sastavni dio računa, da ga promijene, jer se, kako je rekao, nikad ne zna na osnovu njihovog računa ko može doći do najosjetljivijeg ličnog podatka.
Bonus video:
