Mrestilište na rijeci Breznici, u čije je renoviranje Sportski ribolovni klub “Lipljen” uložio više od 50. 000 eura počeće sa radom do kraja godine.
Predsjednik “Lipljena” Vaso Knežević kaže da su radovi završeni i da samo čekaju dozvolu od Ministarstva poljoprivrede i rualnog razvoja, kako bi mogli da krenu u proizvodnju autohtone potočne pastrmke crnomorskog sliva.
Mrestilište u pljevaljskom parku Vodice izgrađeno je pedesetih godina prošlog vijeka i nije korišćeno posljednjih decenija.
Oština je na neodređeno vrijeme mrestilište ustupila SRK “Lipljen”.
“Mi smo adaptirali unutrašnjost objekta, uradili su unutra svu infrastrukturu a u unutrašnjim bazenima obložli kadice. Kasnije smo krenuli u adaptaciju vanjskih bazena. Prije dvadesetak dana smo završili taj dio posla tako da smo dobili u funkcionalnom smislu pun kapacitet. Sada nam je ostalo da dobijemo dozvolu za akva kulturu od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Svu potrebnu dokumentaciju smo predali još prije četiri mjeseca. Samo čekamo da se taj dio formalizuje i krećemo sa radom“, rekao je Knežević.
Ističe da su sredstva za rekonstrukciju mrestilišta obezbijedili uz pomoć Rudnika uglja, Opštine i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
“Trenutno realizujemo projekat koji finansira norveška ambasada a koji se odnosi na obuku tri radnika koja će raditi u ovom ribnjaku“, rekao je Knežević.
Predsjednik SRK “Lipljen” koji gazduje pljevaljskim vodama, kazao je da su matične primjerke autohtone patočne pastrmke crnomorskog sliva izlovljavali iz Ćehotine.
“Za svaki pojedinačni primjerak ribe uradili smo DNK analizu da bi se utvrdila autohtonost potočne pastrmke. DNK analizu smo radili sa profesorom Danilom Mrdakom sa Biotehničkog instituta iz Podgorice. One ribe koje su po DNK odgovarale, njih smo ostavili za dalju reprodukciju odnosno mriješćenje. Cilj nam je da stvorimo matično jato koje ćemo imati uvijek u mrestilištu i od tog matičnog jata da proizvodimo riblju mlađ te autohtone salmonide”, rekao je Knežević.
Kapacitet mrestilišta je 200.000 jaja.
“U objektu se nalazi mrestilište, a kako mlađ bude rasla, klasiraće se u pomoćni objekat i na kraju u spoljašnje bazene. Autohtonu ribu ćemo držati dok naraste do dužine od 10 do 12 centimetara, odnosno koliko može za jednu godinu da izraste i odmah radimo poribljavanje. Cilj je da poribljavamo pljevaljske vode a stvoriće se i određeni višak koji ćemo ponuditi za ostale crnogorske rijeke koje pripadaju crnomorskom slivu, kao što su Lim, Tara i Piva. Ionako je Zakon o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi striktan i obavezujući da svaki korisnik voda mora da poribljava svoje vodotoke, ali isključivo autohtonim ribama. Pošto u Crnoj Gori niko ko ima ribnjake-mrestilišta nema autohtonu, ribu mi ćemo zasada biti jedini“, kazao je Knežević.
Rekonstrukcijom spoljnih bazena, istakao je on, stvoreni su uslovi i za uzgoj konzumne ribe.
Prema projektu, ribnjak bi trebalo da bude samoodrživ nakon treće godine funkcionisanja.
Bonus video:
