Situacija u sudstvu i tužilaštvu je kompleksna i potrebne su promjene kadrova, kao i korišćenje sudske prakse domaćih i stranih sudova, kazao je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) Nebojša Vučinić, navodeći da reforma mora odmah da počne.
On je učestvovao na online konferenciji „Pravna država i tranzicija – iskustva Njemačke“, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) i njemačka Fondacija za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ), sa ciljem sagledavanja uticaja tranzicije na vladavinu prava i organizaciju i rad državnog aparata i sistema pravosuđa.
Vučinić je ukazao da u Crnoj Gori postoji solidan ustavni i zakonski okvir, a da je najveći problem u tumačenju i primjeni propisa.
On je naglasio da je potreban najširi društveni konsenzus o modelu lustracije i da treba ustanoviti da li su crnogorske sudije i tužioci bili uključeni u masovno i sistematsko kršenje ljudskih prava.
“Situacija u sudstvu i tužilaštvu je kompleksna i potrebne su promjene kadrova, ali i metoda rada, načina tumačenja i primjene prava, kao i korišćenje sudske prakse domaćih i stranih sudova. Reforma mora odmah da počne”, kazao je Vučinić.
On smatra da nije neophodna klasična lustracija, već temeljne kadrovske reforme.
“Treba smijeniti sve predsjednike sudova koji su na tim funkcijama u više od dva mandata jer se kroz veći broj mandata, osim toga što je to protivno pozitivnim propisima, vrši transmisija političkog uticaja”, naveo je Vučinić.
On je kazao da je potrebno obrazovanje novog Sudskog i Tužilačkog savjeta koji, kako je naveo, neće biti podložni političkom i tajkunskom pritisku.
“U tom kontekstu, treba izmjenama relevantnih zakona dodati nove nadležnosti ovim savjetima, a treba izmijeniti i strukturu članova, kao i definisati koncept “uglednog pravnika”. Takođe, treba usvojiti Zakon o porijeklu imovine”, rekao je Vučinić.
Prema njegovim riječima, treba primijeniti nove propise o penzionisanju sudija i dovesti mlađe sudije koje znaju jezike i prate sudsku praksu domaćih i stranih sudova.
“Treba preispitati rad jednog broja sudija i pozvati ih na odgovornost ako se dokaže veza sa organizovnim kriminalom i ako se utvrdi postojanje korupcije. Treba poštovati sve garancije iz člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, naveo je Vučinić.
Kako je kazao, postoji nedovoljan nivo nepristrasnosti i nezavisnosti sudija.
“A problem predstavlja i nedovoljna kreativna uloga Vrhovnog suda koji bi umjesto striktnog jezičkog tumačenja prava trebalo da promoviše sistematsko i ciljno tumačenje”, dodao je Vučinić.
On smatra da treba izbjegavati birokratizaciju sudstva i da u sastav najviših sudova treba da uđu i eminentni profesori i advokati, kao što je slučaj kod ESLJP.
“Lustracija u pravosuđu treba da bude jedan proces koji je evolutivne prirode i da obuhvati suštinske reforme, a ne klasičnu lustraciju, a da Sudski i Tužilački savjet dobije dodatne nadležnosti”, kazao je Vučinić.
Bivši državni sekretar u Ministarstvu pravde Tiringije Mihael Hauzner ukazao je tokom prvog panela da demokratski kapaciteti nijesu jednaki u dvjema zemljama, kao i da je polazna pozicija u njima potpuno drugačija.
On je naveo da su u Njemačkoj, nakon ujedinjenja, svi policijski službenici morali da daju izjave u posebnom formularu da nijesu kršili ljudska prava i počinili krivična djela u obavljanju svoje dužnosti.
“A ukoliko bi se dokazalo suprotno, lice je i kasnije moglo da dobije otkaz i da protiv njega budu pokrenuti postupci. Naglasak treba da bude na individualnoj odgovornosti”, rekao je Hauzner.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić kazao je da Crnu Goru čeka suočavanje sa prošlošću, ali bez revanšizma, ukazujući na problem djelotvornog pravnog lijeka i na značaj pitanja pristupa informacijama.
Zastupnica Crne Gore pred ESLjP Valentina Pavličić istakla je da, ukoliko ne budemo imali meritorne odluke Upravnog suda u odlukama koje se više puta nalaze pred njihovom instancom, “imaćemo problem da dokazujemo djelotvornost tužbe kao pravnog lijeka u upravnom postupku”.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, istakao je da je u javnoj upravi neohodan profesionalizam, povećanje efikasnosti i odgovornosti, da nije tako loš zakonodavni okvir ali da postoji problem implementacije propisa, koji je organizacioni i funkcionalni.
Predsjednik Udruženja pravnika, Branislav Radulović, naveo je da treba zaokružiti pravni okvir i da nedostaju zakoni o vladi i skupštini.
Bivši predsjednik Regionalnog ustavnog i Višeg okružnog suda Tiringije Joakim Bauer istakao je na drugom panelu da je u Njemačkoj lustracija bila ograničena na rukovodeće strukture (sudije, tužioce), a da je osoblje koje pomaže sudijama i tužiocima, kao i službenici u javnoj upravi ostalo na svoim mjestima.
“Jedan dio rukovodeće strukture je sam napustio pozicije, a formirana je komisija koja je sprovodila postupke (rad je trajao do godinu i po)”, naveo je Bauer.
Radulović je istakao da je najznačajnije usvajanje Zakona o prijeklu imovine, kao i da treba osposobiti tužilaštvo za finansijsku istragu i forenzičku reviziju.
On je ponovio stav Udruženja pravnika da je neophodna prirodna smjena generacija u tužilaštvu i sudstvu.
Dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i članica Tužilačkog savjeta Aneta Spaić ukazala je na značaj donošenja Zakona o porijeklu imovine i ispitivanja postojanja sistemske koruptivne aktivnosti.
Ona je kazala da treba promijeniti strukturu Tužilačkog savjeta.
“Jer u postojećoj ugledni pravnici nikada nisu mogli imati većinu prilikom odlučivanja, pa su tako, npr. svi tužioci ocjenjivani najvećom ocjenom”, navela je Spaić.
Bonus video:
