Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet koji se nalazi u fazi izviđaja, na osnovu dokumentacije koju je dobilo od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, kazala je danas specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević.
Tužitelj Serž Bramerc naveo je u obraćanju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da je Mehanizam uručio vlastima u Crnoj Gori dosije koji se odnose na više od 15 osumnjičenih protiv kojih se sada može provesti istraga za teške zločine uključujući seksualni nasilje.
Vukčević je kazala da SDT ima odličnu saradnju sa rezidualnim Mehanizmom, koji je postupajući po zahtjevu SDT-a izvršio pretragu baze podataka radi utvrđivanja da li se u određenim događajima koji su se dešavali na teritoriji drugih država gdje su bili oružani sukobi, koji bi predstavljali ratni zločin, učestvovali crnogorskih državljani.
Ona je na konferenciji "Suočavanje sa prošlošću – gdje smo danas", koju je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava, rekla da je SDT u novembru dobio određenu količinu podataka i dokaza.
Prema njenim riječima, sada se ocjenjuje da li postoji dovoljno podataka koji ukazuju da su u određenim događajima učestvovali crnogorski državljani odnosno da su izvršili krivično djelo ratnog zločina.
"Dokumentacija je vrlo ozbiljna obimna i zahtijeva detaljnu analizu, identifikaciju mogućih izvršilaca, da li se zaista radi o crnogorskim državljanima. Taj predmet je formiran i nalazi se u fazi izviđaja", kazala je Vukčević.
Vukčević je rekla da su se pred crnogorskim sudovima vodili postupci za krivična djela ratnih izločina koja su izvršena na teritoriji Crne Gore.
"Poslednjih godina prikupljaju se podaci i dokazi, u saradnji sa tužilaštvima iz okruženja, u cilju identifikacije izvršilaca krivičnih djela ratnih zločina koji su crnogorski državljani, a koji su izvršili krivična djela na teritoriji drugih država jer je samo u toj situaciji SDT nadležno za gonjenje izvršilaca tih krivičnih djela", objasnila je Vukčević.
Ona je navela da je takav primjer bio slučaj Zmajević kad su u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine Srbije prikupljali dokaze u pravcu utvrđivanje da li jedan crnogorski državljanin izvršio krivično djelo protiv civilnog stanovništva na teritoriji Kosova.
Novinar Sead Sadiković, govoreći o izvještavanju medija tokom 90-ih, kazao je da su u tom periodu građani o onome što se dešavalo saznali od dva medija - Pobjede i Radio Televizije Crne Gore,
"Šta smo mogli znati osim onoga što nam oni predoče. Kada se počne rat prvo strada istina, kada ubiješ istinu moraš je dotući. U Crnoj Gori ona je dotučena nepostojanjem ozbiljne medijske scene", ocijenio je Sadiković.
On smatra da u Crnoj Gori tada nije bilo slobodnih medija i da su se refleksno stvorili mediji poput Monitora i Liberala.
"Oni su vrlo malo dospijevali do ljudi. Čuvena je priča o Monitoru zamotanom u Pobjedu. Da ne pričam kada su Monitor hvatali naši tužitelji i policajci kao dokazni materijal za protiv državno djelovanje u Crnoj Gori", naveo je Sadiković.
Govoreći o antiratnom pokretu, predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić, ocijenio je da su ljudi koji su danas trebali da budu heroji, vrlo brzo izgubili kondiciju.
On je kazao da je rada u Crnoj Gori bio čitav serijal apsurdnih situacija.
Raonić je naveo da kada je bio prvi antiratni miting u Crnoj Gori u julu 1991. organizaciju koja se zvala Jugoslovenska liga za mir, pozivala na bojkot toga mitinga
"U trenutku kada jedan crnogorski intelektualac poziva na sprječavanje vođenja antimuslimanske i antihrvatske kampanje i poziva na mir, tadašnje tužilaštvo pokreće protiv njega postupak za širenje govora mržnje i izazivanje nacionalne i vjerske netolerancije", kazao je Raonić.
On je naveo da mu je zadatak bio da pomene ljude koji su tada govorili na antiratnim mitinzima.
"Ali ja to ne mogu. Osim ljudi poput Slavka Perovića, ljudi koji su pisali u Liberalu, ljudi iz Liberalnog saveza", kazao je Raonić.
On smatra da je u Crnoj Gori postignut proces kontra lustracije jer su date amnestije od ljudi koji su bile žrtve.
"Čak su i nacije dale podršku svojim dželatima", rekao je Raonić.
On je kazao danas u Crnoj Gori uspješno završen proces depersonalizacije krivice, izgradnjom imidža kolektivne odgovornosti.
Ferid Osmanagić, iz nevladine organizacije Bukovica, govoreći o "Slučaju: Bukovica”, naveo je da je početkom 92. godine na toj teritoriji zbog raznih oblika pritisaka, rezervnog sastava Vojske Jugoslavije i policije Crne Gore dolazi do raseljevanja 24 sela sa življem bošnjačko muslimanske nacionalosti i da je raseljno više od 220 osoba.
Osmanagić je naveo da je u Bukovici od 1992. do 1995. bez ikakvog razloga ubijeno šest Bošnjaka a da je rasvijetljeno samo jedno ubistvo.
"Kidnapovano i odvedeno u zatvor u Čajniče je 11 građana od kojih je sedmoro vraćeno u Pljevlja a ostalo razmijenjeni u Goraždu", naveo je Osmanagić.
Bonus video:
