Uoči formiranja nove Vlade, ljekari imaju velika očekivanja od budućeg ministra zdravlja - povećanje zarada, izgradnja novih bolnica, zaustavljanje odliva kadra, nepotizma i partijskog zapošljavanja.
“Preuzimanjem resora zdravstva kao jednog od vrlo važnih u društvu, novi ministar preuzima i odgovornost. Očekivanja od nas zaposlenih su uvijek velika… Prvo, da se preuzimanjem ministarstva nastavi kontinuitet kako se ne bi gubilo dragocjeno vrijeme i brzina sprovođenja odluka. To iz razloga što smo u razgovorima sa novim ministrima u prethodnom periodu nailazili uvijek na odgovore ‘mi nismo to donosili već prethodnik’”, poručila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva (SSZ) Ljiljana Krivokapić.
U tom sindikatu, tvrdi ona, očekuju povećanje zarada zaposlenima, zaštitu na radu, bolje uslove rada, izgradnju novih bolnica, obnavljanje dijagnostičkih aparata nakon pet godina, da to bude praksa kako ne bismo imali uređaje stare 30 godina, nastavak izgradnje stanova po povoljnim uslovima...
“Dajemo šansu da se bez kritika radi par mjeseci, a onda sindikat traži povećanje zarada kako su predstavnici sadašnje većine tražili u parlamentu. Držimo ih za riječ”, istakla je ona.
Predsjednica Sindikata doktora medicine (SDM) Milena Popović Samardžić kazala je za “Vijesti” da će novu ministarku sačekati brojni problemi.
“Odliv kadra iz javnog zdravstva koji se intenzivira. Očekujemo zaustavljanje tog trenda. Prvi korak u tom pravcu je uvrštavanje ljekara u Zakon o zaradama u javnom sektoru. Nedostatak protokola i normativa, deficit kadra u pojedinim oblastima - jedni su od većih izazova za novu ministarku. Nedostatak standarda, neravnomjerna iskorišćenost bolničkih kapaciteta, evaluacija kvaliteta, razdvajanje rada od nerada, nepotizam, političko zapošljavanje i postavljanje kadrova samo su neki od problema koje će nasljediti”.
Ona je istakla da se zaustavljanje političkog zapošljavanja i privilegovanja može brzo zaustaviti:
“Korjenite promjene u menadžmentu gotovo svih zdravstvenih ustanova je nešto što očekujemo. Vrlo su rijetke zdravstvene ustanove u kojima direktor nije postavljen zbog političke pripadnosti već po zaslugama koje proizilaze iz njegovih stručnih kapaciteta. Svijetli primjer je direktor Specijalne bolnice Risan. Očekujemo još takvih svijetlih primjera”, naglasila je predsjednica SDM. Ona je ocijenila da loš menadžment, pored pandemije koronavirusa, značajno doprinosi sagorijevanju kolega na poslu zbog loše organizacije rada.
“Očekujemo i da zaustavi bogaćenje pojedinaca kroz javne nabavke, a na štetu sistema. Da se lista ljekova revidira... i brojne druge izazove koji će se sami nametnuti i pokazati”, rekla je Popović Samardžić.
Mandatar za sastav Vlade Zdravko Krivokapić najavio je da će za novu ministarku predložiti ljekarku Jelenu Borovinić Bojović, načelnicu Pulmološke klinike Kliničkog centra (KC)...
Potrebne promjene, krenuti od primarnog nivoa
U SDM smatraju da su u svim segmentima zdravstvenog sistema potrebne promjene nabolje.
“U primarnoj zdravstvenoj zaštiti posebno, jer način na koji je organizovano elektronsko zakazivanje pacijenata stvorilo je veliki haos u zdravstvenom sistemu, značajno umanjujući kvalitet na račun kvantiteta, broja pruženih usluga”, tvrdi Popović Samardžić.
Iz SSZ su ocijenili da su promjene potrebne u kadrovskoj strukturi i da na mjesta direktora zdravstvenih ustanova treba postaviti stručne, mlade i energične ljude. Potrebno je, tvrde, i poštovanje zakona kako direktor na funkciji ne bi mogao da bude biran više od dva puta zaredom.
“Nastavak nabavke aparature u zdravstvu, odvajanje većih sredstava za kontinuiranu medicinsku edukaciju ljekara i sestara, koji podrazumijva ne samo teorijski vec i praktični dio. Uvođenje upravnih odbora u zdravstvene ustanove gdje bi obavezno član bio i predstavanik reprezentativnog sindikata i ljudi iz struke, a ne po političkoj pripadnosti. Razmišljati i o većem uključivanju lokalne samouprave u pomoći ustanovama na njihovoj teritoriji, posebno u pružanju usluga za turističko zdravstene potrebe”, kazala je Krivokapić.
Ona je istakla da je potrebna brza i bolja dostupnost usluga pacijentima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, više usluga koje će se na tom nivou raditi, kako je planirano i do 80 odsto. Jedino tako će se, smatra, rasteretiri sekundarni i tercijarni nivo.
Krivokapić je poručila da treba nastaviti slanje mladih kolega na specijalizacije i subspecijalizacije, kako ne bi napustali zemlju.
Ne ponovilo se
Upitani kako ocjenjuju rad odlazećeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića i zdravstvenu politiku koja je vođena tokom prethodne četiri godine, iz SDM su odgovorili “ne ponovilo se”.
Na isto pitanje, iz SSZ kazali su da su aktivnosti po pitanju većih zarada i većeg broja specijalizacija, kao i brojnih drugih bile spore.
“Uvijek je teško kada dođete na tu funkciju da po dubini uđete u problematiku cijelog ogromnog sistema i uvijek ste izloženi kritici javnosti. Kritike je bilo, zadiranje u privatnost takođe i svako mora da bude spreman na te okolnosti”, kazala je Krivokapić.
Ona je istakla da se zastalo na izgradnji stanova na jugu i sjeveru, ali da je postojala dobra saradnja sa Stambenom zadrugom.
“Nije se išlo u obilazak zdravstvenih ustanova dovoljno, najviše se koncentrisalo na KC, što mora, kako bi se sagledala problematika po dubini, jer svaka zdravstvena ustanova ima svoje specificne problem”.
Krivokapić je rekla da nije zaživjelo osiguranje od ljekarske greške, nije bilo brze reakcije u odbrani struke, a istakla je i da je bila nedovoljna saradnja sa Ljekarskom komorom, koja od starta nije bila transparentna.
Ministar: Povećali smo plate i uložili milione
Iz resora Hrapovića tvrde da su četvorogodišnji mandate obilježila višemilionska ulaganja u zdravstveni sistem, s ciljem poboljšanja uslova za liječenje građana, ali i za komfornije i bolje uslove rada za zaposlene.
“Od 1. januara 2017. do 31. oktobra ove godine u medicinsku opremu i građevinske radove zdravstvenih ustanova ukupno je uloženo oko 40,4 miliona eura… U nabavku medicinske opreme uloženo je oko 29 miliona eura, od čega je 15,5 miliona eura investirano u tehnološko osavremenjivanje KC”, odgovoreno je “Vijestima”.
Kazali su da je u adaptaciju i rekonstrukciju građevinskih objekata uloženo 7,5 miliona eura, dok je kroz projekat implementacije mjera energetske efikasnosti investirano 3,3 miliona eura (adaptirani su objekti DZ Plav, DZ Berane, DZ Rožaje, ZS Murino, ZS Petnjica, DZ Kolašin, DZ Nikšić i KC).
“Uprava javnih radova realizovala je građevinske radove na objektima zdravstvenih ustanova u vrijednosti od oko 570.000 eura”, rekli su iz Ministarstva.
Iz resora Hrapovića naveli su da je Vlada od decembra 2016. do sada na žiro-račun Stambene zadruge Zdravstvo uplatila 1.900.000 eura. Pojasnili su da je obezbijeđeno 167 stambenih jedinica, od kojih 97 u Podgorici i 70 u Nikšiću. Rekli su da je potpisan Sporazum o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu za period 2021-2023.
“Sporazumom je predviđeno da Vlada u navedenom periodu Stambenoj zadruzi ‘Zdravstvo’ uplati sredstva u ukupnom iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu”.
Iz Ministarstva su rekli da je krajem prošle godine završen konkurs za individualno rješavanje stambenog pitanja - putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta - kuće, po povoljnim uslovima, raspisan od Stambene zadruge, za čije namjene je opredijeljeno 300.000 eura.
“Krediti se obezbjeđuju po povoljnim uslovima, sa kamatnom stopom 1 odsto godišnje, sa rokom otplate od 3 do 15 godina i maksimalnim iznosom po korisniku do 15.000 eura. Na ovaj način 22 zadrugara je ostvarilo svoje pravo”. Iz Hrapovićevog resora kazali su da su koeficijenti zaposlenima u zdravstvu uvećani za oko 12 odsto za ovu godinu i dodatnih tri za narednu, što će iznositi uvećanje za oko 15,3 odsto i to za redovan rad.
Odobrene 293 specijalizacije
U Ministarstvu zdravlja tvrde da su posebnu pažnju posvetili kadru i da su za četiri godine odobrene 293 specijazacije i 61 uža specijalizacija.
Kazali su da je Nacionalna komisija za kvalitet i bezbjednost zdravstvene zaštite usvojila oko 15 protokola, smjernica i preporuka za liječenje čija će primjena doprinijeti standardizovanom pristupu prema svim pacijentima sa istom dijagnozom, povećanu bezbjednost i pacijenata i ljekara, ali i mnoge druge benfite koji se ogledaju u smanjenoj potrošnji antibiotika na primarnom nivou te pozitivnog uticaja na smanjenje antimikrobne rezistencije.
Istakli su da je zdravstveni sistem napredovao sa neslavnog 35. na 23. mjesto na listi evropskih zdravstvenih sistema, kao i da je unaprijeđen sistem elektronskog zakazivanja.
Kazali su da je osnovan Centar za autizam, donesena nova Lista ljekova koncipirana na savremenim terapijama, a na kojoj je više od 1.000 medikamenata najsavremenije generacije.
Naglasili su da su realizovali aktivnosti iz programa rada Ministarstva, između ostalog, usvojili Nacionalni pravilnik za bolničke infekcije, započeli Skrining kancera grlića materice, unaprijedili tretman mentalno oboljelih, uveli uslugu Asertivni tim za kućne psihijatrijske posjete, koji će pružati usluge najtežim psihijatrijskim pacijentima, koji su bar dva puta tokom godine bili hospitalizovani u psihijatrijskoj bolnici….
Treba izgraditi urgentni, tri klinike, pljevaljsku bolnicu...
Odgovarajući na pitanje koje projekte treba nastaviti u narednom periodu, iz Ministarstva zdravlja su kazali da treba nastaviti izgradnju pojedinih klinika, bolnica, ustanova, kao i rekonstrukciju nekih ustanova.
Rekli su da treba izgraditi kliniku za infektivne bolesti i kliniku za dermatovenerologiju, za koje je do sada obezbijeđen novac, urađen glavni projekat i revizija i u toku je prevod tehničke dokumentacije.
Vrijednost tog projekta je 8.242.533,16 eura.
Iz Ministarstva su rekli da očekuju nastavak izgradnje klinike za mentalno zdravlje, za koji je takođe urađen glavni projekat i revizija i obezbijeđene sve dozvole i saglasnosti, a koja je vrijedna 4.823.799,14 eura.
U planu je bila i izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima do 2024. i urgentnog centra za koji je u toku izgradnja projektnog zadatka.
Kazali su da treba nastaviti rekonstrukciju i adaptaciju Specijalne bolnice u Risnu, što košta 901.305,72 eura, kao i Stare bolnice Danilo I na Cetinju, koja bi ojačala prostorne kapacitete cetinjske Opšte bolnice i za koju je urađeno idejno rješenje, a izrada glavnog projekta je u završnoj fazi.
Iz Ministarstva zdravlja su istakli da su ove godine planirali javni konkurs za izbor urbanističko-arhitektonskog rješenja, izradu i reviziju tehničke dokumentacije za izgradnju Doma zdravlja u podgoričkom Siti kvartu, što će koštati 900.000 eura.
Bonus video:
