Kada kažemo obrazovanje i unapređivanje obrazovanja, mislimo, prije svega, na to da sva djeca u Crnoj Gori treba da imaju besplatnu užinu u školi, besplatne udžbenike, kao i besplatne dodatne vannastavne aktivnosti, poručila je Tanja Ćirović iz Udruženja „Roditelji“.
Kako smanjiti siromaštvo djece u Crnoj Gori, pitanje je koje su mladi reporteri UNICEF-a prethodne sedmice postavili predstavnicima međunarodne zajednice i civilnog sektora, kako bi podstakli pružanje veće podrške djeci koja su pogođena siromaštvom, saopšteno je iz ove organizacije.
Kako navode, svi sagovornici su istakli značaj kvalitetnog obrazovanja, njegovu presudnu ulogu u prekidanju začaranog kruga siromaštva koje se prenosi s generacije na generaciju.
Prema istraživanju UNICEF-a iz oktobra 2018, većina djece i mladih Crne Gore uzrasta 9–17 godina nije prisustvovala/učestvovala na nekom kulturnom ili sportskom događaju u proteklih godinu dana.
Taj podatak ukazuje na potrebu da se za svu djecu širom zemlje obezbijede besplatne vannastavne aktivnosti.
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks i istakla kako je ovo poseban izazov za romsku zajednicu.
„Mislim da djeca moraju ići u školu kako bi, kad odrastu, imala bolje mogućnosti za zaposlenje. I možda će tako, kad budu imali svoje porodice, moći da izdržavaju svoju djecu. Dakle, moramo ukloniti prepreke koje sprečavaju djecu da se školuju“, poručila je Medoks, saopštili su iz UNICEF-a.
Šejla Pepić, nacionalna koordinatorka Centra za romske inicijative, osvrnula se na problem dječjih brakova u romskoj zajednici i istakla da je to ključna prepreka za obrazovanje djevojčica, njihovo zapošljavanje i izlazak iz siromaštva.
„Treba promijeniti svijest same zajednice i ukazati im da dječji ugovoreni brakovi nisu običaji i tradicija, već da djevojčice treba da budu obrazovane i da se uključe u društvo. Centar za romske inicijative, već od 2011, svaku sumnju na dječji ugovoreni brak prijavljuje državnim organima kako bi ga spriječili. Ali mi, kao nevladina organizacija, ne možemo sve sami, treba nam pomoć državnih institucija“, objasnila je Papović.
Iz UNICEF-a dodaju da je kriza izazvana novim koronavirusom ukazala na još neke prepreke kvalitetnom obrazovanju, koje je potrebno prevazići radi smanjivanja siromaštva u Crnoj Gori.
"Prema nedavnoj studiji UN sprovedenoj u Crnoj Gori, 16 odsto porodica s djecom uzrasta do 18 godina nema pristup kompjuteru ili laptopu koji je povezan na internet. Digitalni jaz koji postoji među djecom u Crnoj Gori ne odnosi se samo na nejednak pristup novim tehnologijama, već i na razlike u posjedovanju vještina koje omogućavaju adekvatno korišćenje tih tehnologija. Istraživanja na ovu temu koja je u posljednjih par godina sprovodio UNICEF u Crnoj Gori, a koja su obuhvatala djecu, roditelje i nastavnike, pokazuju veći stepen medijske pismenosti nastavnika u odnosu na roditelje i djecu. Međutim, uočava se da su kod svih – djece, roditelja i nastavnika – najmanje razvijene kreativne vještine, tj. da se najmanje praktikuje stvaranje novih medijskih sadržaja, a to upravo i zahtijeva veći nivo znanja i vještina."
Zaključuju da nastavnici u školi internet najčešće koriste za provjeravanje informacija, te da ovaj podatak upućuje na neophodnost obuke nastavnika kako bi efektnije koristili medije u nastavi i tako razvijali digitalnu i medijsku pismenost učenika, koje su im neophodne na tržištu rada 21. vijeka.
Bonus video:
