Brigu o više hiljada onih koji imaju koronavirus u glavnom gradu vode timovi od po 17 izabranih doktora podgoričkog Doma zdravlja (DZ) u njihovim kovid ambulantama, a pojedini među njima se žale da bez ijednog slobodnog rade i po 26 dana. Poručuju da tim tempom neće moći još dugo.
“Pet dana sam radila redovnu smjenu izabranog doktora. Vikend sam provela na dežurstvu. A onda sam od ponedjeljka do sljedećeg utorka bila raspoređena u kovid ambulanti. I još četiri sljedeća dana odradila sam u Domu zdravlja. Na poslu sam, bez dana slobodnog, provela skoro mjesec dana”, kazala je za „Vijesti“ jedna od izabranih doktori, dok njena koleginica ističe da je ona bez slobodnog radila 19 dana.
Predstavnici Sindikata doktora medicine Crne Gore (SDMCG) upozoravaju da ovakvo stanje vodi ka sagorijevanju izabranih doktora.
Kovid nije stavio tačku na druge bolesti
Po 17 izabranih doktora mijenja se na svakih desetak dana u kovid ambulantama, a oni koji rade drugu smjenu umjesto u 21h, prema riječima sagovornica „Vijesti“, ne izlaze sa posla prije ponoći zbog velikog broja pacijenata.
“Pri ovolikom broju zaraženih jedan izabrani doktor prati i do 70 pacijenata, a koliko njih zaista može obići za tih deset dana? Samo za jednu kućnu posjetu treba najmanje pola sata. A, i to je malo. Da odete na mjesto, da se obučete, da odradite pregled, nakog toga da skinete zaštitnu unformu i da nastavite dalje”, priča jedna od sagovornica iskustvo sa terena.
Korona nije jedini problem. S obzirom na to da su u Kliničkom centru obustavljene specijalističke ambulante – opet svi putevi svakog pacijenta vode do vrata izabranih doktora.
“Kovid nije stavio tačku na druge bolesti, ti pacijenti i dalje imaju potrebu za doktorima i svi oni dolaze kod nas u DZ. Mi mijenjamo i endokrinologe, i kardiologe... Na nama je preveliko opterećenje i prevelika odgovornost”, kazala je za “Vijesti” jedna od izabranih ljekarki.
U dopisu Nacionalnom koordinacionom tijelu i Kriznom medicinskom štabu naveli su da se kapaciteti DZ Podgorica iscrpljuju, naglasivši da su u izuzetno teškoj situaciji i da se nadaju da „uviđate da ovom organizacijom rada stavljate ogroman teret i odgovornost na službu izabranih doktora, koje nećemo još dugo moći da podnosimo”.
Broj pregleda u kovid ambulantama, broj kućnih posjeta, briga o pacijentima koji se sa obostranom upalom pluća liječe u kućnim uslovima samo dodatno doprinose stresu i sagorijevanju na poslu izabranih ljekara koji su na braniku ove borbe od početka drugog talasa, ali su za mnoge nevidljivi.
“Kad neko ima obostranu pneumoniju, on mora da bude kontinuirano pod nadzorom, da bude u ustanovi gdje će moći da se kontinuirano mjere vitalni parametri. A ne da bude kući, gdje ćemo mi možda zbog broja pacijenata koji trenutno imamo moći da ga obiđemo na drugi ili na treći dan. Pa čak i svaki dan jednom dnevno nije rješenje. To su pacijenti koji pod svim kriterijumima moraju da budu hospitalizovani”, kazala je jedna od izabranih doktorki, dodajući da to kućno liječenje ne postoji nigdje osim u Podgorici i da na taj način stavljaju na sebe ogroman teret i ogromnu odgovornost.
Kavarić: Uskoro stiže pomoć
Dok direktor infektivne klinike u Beogradu dr Goran Stefanović apeluje na građane Srbije da se ne liječe kod kuće jer “takvi pacijenti koji se javljaju nakon pet, sedam ili 10 dana kućnog liječenja dolaze sa ekstremno teškim kliničkim slikama i bukvalno sa vrata idu u jedinice intenzivne njege i oni su najugroženiji”, u Crnoj Gori na ovaj problem ukazuju zasada samo izabrani ljekari.
Prema zvaničnim podacima, Srbija u regionu ima i najviše hospitalizovanih od koronavirusa na 100.000 stanovnika - 99. Uprkos tome što ima najviše zaraženih na milion stanovnika, Crna Gora poslije Hrvatske ima najmanje hospitalizovanih na 100.000 stanovnika - 57.
Izabrani doktori tražili su otvaranje privremene bolnice u glavnom gradu, međutim od nadležnih su dobili odgovor da kapaciteti KCCG nisu popunjeni, da to nije lak posao, ali i da bi imali problem sa kadrom.
Oni su se ranije pisanim putem obratili nadležnima, a u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid traže, između ostalog, da im pošalju mlade ljekare koji čekaju specijalizaciju.
Direktor DZ, dr Nebojša Kavarić, poručuje da će im uskoro u pomoć priteći njih desetak.
“Nama se prijavilo četvoro mladih ljekara, sa biroa, koji su završili pripravnički staž. To je dobra vijest. Dobili smo iz Kliničkog centra (KCCG) pet mladih ljekara koji su na specijalizaciji, koji su dio ovog kovid tima. Angažovaćemo još sve kolege koji imaju mogućnost da rade, mladi penzioneri koji su dobrog zdravlja i koji imaju želju. Javilo nam se njih pet, šest. Angažovaćemo i njih”, kazao je Kavarić za “Vijesti”, poručujući da sa “ovolikim brojem inficiranih, niko luksuz nema da može da sjedi i da gleda sa strane”.
Komentarišući obećanje Kavarića, sagovornica “Vijesti” kazala je da ako će oni da obavljaju dispečerski posao, kao što je to bio slučaj do sad, ništa im neće pomoći “jer više dispečera stvara samo veću zbrku na terenu”.
“Što se tiče kolega u penziji, ni to mi nije jasno kako bi nam mogli pomoći. Mi već imamo dovoljno starijih kolega koji zbog godina i bolesti od kojih se liječe, ne mogu da rade u kovid ambulantama. Lično mislim da pomoć od desetak doktora, pa sve i da će raditi na terenu, ne može da zamijeni privremene stacionare”, kazala je ona.
Direktor DZ Podgorica je kazao da bi svi timovi ljekara mogli biti pretvoreni u kovid timove, ali da ih ogormna opasnost od inficiranja zaposlenih primorava na to da moraju racionalno da koriste resurse.
“Cifra od 17 timova, koji rade neko na dispečaru, neko u kućnim posjetama, neko u kovid ambulantama, nešto je što je trenutno moguće zato što moramo da štedimo kadar. Prije svega zbog njih samih, jer kovid infekcija je opasna i smrtonosna. A naknadno i zbog građana, jer ako mi izložimo čitam DZ kovidu, građani će za 15 dana ostati bez polovine njih, koji će morati da idu u samoizolaicju, koji moraju biti izdvojeni, tako da se mora ekvilibirati između zaštite zaposlenih i mogućeg angažovanja”, kazao je on.
Poručuje da se time ne bi situacija značajno promijenila, jer bi imali samo trenutan efekat, ali da će se potom “hvatati za glavu zbog njihovog zdravstvenog stanja a i zbog same organizacije”.
On napominje da osim izabranih ljekara u kovid ambulantama radi i preko 100 ljudi, među kojima su i specijalisti drugih struka, tehničari, laboranti, vozači... Ističe da je oko 4.500 pacijenata pod nadzorom, 600 na kućnom liječenju od kojih 45 sa stanjem koje zahtijeva dnevno praćenje.
Protokola nije bilo, radili na osnovu iskustva
U dopisu izabranih ljekara u koji su “Vijesti” imale uvid navodi se da oni nemaju protokole za dijagnostiku i liječenje korone u primarnoj zaštiti, pa ljekari tretiraju oboljele pacijente prema sopstvenom iskustvu i bez zajedničkog stava, što nije slučaj u stacionarnim ustanovama.
Prema saznanjima „Vijesti“, rad na pisanju protokola je završen prije nekoliko dana.
“Ali to se dešava tek sad, nakon devet mjeseci trajanja pandemije. Do sada smo svi radili oslanjanjući se na svoje iskustvo. E sad zamislite iskustvo mladog ljekara, koji radi dva, tri mjeseca”, navodi ona.
Kavarić je pojasnio da se formalno primjenjuju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, ali i Instituta za javno zdravlje.
SDMCG je pisao još 23. marta direktoru DZ, tražeći od njega da intenzivira saradnju sa zaposlenima i da je, između ostalog, potrebno izraditi protokol o postupanju sa pacijentima. Iz Sindikata ističu da nikada nisu dobili odgovor.
Popović Samardžić: Nakon kovid ambulanti moraju dobiti slobodan dan
Situaciju sa izabranim ljekarima, predsjednica SDMCG, dr Milena Popović Samardžić, vidi kao nemar direktora DZ Podgorica.
“Do sada ličnim zalaganjem nije dao doprinos za rješavanje problema primarne zdravstvene zaštite, osim što je, pasivnošću i deklarativnim izjavama posljednjih dana, doprinio njihovoj kulminaciji”, kazala je Popović Samardžić. U cilju zaštite izabranih doktora, u SDMCG smatraju da nakon 10 dana rada u kovid ambulanti ljekari moraju dobiti slobodne dane.
“Kolege ljekari sagorijevaju na poslu”
Predstavnica SDMCG, specijalizant psihijatrije dr Milena Petrović, upozorila je u razgovoru za “Vijesti” da se njene kolege suočavaju sa “sagorijevanjem na poslu”.
“Stalan deficit ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti doveo je do velikog opterećenja ljekara. U periodu globalne epidemije, kada je svaki zdravstveni radnik dragocjen, nedopustivo je da njihovo zdravlje i blagostanje ostane zanemareno i da se njihovi kapaciteti troše do krajnjih granica, bez ikakve strategije za očuvanje istih”, ocijenila je Petrovićeva.
Prema njenim riječima, to za posljedicu ima nezadovoljstvo ljekara, gubitak motivacije, osjećaj ugroženosti, pojavu depresivnosti, može dovesti i do učestalih glavobolja, nesanice, malaksalosti, sklonosti infekcijama usljed pada imuniteta, pogoršanju već postojećih hroničnih oboljenja, uzrokuje odustvovanje sa posla i potencijalno doprinosi nastavku odliva ljekara iz zemlje.
Bonus video:
