Etički komitet ponovo sprovodi postupak utvrđivanja akademskog integriteta suspendovane vanredne profesorice Pravnog fakulteta Bojane Lakićević Đuranović.
To je „Vijestima“ kazao predsjednik Etičkog komiteta, profesor Bogdan Ašanin.
Etički komitet je u aprilu donio odluku da je Lakićević Đuranović najmanje dva rada studenata plagirala, odnosno predstavila kao svoje, ali je odluke poništio Upravni sud krajem oktobra.
„Vijeće Upravnog suda, pod predsjedništvom sudije Vojina Lazovića, poništilo je odluke Etičkog komiteta i vratilo na ponovni postupak, za plagiranje specijalističkih radova Danila Spahića i Đorđija Drinčića. To iz razloga navodnih proceduralnih propusta i nedostataka u pisanju obrazloženja odluka. Sud nije cijenio, niti negirao nalaz Etičkog komiteta o plagijatu radova. Etički komitet će u narednom periodu postupiti po odluci suda i okončati postupak u oba slučaja, što prije bude mogao“, kazao je Ašanin „Vijestima“.
Etički komitet ranije je konstatovao, a Upravni sud to nije osporio, da je u slučaju dva rada, od kojih je jedan objavljen u beogradskom “Pravnom životu”, a drugi u sarajevskom “Zborniku radova Pravnog fakulteta”, Lakićević Đuranović doslovno preuzela djelove specijalističkih radova Drinčića i Spahića, te da se “radi o kršenju akademskog integriteta - oblik direktni plagijarizam”.
Članovi Etičkog komiteta tada su koristili neposredni metod poređenja njenih članaka i radova dvojice studenata.
“Etički komitet je nedvosmisleno zaključio da je Bojana Lakićević Đuranović doslovno preuzela tekst iz specijalističkog rada studenta, a da pri tom specijalistički rad studenta nije u radu nijednom citiran, niti se nalazi u spisku literature. Takođe, prilikom preuzimanja teksta iz specijalističkog rada, nijesu korišćena uobičajena pravila označavanja preuzetog teksta upotrebom znaka navoda”, navodi se u obrazloženju ranijih odluka, koje je zbog proceduralnih propusta poništo Upravni sud.
”Neobično” razumijevanje sutkinje Rabrenović
Pred podgoričkim Osnovnim sudom od 5. novembra prošle godine vodi se krivični postupak protiv Lakićević Đuranović u vezi sa slučajem specijalističkog rada studenta Drinčića, koji je profesorica predstavila kao svoj u beogradskom stručnom časopisu „Pravni život“.
Krivičnu prijavu protiv nje podnio je Centar za građansko obrazovanje.
„Godinu dana nakon početka sudskog postupka, i skoro godinu i po od procesuiranja krivične prijave CGO sa svim dokazima, ovaj slučaj se zahvaljajući, prije svega, manipulacijama optužene Lakićević Đuranović, ali i neobjašnjive sporosti suda, nije suštinski pomjerio sa mjesta. Neobično je ’razumijevanje’ sudije Nade Rabrenović koja mjesecima odlaže ročišta zbog navodne bolesti što optužene, što njenih branilaca, ili nedolaska vještaka, pa tako od devet ročišta samo iz tog razloga pet nije ni održano. Iz ove perspektive i sa ovom sudijom, izgledno je da će ovo trajati godinama čime se obesmišljava sve ono što smo mi uradili u javnom interesu, kao i nalazi Pravnog fakulteta i Etičkog komiteta, ali i rada Tužilaštva. Dodatno, to samo potvrđuje uvjerenje da je sudstvo neefikasno i pod različitim uticajima koji ne doprinose profesionalnom radu i ugledu te grane vlasti“, kazala je više pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović.
Zbog toga je CGO od predsjednice Osnovnog suda Željke Jovović tražio da protiv sutkinje Rabrenović „preduzme mjere i radnje zbog postojanja sumnje da odugovlači predmetni postupak“.
„Povodom dopisa Centra za građansko obrazovanje, predsjednica Osnovnog suda preduzela je sve aktivnosti u okviru svoje nadležnosti, a shodno članu 37 Zakona o sudovima“, odgovorila je „Vijestima“ Jovovićeva.
Zakon o sudovima predviđa da predsjednik suda ima pravo uvida u predmet koji je u radu kod sudije, kad postoje objektivne okolnosti koje ukazuju da sudija ne vrši svoju dužnost u skladu sa zakonom.
Precizira se da u slučaju da je uvid predsjednika suda u predmet tražila stranka zbog nepostupanja ili neblagovremenog postupanja sudije, „predsjednik suda može zahtijevati od sudije da mu u pisanoj formi dostavi podatke ili izvještaj o predmetima i razlozima zbog kojih predmeti nijesu završeni u zakonskom ili razumnom roku“.
Kaluđerović: UCG nerado prilazi ovom slučaju
Kaluđerović opominje i na to da pesude Upravnog suda nijesu od značaja za ovaj krivični postupak, što je potvrdio svojevremeno i advokat optužene.
„Ali su to zaboravili kad su shvatili da time mogu kupovati vrijeme. Tačnije, prethodno pitanje utvrđivanja plagijata od strane Etičkog komiteta i drugih organa ne utiče na krivični postupak, jer sud može ovo pitanje riješiti angažovanjem vještaka. Činjenica da je to sudija do sad izbjegavala direktno ide naruku optuženoj Lakićević Đuranović“, smatra Kaluđerović.
Prema njenim riječima, slučaj Lakićević Đuranović je sistemski primjer.
„I mi ćemo na njegovom rasvjetljavanju biti istrajni, jer ova krivična prijava je samo vrh ledenog brijega nepravilnosti i nezakonitosti na kojima je zasnovan akademski rad i zvanja Lakićević Đuranović“, kazala je Kaluđerović.
U CGO, sa željenjem konstatuju da je rukovodstvo UCG od početka do danas „ovom slučaju nevoljno prilazilo i preduzimalo minimum ili manje od minimuma radnji kako bi se utvrdile sve činjenice“.
„U prilog tome je i podatak da smo mi još u julu 2019. predali rektoru, Danilu Nikoliću, i predsjednici Naučnog odbora, Ireni Orović, dokaze i dodatne indicije o drugim nezakonitim radnjama koje su pratile izbor u zvanje Lakićević Đuranović. Tek nakon više naših urgencija, nedavno nam je stigla potvrda da je dio tih navoda provjeren i da je utvrđeno da smo bili u pravu, odnosno da je Lakićević Đuranović u svojim referencama navodila da je bila mentorka studentima kojima zapravo nije bila mentorka. I u tom slučaju UCG je bio vrlo blag prema njoj izričući joj samo opomenu. Vjerujemo da bi javnost trebalo da čuje i zašto rektor Nikolić štiti Lakićević Đuranović i čime ga je ona tako zadužila da dopušta da urušava već klimav ugled UCG“, poručila je Kaluđerović.
Ističe da koliko je porazno da je Lakićević Đuranović „prevarnim radnjama napredovala u akademskoj zajednici, toliko je porazno i to što ista akademska zajednica, a prije svih UCG nema mehanizme da ovo otkriva i efikasno procesuira, što rektoru nije prioritetno pitanje i što do sada nije preuzeo niti jednu proaktivnu radnju da skine opterećenje sa čitavog UCG zbog ovog slučaja“.
„Ovo, naravno, otvara i pitanje – koliko je sličnih slučajeva na UCG? I upravo zato je nama važno da ovaj slučaj dobije svoj epilog kako bi se pokrenuo sistem i za sve ostale a i poslala poruka da plagiranje nije pošteno i da oni koji plagiraju ne mogu i ne smiju biti uzor novim generacijama“, zaključila je Kaluđerovićeva.
Bonus video:
