Dosadašnja politika Evropske unije imala je ograničeni uticaj na vladavinu prava u državama Zapadnog Balkana, a pored formalnog ispunjavanja postavljenih zadataka i postepenog usklađivanja s pravnom tekovinom EU, postalo je očigledno da se ne ostvaruju željeni efekti, da države regiona stagniraju, pa čak i nazaduju na polju demokratizacije, saopštila je zamjenica direktora CDT-a Biljana Papović.
"To je zaključak analize o ispunjavanju političkih kriterijuma EU u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji koja je, uobličena u predlogu praktične politike, rezimirala 20 publikacija koje su objavljene u prethodnim mjesecima u ovim zemljama i blizu stotinu intervjua sa ekspertima. Publikacija “Demokratija bez institucija vol. 2”, pripremljena u okviru projekta podržanog od strane ambasade Kraljevine Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju, je od danas dostupna građanima i građankama regiona", kaže se u saopštenju.
Kako dodaje, istraživanje je pokazalo da su pregovori u okviru poglavlja rezultirali brojnim izmjenama propisa, institucija i procedura, ali to nije dovelo do osnaživanja demokratskih institucija i održivih demokratskih praksi. Ni u jednoj od država Zapadnog Balkana nije ostvarena ravnoteža vlasti, već je izvršna vlast zadržala dominaciju nad parlamentima i pravosuđem.
"U zemljama Zapadnog Balkana izborni procesi su, po pravilu, izvor novih političkih tenzija. Legitimitet takvih izbornih procesa dalje proizvodi narušeni legitimitet svih institucija i procesa koji iz njih proističu. U proteklom periodu u zemljama regiona, nije došlo do željenih promjena zakonodavnog i institucionalnog okvira, niti do bitnijih unapređenja institucija zaduženih za izbore. Zloupotreba javnih resursa u svrhu kampanje i sumnje u nezakonito finansiranje partija i kampanja nastavljaju da opterećuju izborne procese i generišu nepovjerenje građana u izbore", kaže se u saopštenju.
I pravosudne reforme u svim zemljama usmjerene su na usvajanje strateških dokumenata i zakona koji nikako da nas približe cilju – depolitizovanom i nezavisnom pravosuđu. Uprkos pozitivno ocijenjenim zakonodavnim reformama, pravosuđe u praksi nije zaštićeno od političkih uticaja, niti od uticaja zakonodavne i izvršne vlasti. Ovo posebno dolazi do izražaja prilikom izbora i napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija, koje prate optužbe za pristrasnost, konflikt interesa, nedosljednu primjenu zakonskih kriterijuma. Povjerenje javnosti u pravosuđe slabi i zahvaljujući aferama vezanim za sami vrh pravosudne vlasti.
Zarobljena država, endemska korupcija, korupcija kao način života, korupcija u svim porama društva – samo su neke od sintagmi kojima organizacije civilnog društva, analitičari, ali i međunarodne organizacije sve češće opisuju stanje u državama Zapadnog Balkana.
Nacionalne vlasti nemaju dovoljno dobar odgovor na ove kritičke ocjene. Nema stvarne politične odlučnosti za sprovođenje reformi. Unaprijeđeni zakoni donose se pod pritiskom međunarodne zajednice, ali se suštinski ne sprovode. Represivni odgovor na korupciju i organizovani kriminal ima jednako loše rezultate.
Proces reforme javne uprave u čitavom regionu već dugo traje, a rezultati te reforme su jedva vidljivi iz ugla građana. Ambiciozne strategije, zakoni i projekti još uvijek ne utiču na rješavanje najvećih problema javne administracije. Javnu upravu u državama Zapadnog Balkana karakterišu podložnost političkom uticaju, nepotizam, klijentelizam i partijsko zapošljavanje, dok sve zemlje nastavljaju da pate od viška zaposlenih u upravi, uz istovremeni nedostatak stručnih kadrova.
Ambijent za djelovanje medija ni u jednoj od analiziranih država nije ni blizu zadovoljavajućeg nivoa. Neki od ključnih problema koje dijele sve zemlje regiona su neuređeno tržište, neadekvatna regulacija, slaba ili nepostojeća samoregulacija, politički uticaji na medije i nebezbjedno okruženje za novinare.
Sve se države suočavaju i sa problemom širenja dezinformacija i propagande, bilo iz političkih ili iz ekonomskih razloga, a nijedna nema funkcionalne mehanizme da se ovim pojavama suprotstavi na demokratski način.
Ove probleme su počeli prepoznavati i građani Zapadnog Balkana. Vjera u evropski projekat se umanjuje, budući da je postalo jasno da je članstvo još daleko, a proces ne donosi promjene važne za živote građana. Evropski uticaj u regionu je u posljednjih nekoliko godina oslabio, a nacionalističke političke elite su iskoristile taj period za vraćanje staroj retorici i podizanju regionalnih tenzija.
Bonus video:
