Hvaliti se time da smo poslali jedan ili dva bagera da prokopaju rukavac Bojane i time kratkoročno povećali nivo vode, a ne uzeti u obzir da se korišćenjem te rijeke i basena Skadarskog i Šaskog jezera dobija 44.000 najplodnijeg poljoprivrednog zemljišta je, u najmanju ruku, neozbiljno.
To je ocijenio poslanik Mićo Orlandić na zajedničkom sastanku Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kome je obavljeno konsultativno saslušanje predstavnik državnih institucija na temu regulacije rijeke Bojane.
Konstatujući da je saslušanju prisustvovao samo ministar poljoprivrede Milutin Simović, Orlandić je kazao da je "očito da neki drugi ministri ne smatraju to toliko važnom temom".
"To govori mnogo i upućuje da nemamo potrebnu komunikaciju između resornih ministarstava i nadležnih službi i uprava. Zato smo i dobili pisane informacije koje u principu imaju zajedničku crtu po onoj narodnoj "učini mu ćef ne završi mu rabotu". Pitanje valorizacije Bojane, Skadarskog jezera i cijelog pojasa zavrđeuje najveću državnu pažnju. Ne smijemo nikada doći u situaciju da nam ovakve suvoparne informacije dostavljete i to sa odgovorima 'nisam ja nadležan, već neko drugi'", kazao je Orlandić.
On je naveo da je bilo je mnogo pokušaja da se radi na regulaciji toka Bojana, ali da je svuda je falila završnica.
"Ne možemo samo da konstatujemo stanje, pošaljemo dva bagera ili dva da prokopaju i da se hvalimo da smo nešto uraditi, a da nemamo ukupnu svijest o potencijalima koje basen Skadarskog jezera, rijeka Bojana i Šasko jezero imaju", kazao je Orlandić.
Prethodno je ministar Simović kazao da problem sa dijelom Bojane traje decenijama i da je nastao kao rezultat prirodnih faktora, ali i snažnog ljudskog uticaja koji dolazi kako iz područja Albanije, tako i zbog značajnih građevinskih radova realizovanih duži niz godina na samom koritu.
"Zbog toga je širina korita smanjena sa 150 na 70 do 75 metara. Imali smo problem koji datira od 2010. i 2011. kada smo u vrijeme velikih poplava imali velike nanose ne samo pijeska i mulja, već i drugog materijala koji se nataložio na račvi koja dijeli Bojanu na lijevi i desni rukavac i tako stvorila barijeru koja je smanjila protok kroz desni rukavac. Međudržavnim sporazumoma između Albanije i Crne Gore dogovoreno je da se desnim rukavcem obezbijedi protok Bojane od 25 odsto njenog ukupnog proticanja. Prije par mjeseci umjesto 25, proticalo je oko tri odsto, odnosno osam puta manje od količine dogovorene sporazumom. Ovih dana izvršeno je novo mjerenje i iznosi oko 13 odsto", kazao je Simović.
On je najavio da će biti urađena nova analiza desnog rukavca i nakon toga produbljivanje cijelog korita.
"Izvođač radova je na terenu, definisan je lokacija za deponovanje izvađenog materija i za to je iz budžeta opredijeljeno 400.000 eura", kazao je Simović.
Direktor Zavoda sa hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović naveo je da se prošle godine desilo treći put u 21. vijeku izuzetno nizak vodostaj, prije toga 2003. i 2011.
"Kada smo obavili prvo mjerenje 9. septembra imali svega 264 kubika vode prije račvanja, a u desnom rukavcu svega 8,69 metara kubnih. Vodostaj je bio rekorno najniži, svega 74 centimetra. Jezero je imao u tom periodu imalo vodostaj od 4,41 metar, što je ubjedljivo najniži vodostaj u zadnjih 60 godina. Takođe 22. decembra imali smo proticaj od 1.271 kubika na dijelu prije račve, a u desnom rukavcu 280 metara kubnih", kazao je Mitrović.
Poslanik Genci Nimanbegu podsjetio je da je Ministartsvo pomorstva i saobraćaja imalo obavezu da do 31. decembra 2014. donese plan, mejere i aktivnosti za održavanje plovnosti, postavljanje objekata sigurnosti za polovne puteve, posebno na rijeci Bojani i njenom ušću.
"To nije samo zbog zatvaranja desnog rukavca. Nisam dobio odgovor od Ministartva šta je urađeno od 2014. naovamo", kazao je Nimanbegu.
On je rekao da je nepoznanica da li je činjenica da su u Albaniji ojačali bentove, što je dovelo do toga da su crnogorski bentovi niži od albanskih, dovele do većih obima poplava, nego što bi bile inače.
Bonus video:
