Pandemija koronavirusa donijela je probleme u svim segmentima društva, a upravo su djeca najugroženija i nerijetko zanemarena kategorija stanovništva, poručeno sa panel diskusije "Uticaj krize izazvane COVID19 virusom na djecu i socijalno ugrožene porodice".
Direktora Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić kazao je da su djeca “tihi stradalnici kovid pandemije”, i da je najmlađa populacija, bez obzira što je 48 odsto manja vjerovatnoća da se inficira kovidom, najpodložnija psihopatološkim promjenama.
"Nažalost, 58 odsto djece na području Evrope je promijenilo svoje ponašanje ka psihopatološkom. Nema valjanih studija ni u jednoj zemlji Evrope šta se događa sa njima", kazao je Kavarić, prenosi Info biro.
Kavarić je, pozivajući se na studiju koju je radila Evropska pedijatrijska akademija, saopštio podatak da je djeci, koja su usljed pandemije bila izložena stresu, smanjen životni vijek za oko 3,3, godine.
Prema njegovim riječima, to se dešava zbog toksičnog stresa koji je najopasniji.
"A upravo su djeca trenutno izložena najtoksičnijem stresu, jer su u situaciji da im niko ne može pomoći - ni roditelji ni škola, niti u svom okruženju imaju osobe koje znaju šta da rade", kazao je Kavarić.
Kako je naveo, mnogo je toga potrebno uraditi da bi se situacija popravila, a u prvom redu treba omogućiti redovno pohađanje nastave.
"Škole se nigdje u Evropi nijesu pokazale kao bitan prenosilac virusa. Upućujem apel, kao jedan od najstrožijih kritičara popuštanja mjera, škole moraju da ostanu otvorene", istakao je Kavarić.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković, kazala je da je KOVID u Crnoj Gori i u svijetu donio veliki broj izazova.
„Sa određenim iskustvom došlo je i saznanje da je neke stvari trebalo uraditi na drugačiji način“, rekla je Mijušković.
Ona je kazala da je tokom ovog perioda Institucija Zaštitnika imala znatno veći broj obraćanja građanja, na šta je reagovala preporukama prema različitim sistemima.
"Sa kovidom ćemo se nekako izboriti ali posljedice po mentalno zdravlje će se zadržati duži vremenski period. Pandemija je izazvala strašnu neizvjesnost i to se definitivno odražava i kod djece", upozorila je Mijušković.
Panel diskusiju organizovao je Centar za prava djeteta Crne Gore, u okviru projekta Centar za podršku djeci i porodici – Dnevni centar, koji je podržan kroz IPAII Program Evropske Unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.
Direktorica Centra Rajka Perović kazala je da je realizacija projekta u ovoj godini, zbog početka pandemije, pred organizatore stavila brojne izazove.
"Naša stručna služba je prilagodila svoje aktivnosti mjerama NKT-a. Od januara do sada, 120 djece i 90 roditelja su koristili različite programske aktivnosti", kazala je Perović.
Centar se, kako je navela, bavio i ispitivanjem potreba roditelja, koji su se suočavali sa nizom izazova, posebno kada je u pitanju onlajn učenje - od nedostatka tehničke opreme, do prezahtjevnog rasporeda školskih aktivnosti.
"Ipak, kreativne radionice koje smo organizovali za djecu su nešto što im itekako prija, budući da su kompenzacija za ono što im nedostaje kad nijesu u školi“, dodala je Perović.
Bonus video:
