Dešavanja na terenu apsolutno ne idu u prilog epidemiološkoj situaciji i za očekivati je da broj oboljelih bude još veći, kazao je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić na pres konferenciji Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.
Begić je rekao da je tokom posljednja 24 sata registrovano 496 novih slučajeva koronavirusa, a tokom večeri i jutra biće obrađeno još 500 uzoraka iz privatnih laboratorija. Preminulo je još sedam kovid pacijenata. Oporavilo se još 240 pacijenata, a trenutno su aktivna 4.434 slučaja koronavirusa.
Dragoslav Tomanović, direktor Opšte bolnice Bar, kazao je da je trenutno hospitalizovan 271 kovid pacijent.
Na koronavirus je pozitivno 75 zdravstvenih radnika, "11 su suspektni, a pet su nezdravstveni radnici koji rade u sistemu zdravstva".
"Kovid protokol u barskoj bolnici je u infektivnom odjeljenju usaglašen sa protokolom liječenja u Kliničkom centru, a kolege su u svakodnevnom kontaktu i na dnevnom nivou se konsultuju oko terapije za najteže bolesnike", kazao je Tomanović.
Begić je, povodom masovnih okupljanja proteklih par dana, i toga šta će nadležni konkretno preduzeti da se izbjegne širenje virusa, kazao da ne vidi drugi način i "drugi izlaz iz ove situacije" osim pooštravanja mjera.
"Mislim da je to svima jasno. Onome kome to nije jasno, treba da bude jasno. Da li će do pooštravanja doći, ne znam. Ja bih to kao epidemiolog i član ove zajednice doživio kao lični poraz. Zato što je prošlo ovoliko vremena, mi se borimo sa istim virusom, preporuke su iste, mjere prevencije su iste, i devet mjeseci nismo u stanju da shvatimo neke jednostavne stvari. Očigledno da izlaza drugog nema ako dođe do eksponencijalnog rasta novooboljelih", rekao je Begić.
Kada su u pitanju podaci o velikom broju novozaraženih u Podgorici i da li glavnom gradu prijeti "zaključavanje", Begić je kazao da Podgorica teško može izbjeći prelazak u "grupu tri", u kojoj se podrazumijeva zabrana rada kafića i zatvaranje škola, ali i istakao da strahuje da bi glavni grad mogao preći u "grupu četiri" u kojoj se podrazumijeva i zabrana izlaska nakon 22 sata.
"Mi očigledno imamo više fudbalskih selektora i epidemiologa po glavi stanovnika nego bilo ko. Rješenja drugog nema, ili ćemo se pridržavati mjera i 'sistema semafora', ili će doći do onoga što mi želimo da izbjegnemo".
Na pitanje da li će slanje uzoraka u privatne laboratorije uticati i na smanjenje roka čekanja rezultata testova, Begić je rekao da se iskreno nada da hoće.
"Sa njima, kapacitete podižemo za 20-30 odsto, što je spasonosno, posebno imajući u vidu vrijeme čekanja".
Begić je kazao da nema precizne informacije koliko je uzoraka na čekanju, ali pretpostavlja da taj broj nije ispod hiljadu i po.
Na pitanje da li je moguće skraćivanje perioda samoizolacije na 10 dana, Begić je kazao da su mnoge države više iz ekonomskih razloga bile prinuđene da to urade, a da je neveliki broj država koje su skratile samoizolaciju karantina sa 14 na 10 dana. "Naučni dokazi ukazuju da je 14 dana vrijeme ne samo inkubacije, nego vrijeme koje je potrebno da se pozitivna osoba oporavi i prestane da bude zarazna po okolinu", istakao je on.
"Ne možemo sebi priuštiti luksuz koji drugi građani mogu"
Upitan da prokomentariše to što su prije nekoliko dana, prilikom iznošenja tijela mitropolita Amfilohija, njegove posmrtne ostatke iz KCCG-a ispratili i ljekari, a da pojedini doktori nisu nosili maske i potom se vratili u KCCG, Begić je kazao da "kao običan smrtnik" u potpunosti razumije religijska osjećanja i emocije koje određeni ljudi imaju prema autoritetima, posebno religijskim, ali naglasio da je posebno osjetljiv kada se radi o zdravstvenim radnicima.
"Ne možemo sebi priuštiti određeni luksuz koji drugi građani mogu. Od nas ne zavise samo naše porodice i naši životi, nego i životi svih o kojima brinemo. Mislim da tu treba biti iskren, kritičan, i samokritičan kao član ljekarskog esnafa. Zaista mislim da je moglo drugačije, a prije svega zbog bezbjednosti pacijenata u KCCG-u, jer svako skidanje maske u suštini predstavlja lični rizik.
"Crna Gora iznenađujuće nisko po stopi letaliteta"
Kada su u pitanju podaci Sindikata doktora medicine, prema kojiima je zabilježen drastičan rast stope smrtnosti među oboljelima od Kovida, Begić je istakao da se sirove stope mortaliteta među državama ne mogu porediti i da je to osnovno epidemiološko pravilo.
"Stopa mortaliteta, naročito od bolesti kao što je Kovid zavisi od strukture populacije. Tamo gdje je više starijih, veća je stopa mortaliteta."
Begić je pojasnio da nijedna zemlja nije objavila standardizovane podatke smrtnosti da bi se podaci mogli uporediti, odnosno da bi mogao kazati da li je stopa smrtnosti u Crnoj Gori niska ili visoka.
"Sirov broj nezahvalno visok, naročito u posljednjem periodu, ali nemam sa čime da ga poredim", kazao je Begić.
Istakao je da je Crna Gora iznenađujuće nisko po stopi letaliteta, te da je najveći rizik da neko umre od Kovida u uzrasnoj dobi iznad 90 godina i u Crnoj Gori taj procenat iznosi 15 odsto.
Prema istim podacima, dodao je Begić, vjerovatnoća da osoba između 40 i 49 godina premine od posljedica Kovida-19 u Crnoj Gori je 0,36 odsto.
Bonus video:
