Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović sugerisala je juče da je u radu institucije bilo selektivnosti, čime su potvrđene dugogodišnje kritike dijela crnogorske javnosti, ali i međunarodne zajednice, prije svega Evropske komisije.
“Što se tiče izvještaja EK, pa da ste me pitali prije dva ili tri mjeseca, ja bih rekla ne, nema selektivnog pristupa. Međutim, zahvaljujući proaktivnom radu Agencije i Savjetu Agencije, pitanja koja smo dobili od strane novinara i od određenih nevladinih organizacija, nažalost, moram da kažem da smo prosto naišli na određene predmete koji nisu u adekvatnim rokovima završeni i nisu uopšte završeni. Međutim, to će sigurno biti prošlost rada Agencije”, obećala je Perovićeva na jučerašnjoj sjednici Savjeta Agencije.
Sjednici je prethodio sastanak direktorice i predsjednika Savjeta Agencije Momčila Radulovića sa šeficom Delegacije Evropske unije u Podgorici Oanom Kristinom Popom.
Radulović je sastanak ocijenio kao veoma koristan i da su se na njemu, između ostalog, razmatrali nalazi EK o Crnoj Gori.
EK je i ove godine ponovila je ključne kritike na račun Agencije, među kojima i ona na račun selektivnosti.
“Uprkos preduzetim mjerama i proaktivnijem radu novog Savjeta Agencije, izazovi ostaju: Agencija i njeni zaposleni moraju osigurati maksimalnu transparentnost, integritet, nepristrasnost, neselektivan pristup i dosljednu i punu primjenu relevantnih zakona”, ocijenili su iz Brisela.
Agenciju je do kraja prošle godine vodio Sreten Radonjić, a do izbora direktorice ova institucija je bila u v. d. stanju i njome je uglavnom upravljao Savo Milašinović.
Radonjić juče nije odgovorio na poruke novinara u vezi sa navodima o selektivnosti Agencije.
On je više puta negirao kritike domaće i međunarodne javnosti na račun selektivnog pristupa.
Pitanje je na jučerašnjoj sjednici pokrenuo član Savjeta Rifat Hadrović, koji je pitao da li je nova direktorica utvrdila da se postupalo na taj način.
Analizirajući dokument koji je bio pripremljen za tematsku sjednicu Savjeta, Hadrović je kazao da u njemu stoji da je u nekim slučajevima Agencija postupala selektivno, “da je birala predmete, stavljala u fioke...”
Perovićeva je na čelo Agencije došla krajem jula. Ona je na jučerašnjoj sjednici kazala da su u posljednjih nekoliko mjeseci završili veliki broj starih predmeta, koji datiraju još iz 2017, 2018. i 2019. godine i dodala da su mogli biti ranije završeni.
Među njima su i mnogi slučajevi o kojima su pisale “Vijesti”.
Govoreći o aktivnostima Agencije, Radulović je kazao da je najvažnije “da riješimo ove repove iz prošlosti, jer od toga zavisi ugled ove Agencije”.
Iz Agencije su prošle sedmice “Vijestima” kazali da će, ukoliko se utvrdi da je neko od zaposlenih odgovoran za propuste u dosadašnjem radu, inicirati snošenje odgovornosti.
EK je zabilježila da je Agencija zabilježila određeni napredak u uspostavljanju rezultata po pitanju sprečavanja korupcije. U dokumentu piše da je zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije i u manjem broju Zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja prošle godine pokrenuto oko 400 procesa, a da je po molbi Agencije u sedam slučajeva došlo do zapljene materijalne koristi u vrijednosti od 22.966 eura. Na osnovu njenih mišljenja i odluka, 57 javnih funkcionera je podnijelo ostavke a četiri su smijenjena. U dokumentu su se osvrnuli i na odluku Agencije koja se tiče predsjednika Mila Đukanovića i njegovog sina Blaža Đukanovića.
“Upravni sud je u avgustu 2020. poništio odluku Agencije kojom nije utvrđen konflikt interesa u tome što je bivši premijer, sada predsjednik, potpisao u oktobru 2016. odluku o dodjeli koncesije za izgradnju male hidroelektrane kompaniji u vlasništvu njegovog sina”, navodi se u izvještaju.
EK je ponovila da ova institucija nema rezultata u jednoj od ključnih oblasti - Agencija je istražila 31 slučaj neobjašnjivog bogaćenja, ali nije utvrdila neregularnosti.
Savjet Agencije je na jučerašnjoj sjednici inicirao proaktivnije djelovanje Agencije u pogledu otkrivanja i efikasnog sprečavanja sukoba interesa, kroz kontrolu prihoda po osnovu zaključenih ugovora o uslugama od strane javnih funkcionera i sa njima povezanih lica.
Takođe, ukazano je na potrebu je što kvalitetnijeg i sveobuhvatnijeg načina rješavanja u postupcima koji su vraćeni od strane Upravnog suda, i popunom otklanjanju nepravilnosti na koje je ukazao sud, kako u pogledu procesnih nedostataka, tako i u pravilnoj primjeni materijalnog prava.
Načelnica Odsjeka za sprečavanje sukoba interesa javnih funkcionera Maja Karas Bošković istakla je da je jedan odsto akata Agencije poništeno od strane Upravnog suda, odnosno vraćeno na ponovni postupak, dok je u jednom predmetu meritorno odlučeno. Članovi Savjeta su pohvalili taj procenat.
U saopštenju Agencije se ističe da poništenje odluka nije iz razloga pogrešnog i nepotpuno utvđenog činjenčnog stanja, već iz formalno-procesnih razloga (nepotpisivanje odluke od strane ovlaćenog lica, vraćanje na preciziranje jednog dijela izreke, kada izreka nije u korelaciji sa obrazloženjem) bez upuštanja u raspravu u predmetu spora, odnosno da li postupanje javnog funkcionera predstavlja sukob interesa ili povredu suprotno zakonu.
Skupština nenadležna da kazni poslanike koji krše zakon
Načelnica Maja Karas Bošković kazala je da se suočavaju sa problemom koji se tiče načina na koji organi vlasti sankcionišu javne funkcionere za koje je Agencija utvrdila da su prekšrili Zakon o sprečavanju korupcije.
“Tu smo primijetili široka diskreciona ovlašćenja upravo onih organa koji izriču sankcije i svi bismo morali u narednom periodu da sugerišemo da tu se uspostavi neka ujednačena praksa prilikom izricanja administrativnih sankcija”, poručila je ona na sjednici.
Zakonom je propisani da organi vlasti imaju tri mogućnosti kada se utvrdi da neko krši Zakon - on može da bude razriješen, suspendovan ili mu bude izrečena disciplinska mjera zbog nesavjesnog vršenja javne funkcije.
Karas Bošković je istakla da Agencija nema nikakvog uticaja na izricanje kazni niti sugeriše koju bi kaznu trebalo da izreknu ti organi, već da oni sami odlučuju zavisno od težine prekršaja.
To ne primjenjuje ni sama Skupština Crne Gore kada se utvrdi da su poslanici kršili Zakon, navodeći da nije nadležna.
“Nažalost, i Skupština Crne Gore za poslanike za koje je utvrđeno kršenje Zakona, gdje imamo i presude Vrhovnog suda gdje je potvrđeno ispravno postupanje kako Agencije tako i Upravnog suda, da poslanik krši odredbe Zakona, jer nije poštovao odredbe, Skupština Crne Gore nam dostavlja odgovor da nije nadležna za izricanje administrativne mjere poslaniku jer je on lice izabrano neposredno na izborima”, kazala je ona.
Članica Savjeta Goranka Vučinić kazala je da je jedan od osnova za razrješenje izabranog lica na izborima nespojivost funkcija, kako je i propisana Zakonom o izboru odbornika i poslanika.
Predsjednik Savjeta Radulović poručio je da “to ne smije biti praksa i ne smije niko da se osjeća imun i zaštićen od zakonskih odredbi”.
Na osnovu pisanja “Vijesti” i inicijative Centra za građansko obrazovanje, Agencija je poslije goovo dvije i po godine donijela odluke da je sedam poslanika Demokratske partije socijalista i jedan Force prekršili Zakon o sprečavanju korupcije jer u svojim imovinskim kartonima nisu dostavili tačne i potpune podatke.
Bonus video:
