U širokom vidokrugu na nekadašnjoj divljoj deponiji Vasove vode u beranskom prigradskom naselju Beranselo, svuda je zelena površina i trava koja izgleda potpuno idilično i opuštajuće, ali stručnjaci upozoravaju da proces sanacije te crne ekološke tačke ne treba smatrati završenim, odnosno da je ta lokacija i dalje potencijalno opasna.
Direktor ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović ukazuje na činjenicu da je sanacija obavljena daleko od očiju javnosti i da je sada kvalitet potrebno dokazivati stručnim analizama.
“Da bi se neko zemljište koje je duži niz godina korišćeno za nelegalno, nekontrolisano odlaganje otpada, kao što je slučaj sa Vasovim vodama, smatralo saniranim, potrebno je dokazati adekvatnim analizama, čime se jedino može utvrditi postojeće stanje”, kaže Perović.
On smatra da je, imajući u vidu da je na toj lokaciji, osim komunalnog odlaganja i drugi otpad, pa i opasni, jasno da su i mjere sanacije i remedijacije morale biti kompleksnije, pa je upravo zbog toga veoma bitno javnost redovno informisati o svim bitnim parametrima monitoringa zagađenog zemljišta.
“Takođe, ne treba zaboraviti ni da je ta kontaminirana lokacija u neposrednoj blizini rijeke Lim, pa je potrebno i vršiti redovno uzorkovanje vode i informisanje javnosti i o tome”, naglašava Perović.
Prema njegovim riječima, “tokom trajanja oporavka zemljišta lokalitet je moguće koristiti i za neke druge namjene, ali uz prethodno informisanje javnosti o činjeničnom stanju.”
Direkcija za javne radove je ranije saopštila da je završena sanacija divlje deponije na Vasovim vodama, a menadžer opštine Berane Vladimir Đaković podsjeća da se sanacija odvijala u dvije faze.
“Prva faza je koštala 109.357 eura i obuhvatala je regulisanje takozvanog Lučkog potoka. To je bilo važno jer je u proljeće dolazilo do formiranja vještačke akumulacije koja je prolazila kroz tijelo deponije i zatim oticala u rijeku Lim, zagađujući je”, kaže Đaković.
Druga faza započeta je početkom 2016. godine i završena je u jesen 2018. godine.
“Radovi su započeli izmještanjem otpada kako bi se spriječilo njegovo urušavanje. Zatim se pristupilo regulisanju nusproizvoda otpada sprovođenjem cijevi koje služe za odvod gasa metana koji nastaje razgradnjom organskih materija na deponiji. Potom je urađena zaštita od površinskih voda tokom koje je čitavo tijelo deponije pokriveno nepropusnim slojem zemlje”, kaže Đaković. On objašnjava da je oticanje površinskih voda regulisano izgradnjom obodnih kanala, odnosno kanala oko čitavog tijela deponije.
“Završetkom sanacije pristupilo se kultivisanju površine nekadašnje deponije. Tokom druge faze radova utrošeno je oko 660.000 eura. Kompletnu sanaciju finansirala je Direkcija za javne radove”, kaže Đaković.
Priča o Vasovim vodama crnogorskoj javnosti dobro je poznata. To je možda, ako ne jedini, svakako prvi primjer građanskog aktivizma i pobune u Crnoj Gori koji se završio pobjedom građana nad sistemom.
Na tom mjestu “privremeno” je, od 1995. pa sve do 2014. godine, odloženo makar pola miliona tona komunalnog otpada i napravljena najveća planina smeća na sjeveru države. Za planove za izgradnju regionalne deponije na tom mjestu, proračune, predračune, analize i sinteze, obilaske raznoraznih stručnjaka i njihove izlete sa sve dnevnicama, mezetlucima i ručkovima, prije sanacije potrošen je milion eura.
Poslije neviđenog otpora mještana Beransela koji je trajao nekoliko godina, pred lokalne izbore 2014. godine Vlada je saopštila da odustaje od daljeg odlaganja otpada na tom mjestu i da će Vasove vode biti sanirane, zašta je potrošen i drugi milion.
Za pričinjenu štetu, ekološku i materijalnu, niko nikada iz tadašnje DPS lokalne vlasti nije odgovarao. Nije odgovarao niko ni od brojnih stručnjaka koji su pravili ekpertize i projekte za izgradnju regionalne deponije. Mještani Beransela pitaju koliko su realna njihova nadanja da će Vasove vode postati izletište.
“Sada je na mjestu nekadašnjeg smetlišta izrasla trava koja simbolično odslikava našu veliku pobjedu za koju smo se borili dugi niz godina radi očuvanja našeg zdravlja i zdravlja našeg potomstva. Ta trava ukazuje da se herojska borba mještana Beransela isplatila, jer smo uspjeli da natjeramo vlasti da saniraju najcrnju ekološku tačku u Crnoj Gori. Zato priželjkujemo da ovo mjesto u budućnosti postane privlačna destinacija za sve one koji se zalažu za očuvanje zdrave životne sredine”, kaže predsjednik MZ Beranselo Slobodan Lončar.
On ističe da Beranselci žele da Vasove vode “budu izletište koje će svjedočiti da je narod jači od svake sile i istovremeno opominjati da je ekologija i zdravlje preče od bilo kakvih investicija”.
“To su naše želje i naša očekivanja. Ali, poslušaćemo stručnjake i ekologe koji upozoravaju da je ispod te okom vidljive zelene površine još planina smeća”, kaže Lončar.
Ispod zemljišta i dalje je planina smeća
Za ekologe i nezavisne stručnjake je problematićno što javnost nije bila na bilo koji način uključna u proces sanacije Vasovih voda, i što su o tome saznali iz medija. Zato smatraju da je sada potrebno izvršiti uvid u to kako i na koji je način taj posao obavljen.
Tako je menadžer opštine Berane kazao da je informaciju o tome da je sanacija Vasovih voda završena, dobio tek onda kada je od Direkcije za javne radove zatražio odgovor na pitanje u kojoj je fazi taj posao. On je rekao da u proces sanacije Opština Berane apsolutno nije bila uključena.
Ispred Mjesne zajednice Beranselo, Lončar kaže da u taj proces nisu bili uključeni ni mještani, niti su o tome informisani od strane Direkcije i izvođača radova.
Zašto je to bilo tako i zašto je iz procesa sanacije bilo isključeno lokalno stanovništvo i lokalna uprava, nema odgovora. Ekolozi i stručnjaci zato kažu da je potrebno ozbiljno shvatiti upozorenje o neophodnosti redovnog monitoringa zemljišta ispod kojeg je planina smeća, zbog čega Vasove vode i dalje predstavljaju nevidljivu opasnost.
Bonus video:
