Film ne može promijeniti svijet, ali angažovani film značajno može doprinijeti ukazivanju na neusklađenosti u društvu i podizanju svijesti o problemima LGBT zajednice, konstatovano je juče na online panel diskusiji "Ljudska prava pod maskom – odnos društva prema Prajdu", koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Ambasade Holandije, organizovao u okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, a nakon projekcije filma "Nek je što šarenije", saopšteno je iz CGO.
U osvrtu na društveno-odgovorni angažman umjetnika, reditelj Ado Hasanović je naglasio da umjetnici ne mogu promijeniti svijet, ali da mogu ukazati na neusklađenosti u društvu i uticati na pozitivnu promjenu.
"Položaj LGBT zajednice, online nasilje i govor mržnje bili su moji najjači pokretači za snimanje filma "Nek je što šarenije" kako bi se i na taj način doprinijelo vidljivosti ove zajednice", kazao je on.
Iz CGO su dodali da je Hasanović izrazio zadovoljstvo što je i crnogorska publika bila u prilici da gleda njegov film na Festivalu UBRZAJ 2020.
"Činjenica da u zemlji u kojoj je 58 odsto ljudi bilo protiv Povorke ponosa, a svega dva odsto spremno da podrži i maršira, govori o važnosti podizanja svijesti o temama koje su tabu. Organizacija Prajda u Sarajevu 2019. godine predstavlja jedan od najkompleksnijih događaja tog tipa, a uslijedila je odmah nakon posjete pape u BiH", pojasnio je Hasanović.
"Najveći uticaj na stavove ljudi o ovoj zajednici u regionu ima religija i to, na žalost, presudno loš za percepciju LGBT zajednice", zaključio je Hasanović govoreći o negativnim društvenim uticajima na razvoj kulture ljudskih prava u regionu.
Danijel Kalezić iz Queer Montenegro i Organizacionog odbora Montenegro Prajd 2020 osijenio je da je došlo do velikih promjena u odnosu na prvi podgorički Prajd prije osam godina, ali i da postoji još puno prostora za napredak.
"Prajdovi i proteklo vrijeme jesu doveli do poboljšanja položaja LGBT osoba i svaki Prajd je oslobađao sve više ljudi iz zajednice. Ipak, mi nijesmo indikatori kako ljudi koji nijesu medijski eksponirani zaista žive", kazao je on.
Kalezić je istakao da je ovaj proces išao fazno, od jačanja zakonodavnog okvira, preko promjene pristupa određenih institucija, do decentralizacije koja je dovela i do stvaranja lokalnih akcionih planova u odnosu na ljudska prava LGBT zajednice.
Ovogodišnji slogan Montenegro Prajda je "JA SAM SIMBOL OTPORA", kako Kalezić pojašnjava, nosi poruku "otpora patrijarhatu, homofobiji, transfobiji, strahu, nasilju, nedostatku solidarnosti, mržnji koju šire ljudi koji nas usmjeravaju jedni protiv drugih i svemu sto je štetno po narod i što ga sprječava da ide naprijed".
Članica Organizacionog odbora Montenegro Prajda 2020 Marica Vlahović govorila je o brojnim problemima koje je izazvala pandemija, dodatno otežavajući položaj ove ranjive grupe.
"Govor mržnje u online prostoru je povećan jer ljudi više vremena provode na internetu, a LGBT zajednica je posljedično izloženija. Povratak u porodicu u kojoj nijesu autovani, gubitak posla, problemi sa zdravljem uticali su loše na mnoge", navela je Vlahović.
Po njenim riječima, kada je riječ o aktivizmu u vrijeme pandemije, LGBTIQ osobe su postale manje vidljive.
"Izglasavanje zakona je prošlo kao sporedna vijest i prava LGBT zajednice percipirana su od strane javnosti kao manje relevantna. Naš cilj je da kroz ovogodišnji Prajd osvježimo svijest o važnosti i potrebi da u društvu budemo jednaki i ravnopravni", kazal je Vlahović.
Iz CGO su kazali da je panel diskusija okupila učesnike i učesnice iz civilnog društva i akademske zajednice, koji su i gledaoci filmova sa programa Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ.
Bonus video:
