Brojni profesori i naučni saradnici Univerziteta Crne Gore (UCG) koji posjeduju više nekretnina i imaju mjesečna primanja po nekoliko hiljada eura, sredinom oktobra dobili su i povoljne kredite do 15.000 eura upravo za rješavanje stambenog pitanja.
Oglas raspisan u februaru prošle godine predviđao je da se akademsko osoblje može novčano pomoći u bruto iznosu do 15.000 eura, za kupovinu placa za izgradnju kuće, kupovinu stana ili kao učešće za dobijanje stambenog kredita kod banke, ukoliko zaposleni nema riješeno stambeno pitanje, otplatu kredita...
Kao uslov navodi se da kandidat ranije nije dobijao novčana sredstva za rješavanje stambene potrebe ili poboljšanje uslova stanovanja od UCG. Takav kredit dobilo je 48 profesora i saradnika (akademsko osoblje), za šta je opredijeljeno 900.000 eura.
“Vijesti” su juče objavile da je UCG na kraju godine donio odluku da poboljša uslove stanovanja sa ne više od 10.000 eura za 39 profesora, iako je dobar dio njih prije 14 godina već dobio stan od te državne visokoškolske ustanove, i to trosoban. Prema toj odluci, ukupno 98 zaposlenih na UCG podijeliće 800.000 eura.
Dva stana, polovina kuće i povlašćeni stambeni kredit
Kredit za rješavanje stambenog pitanja dobio je, između ostalih, i naučni saradnik na Institutu za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
Njegovo ime je u vrhu rang-liste, ali se, kao i kod ostalih, ne konstatuje o kojem iznosu je riječ.
On je bio i član Upravnog odbora UCG, a prema imovinskom izvještaju za 2019. dostavljenom Agenciji za sprečavanje korupcije, vlasnik je stana od 58 metara kvadratnih, koji je kupio pod povoljnim uslovima, te naslijeđenog stana od 59 kvadrata i polovine kuće od 201 metar kvadratni.
Njegova osnovna plata iznosila je 1.012 eura, a pored toga prijavio je druge prihode od 639 eura mjesečno, te naknadu za članstvo u UO UCG od 184 eura.
Joksimović je na kraju 2019. imao ušteđeno 16.500 eura.
Nekadašnji član UO UCG Milanko Damjanović prijavio je da je vlasnik stana od 65 metara kvadratnih i da ima 20.000 eura gotovine.
I predsjednica Sudskog savjeta, docentkinja na Fakultetu političkih nauka Vesna Simović Zvicer dobila je povoljni kredit za rješavanje stambenog pitanja, a vlasnica je vikendice od 167 metara kvadrata, te više od 1.200 metara kvadratnih zemljišta.
Tokom 2019, zaradila je više od 10.000 eura u Sudskom savjetu, 12.000 kao profesor na UCG, a 4.500 eura na ime drugih prihoda. Prijavila je i oko 20.000 eura, koje je prihodovala na ime intelektualnih usluga. Agenciji je tada saopštila da na tekućem računu ima i 16.000 eura.
Stambeno pitanje rješavali i profesori Ekonomskog fakulteta
I nekoliko profesora Ekonomskog fakulteta našlo se na oktobarskoj rang-listi za rješavanje stambenih pitanja preko povoljnog kredita na UCG.
Prvi na listi je aktuelni dekan te ustanove Nikola Milović, koji tokom 2019. zarađivao preko 3.600 eura mjesečno.
Prema podacima Agencije, njegova porodica vraća preko 220.000 kredita, od čega je jedan kredit stambeni i to u iznosu od 90.000 eura, ali Milović nije prijavio da posjeduju nekretninu.
Profesorica Ana Lalević Filipović takođe je dobila novi povoljni kredit, iako je prema evidenciji Agencije za sprečavanje korupcije vlasnica stana od 93 metra kvadratna. Stan je, vjerovatno, ranije dobila od UCG, s obzirom na to da stoji da ga je stekla kupovinom, a posjeduje 25 odsto nekretnine.
Prema ranijim pravilima, zaposleni na UCG su mogli da dobiju stan, ali su vlasnici četvrtine nekretnine, dok ga ne isplate, dok se na ustanovu vode tri četvrtine stambenog prostora.
Osim toga, vlasnica je 17 odsto dvospratne kuće i njive. Njen godišnji prihod od profesure iznosio je preko 14.000 eura, a od intelektualnih usluga zaradila je još 11.000.
Preko 10.000 zaradila je u tri revizorska odbora državnih preduzeća, dok je 6.000 eura te godine dobila kao naknadu za predsjedavanje Odborom direktora Ulcinjske rivijere.
Njen kolega Milivoje Radović vlasnik je stana od 91 metar kvadratni koji je kupio, polovine kuće od 97 kvadrata (nasljeđe), te 87,5 odsto kuće od 83 metra kvadratna (nasljeđe). Suvlasnik je više od 12.000 metara kvadratnih zemljišta.
Radović je kao profesor na fakultetu zaradio oko 10.000, preko 9.000 eura u dva odbora za reviziju, a 7.600 na ime autorskih prava. U Savjetodavnom odboru centralne banke prihodovao je 1.600 eura.
Šta kaže Pravilnik
Prema Pravilniku o rješavanju stambenih potreba dodjelom novčanih sredstava, korisnik kredita je u obavezi da vrati Univerzitetu najmanje 30 odsto dodijeljenih sredstava.
“Iznos novčanih sredstava (kredita), mogućnost i uslove otplate i otpisa kredita, utvrđuje Upravni odbor Univerziteta, na predlog Komisije. Povoljniji uslovi za vraćanje novčanih sredstava (kredita) su otplata kredita na jednake mjesečne rate, u trajanju od 10 godina, odnosno do ostvarivanja prava na penziju po sili zakona, te umanjenje iznosa kredita u visini od 5 odsto za svaku godinu radnog staža, a najviše do 70 odsto vrijednosti dodijeljenog kredita. Ukoliko korisnik novčanih sredstava povraćaj sredstava Univerzitetu vrši jednokratnim davanjem, istovremeno sa uplatom dodijeljenih sredstava, visina sredstava koja se vraćaju iz stava dva ovog člana se umanjuje za dodatnih pet odsto... Zaposlenom koji je izabran, odnosno imenovan na javnu /državnu funkciju, u skladu sa zakonom, čije vršenje zahtijeva privremeni prestanak rada na Univerzitetu, do isteka jednog mandata, miruju prava i obaveze iz ugovora o dodjeli novčanih sredstava (kredita)”, navodi se u Pravilniku.
Povezani članci
I ovu odluku potpisuju članovi Komisije za dodjelu novčanih sredstava za poboljšanje uslova stanovanja su profesor ETF Saša Mujović, Biotehničkog fakulteta Nedeljko Latinović, Dragan Krivokapić sa Fakulteta za sport, Špiro Ivošević sa Pomorskog fakulteta i Bojan Martinović sa Muzičke akademije.
Kome se to fasada ljušti i krov pada na glavu?
U Centru za građansko obrazovanje tvrde da nijesu iznenađeni odlukama komisije UCG o raspodjeli sredstava, odnosno dodjeli kredita zaposlenima i utvrđenim rang-listama.
Komentarišući to što su pojedini profesori dobili i do 10.000 eura radi poboljšanja stambenih uslova, a prethodno su od UCG dobili stanove, viša pravna savjetnica Snežana Kaluđerović kazala je da se radi o “nastavku neodgovornog i nedomaćinskog upravljanja ovom visokoškolskom ustanovom koja se finansira iz budžeta svih građana i građanki”.
“I ranije smo, u više navrata, ukazivali na brojne primjere netransparentnosti, kontroverzi i nezakonitosti u finansijskom poslovanju UCG. Podsjećam posebno na činjenicu da rukovodstvo UCG sredstva od sopstvenih prihoda gomila na računu, dok s druge strane stalno traži od Vlade dodatna sredstava iz budžeta”, kazala je za “Vijesti” Kaluđerovićeva.
Podsjetila je da je Vlada je u protekle tri godine iz budžeta dodijelila oko 60 miliona eura za finansiranje UCG, te da je ta ustanova za ovu godinu tražila četiri miliona više, odnosno oko 25 miliona eura.
“A vidimo samo iz ovog primjera da je i u 2020. godini preteklo skoro milion, koji je brzinski raspodijeljen za navodno poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih na UCG kroz dodjelu kredita. Pri tome, radi se redom o licima koja su stambeno vrlo dobro zbrinuta i zanimljivo bi bilo da nam pokažu fotografije toga što moraju sa ovim novcima prioritetno srediti da bi im bili ti uslovi stanovanja poboljšani i kome to od njih, recimo, krov prokišnjava, a što spada u opravdane troškove”, poručuje Kaluđerovićeva.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak poručuje da je “gotovo sigurna da većina profesora na listama žive u vrlo konformnim uslovima i da ti predračuni koje su dostavljali kao pokriće da bi dobili kredit pod povoljnim uslovima ne odražavaju realno stanje”.
“Niti se kome u profesorskoj zgradi ljušte zidovi, pada krov ili slično. Trebalo bi provjeriti kakvo je realno stanje na licu mjesta i onda bi se, sigurno, desetkovala lista, posebno ova za akademsko osoblje. Izgleda da je (Duško) Bjelica i pravilnike prilagodio sebi kako bi on, a ne neko drugi, izbio na čelo liste bez obzira na sve nekretnine koje posjeduje”, ocijenila je Bošnjak.
Poručuje i da sve “građevinske” radove i raspodjele stanova, te prodaju imovine Univerziteta treba da ispita nezavisna revizorska institucija.
“Svašta bi se tu našlo, a i vidjelo bi se gdje je imovina Univerziteta završila, a i koliko su para pojedinci dobili kao nagradu za ‘zatvaranje očiju’ pred raznim mahinacijama”, kazala je Bošnjak.
Novca bilo dovoljno, ali ne i za studente
Kaluđerovićeva upozorava na to da je posebno ružno što se ovo dešava u teškoj ekonomskoj godini iza nas.
“I to u godini u kojoj isto rukovodstvo UCG nije imalo razumijevanja za apele studenata specijalističkih studija, kojima je zbog krize i pandemije ugrožena egzistencija porodica, i koji su tražili oslobađanje školarina od po 1.000 eura. Znači, novca je bilo, a procjena rukovodstva je da ga ne treba trošiti na studente, odnosno da je bilo vrednije podržati nekog da sa još 10.000 eura malo renovira trosobni stan nego obezbijediti školarine za 10 studenata”, kazala je ona.
Dodatno, ističe Kaluđerovićeva, bazičnim istraživanjem može se utvrditi da mnogi od onih kojima su odobreni ovi krediti nisu za to imali uslova ni po Pravilniku koji je pisan po mjeri predsjednika UO Duška Bjelice i njemu bliskih ljudi.
“To otvara i pitanje žalbi, ali bi trebalo da bude i glavna tema za UO UCG koji sada ima nove predstavnike Vlade i koji bi morali insistirati na provjeri utemeljenosti ove odluke. U interesu Vlade je, da preko svojih predstavnika, izvrši uvid u dokumentaciju, jer su oni koji su te kredite dobili, uz zahtjev morali priložiti određene dokaze, ali i da formiraju komisiju koja bi utvrdila da li su krediti kasnije namjenski potrošeni. Nejasno je i kako je Komisija koja je utvrđivala listu provjeravala priložene dokaze predviđene oglasom, i što je to, na primjer, preporučilo predsjednika UO UCG da dobije kredit po povoljnim uslovima kada je na kraju prošle godine imao ušteđevinu na računima, odnosno nije bio u takvom stanju materijalne potrebe. U etiku onih koji su na ovaj način (zlo)upotrebljavali postojeći Pravilnik na UCG i tražili sredstva iako već imaju udobne stanove, a mnogi su ih i dobili od UCG, ne treba ni ulaziti”, zaključuje Kaluđerovićeva.
I Bošnjak napominje da je “zanimljivo zidanje koeficijenta koji ima prvi čovjek Univerziteta i to da pored ogromnih primanja, i pored stanova i poslovnih prostora, treba mu dati još”.
“To je ta vječna nezasitost i uvijek im je malo. Da sumiram: ovaj novac se mogao upotrijebiti mnogo pametnije, ili za one kojima zaista treba riješiti stambeno pitanje ili za renoviranje zgrade tehničkih fakulteta, a ona je ruinirana i prokišnjava i njoj treba renoviranje, da ne bi studentima bio potreban kišobran i gumene čizme da dođu do amfiteatra. Ali nažalost, alavost i pohlepa uništiše ovo društvo. Malo li je dobiti ogromne stanove pod povlašćenim uslovima, nego su sad potrebni i krediti. Sramota”, zaključuje Bošnjak.
Bonus video:
