Država od oktobra nije nabavila nijedan brzi antigenski test na novi koronavirus, iako su ih građani unaprijed platili iz budžeta i prinuđeni su da ovu vrstu dijagnostike rade u privatnim laboratorijama.
Pojedine zdravstvene ustanove ostale su bez ovih testova i morale su da traže donacije ili ih kupuju iz sopstvenih sredstava. Iako su građani, iz budžeta, već izdvojili 700.000 eura za ovu vrstu testova za novembar, zbog neažurnosti bivše Vlade mnogi od njih su prinuđeni da i u januaru plaćaju dijagnostiku kod privatnika. Cijena ovog testa u privatnim laboratorijama u Crnoj Gori je 25 eura, dok na tržištu koštaju svega pet dolara.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još prije dva i po mjeseca dala je zeleno svjetlo da se brzi antigenski testovi koriste u dijagnostici novog koronavirusa, pored PCR testova koji su zlatni standard, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) početkom oktobra najavili da će testovi uskoro biti dostupni u Crnoj Gori.
IJZ je u oktobru kupio 20.000 brzih antigenskih testova od kompanije Farmalab za 224.000 eura.
Ipak, domovi zdravlja dobili su male količine testova, koje su potrošili i za nekoliko dana, s obzirom na to da se građani sve više testiraju i da je broj aktivnih slučajeva koronavirusa u jednom trenutku prešao 10.000. Iz IJZ su kazali „Vijestima“ da su u oktobru nabavili 20.000 testova, od kojih je 19.000 proslijeđeno domovima zdravlja i bolnicama. Ovi testovi, kako je navedeno u ugovoru između IJZ i kompanije Farmalab, koštali su 224.000 eura.
Kazali su da su u martu iz donacija dobili 5.000 antigenskih testova, ali da su bili niske osjetljivosti i specifičnosti, pa su njihovi rezultati bili nepouzdani. Pojasnili su da je bio prilično veliki broj lažnih pozitivnih i negativnih rezultata. „Imajući sve to u vidu, IJZ je odustao od njihove upotrebe. Takođe, IJZ više neće nabavljati brze antigenske testove, dok je Montefarm raspisao tender za njihovu nabavku u visini od 700.000 eura“, piše u odgovoru.
Podaci IJZ o broju dodijeljenih testova ne poklapaju se sa podacima pojedinih zdravstvenih ustanova.
Tako je, na primjer, prema statistici IJZ beranska bolnica dobila 400 testova do decembra, dok je iz te ustanove saopšteno da su dobili duplo manje.
Testovi za novembar nisu obezbijeđeni, Montefarm povukao tender
Vlada je tek 6. novembra odlučila da se iz tekuće budžetske rezerve preusmjeri 700.000 eura za 70.000 testova i to za novembar, ali postupak još nije okončan.
Iz bivšeg NKT za zarazne bolesti, na čijem je čelu bio ministar zdravlja Kenan Hrapović, „Vijestima“ nisu odgovorili koliko brzih antigenskih testova su dobili kao donaciju, kao i da li su od doniranog novca sa računa za pomoć tokom kovid krize kupovali ove i PCR testove, koje količine i kojim su zdravstvenim ustanovama proslijeđene. Na računu NKT, prema podacima sa sajta coronainfo, nalazi se preko osam miliona eura.
Iz Montefarma su „Vijestima“ kazali da su na osnovu odluke Vlade ušli u postupak hitne nabavke kojom će obezbijediti 70.000 testova za novembar.
„Postupak hitne nabavke sprovodi se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i javnost će biti blagovremeno obavještena o njegovom krajnjem rezultatu. Planiranje isporuka antigenskih testova javnim zdravstvenim ustanovama u domenu je Instituta za javno zdravlje koji je napravio i procjenu neophodnog broja istih. Montefarm je zadužen za njihovu nabavku i distribuciju, upravo na osnovu zahtjeva IJZ“, piše u odgovoru.
Međutim, uzbrzo nakon što je raspisan u drugoj polovini novembra, tender je povučen. Iz Montefarma nisu odgovorili zbog čega, već su saopštili da će raspisati novi.
Prema nezvaničnim saznanjima „Vijesti“, ta ustanova je u toku postupka tražila od IJZ pojašnjenja u vezi sa pouzdanošću pojedinih testova. Iz IJZ, međutim, nisu odgovorili šta je bio predmet interesovanja „Montefarma“ i šta im je saopšteno iz te ustanove. Tek krajem decembra, donesena je odluka po kojoj je najpovoljnija ponuda kompanije Osmi red – 87.500 testova za 700.000 eura. Ta firma bi, po zaključenju ugovora, „Montefamu“ trebalo da dostavi 20.000 testova, a posle mjesec ostatak.
Ustanove traže donacije, testovi potrošeni za pet dana
Domovi zdravlja u Tivtu i Herceg Novom dobili su male količine brzih antigenskih testova, zbog čega su bili prinuđeni da prikupljaju novac iz donacija kako bi izašli u susret građanima koji treba da se testiraju.
Iz tivatskog Doma zdravlja „Vijestima“ su kazali da su od IJZ dobili 140 testova. Kazali su da su od doniranog novca testove kupovali u oktobru za 16,94 eura po komadu, u novembru za 12, a u decembru za devet eura.
Barski Dom zdravlja gratis je dobio 600 testova od IJZ i neće raditi ovu vrstu dijagnostike, već samo PCR, dok Montefarm ne isporuči nove količine.
„Dodatno smo iz naših sredstava poručili 200 brzih antigen testova i 500 medijuma za PCR,ali zbog deficita na tržištu isporučeno nam je 100 brzih antigenskih testova. Testove nismo dobili iz donacija i kupili smo 100 antigenskih testova iz sopstvenih sredstava jer više nije bilo na tržištu“, kazala je direktorica ove ustanove Branka Purlija i istakla da je ta ustanova do sada uradila 700 ovih testova.
Šefica Finansijsko-ekonomskog sektora u Domu zdravlja Pljevlja, Rajkica Kljajević, kazala je da je ta ustanova od IJZ dobila 320 brzih testova. Pojasnila je da su kupili 40 komada, od kojih 20 za po 10, a ostatak po cijeni od 8,5 eura.
Iz cetinjskog Doma zdravlja odgovorili su da su od IJZ dobili 400 testova, a da od „Montefarma“ nisu imali isporuku. Prijestonica Cetinje donirala im je 300 medijuma za PCR dijagnostiku i novac za 84 brza testa, a samostalno su nabavili 200 komada po cijeni od 12 eura.
Beranski dom zdravlja od „Montefarma“ nije dobio testove, dok su od IJZ primili 550 komada, od kojih je 50 namijenjeno za potrebe zdravstvene stanice Petnjica. Kazali su da nisu nabavljali samostalno antigen testove, jer očekuju dodatne količine putem najavljenog tendera. Plavski Dom zdravlja dobio je 150 testova. Iz mojkovačkog Doma zdravlja kazali su da su po 50 testova dobili od IJZ i Opštine.
Domu zdravlja Herceg Novi IJZ je proslijedio 300 antigenskih testova na koronavirus, koji su potrošeni za pet dana. Zato je ta ustanova nabavila dodatne količine testova iz sopstvenih sredstava, koje su građanima naplaćivali po cijeni od 25 eura.
U kovid ambulantama Doma zdravlja Herceg Novi od 20. novembra ponovo su počeli da rade brze antigenske testove, koji su nabavljeni uz pomoć Opštine i gradskih preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ i „Čistoća“.
Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da je uputio dopis svim zdravstvenim ustanovama u kojem se „jasno i precizno kaže da prekinu sa naplatom testiranja jer je država obezbijedila novac da bi građani dobili te usluge“.
I kovid bolnice morale da kupuju testove
I u crnogorskim bolnicama slična je situacija kao u domovima zdravlja. Beranska bolnica, inače kovid centar za sjever države, od IJZ je u oktobru dobila 200 brzih testova i do 18. novembra potrošila 105. Kazali su da su dodatno poručili još 400 testova, po cijeni 16.94 eura po komadu, kao i da nisu dobili dodatne količine iz donacija. Od „Montefarma“ nisu dobili niti jedan test.
Opšta bolnica Cetinje dobila je nakon obraćanja IJZ 200 komada, iako nisu bili na spisku zdravstvenih ustanova kojima je trebalo distribuirati ove testove.
„Pošto smo obaviješteni da je tender u toku za nabavku 70.000 brzih antigenskih testova, planirano je da za nasu ustanovu potrebujemo 3.000 testova. U cetinjskoj bolnici urađeno je desetak brzih antigenskih testova“, piše u odgovoru bolnice Danilo I.
Nikšićkoj Opštoj bolnici isporučeno je 500 testova od IJZ.
Iz Opšte bolnice Bar kazali su da su od podgoričkog Doma zdravlja dobili na poklon 200 testova i samostalno nabavili još toliko, za 2.200 eura. Pojasnili su da su samostalno nabavili i 1.300 transportnih medijuma za uzorke, po cijeni od 4.643,20 eura. Od IJZ dobili su 2000 komada ovih medijuma.
Ostale zdravstvene ustanove, među kojima je i Klinički centar (KC), „Vijestima“ nisu odgovorile koliko testova su dobili od IJZ, koliko je potrošeno i da li su kupovali dodatne količine i nabavljali putem donacija.
Iz Specijalne bolnice „Vaso Ćuković“ u Risnu kazali su da su od IJZ dobili 100 brzih testova, dok od „Montefarma“ i iz donacija nisu dobili niti jedan.
„Usljed nestašice, a ujedno povećane potrebe za korišćenjem, kupili smo dodatnih 100 setova brzih antigenskih testova, po cijeni od 11 eura plus PDV, po jednom testu. Napomenula bih da se od 30. oktobra pored ovih brzih antigenskih testova kupuju i virusni transportni medijumi za PCR dijagnostiku iz bolničkih sredstava, po cijeni od 3,75 eura za jedan VTM, koje je, do tada, distribuirao IJZ“, kazala je načelnica epidemiološke službe dr Slađana Zgradić. Bjelopoljska bolnica dobila je od IJZ 400 testova.
Dok država čeka, privatnici testiraju
PCR testiranje na novi koronavirus isključivo se radi u IJZ, ali i u dvije privatne zdravstvene ustanove (Moj lab iz Podgorice i poliklinici Dr Zejnilović iz Bara), na osnovu ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Naime, u situaciji kada IJZ ne može da završi analizu nagomilanih uzoraka, oni se prosleđuju dvijema zdravstvenim ustanovama, a država im plaća rezultat testa po cijeni od 51 eura.
Građani mogu i samoinicijativno uraditi PCR test kod privatnika, ali će u tom slučaju platiti 80 eura.
U evidenciju inficiranih novim koronavirusom ulaze i oni sa pozitivnim brzim antigenskim testom na koronavirus, koji je urađen kod privatnika.
„Na osnovu ranije usvojene strategije testiranja, rezultat brzog antigenskog testa ima isti dijagnostički i epidemiološki značaj kao i rezulat PCR testa, tako da rezultati ulaze u presjek stanja koji Institut dnevno komunicira“, piše u odgovoru IJZ.
Ove testove rade mnoge privatne laboratorije. Epidemiolozi tvrde da je PCR test i dalje zlatni standard, te da negativan rezultat brzog antigenskog testa kod osoba sa simptomima koronavirusa treba uzeti sa obzirom.
Senzitivnost testova oko 57 odsto
„Brzi antigenski testovi na novi koronavirus su značajno jeftiniji i brži za izvođenje od PCR tehnike koja je zlatni standard za detekciju virusne RNK. Međutim istraživanja već pokazuju da imaju nižu senzitivnost nego što je najavljivano“, kazala je „Vijestima“ epidemiolog Milena Popović Samardžić.
Ona je pojasnila da je senzitivnost brzih antigenskih testova prema nekim istraživanjima oko 57 odsto. „To u praksi znači da će od 100 zaraženih osoba brzi antigenski test registrovati tek 57 osoba kao pozitivne, dok će 43 osobe proglasiti lažno negativnim“, rekla je Popović Samardžić.
Ona je kazala da se senzitivnost testova različitih proizvođača takođe razlikuje.
„Sami proizvođači deklarišu senzitivnost između 83 i 97 odsto. Primjera radi, SZO je postavila zahtjev za minimalnu senzitivnost od 80 odsto. Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) sproveo je meta-analizu kojom je obuhvatio devet vrsta brzih antigenskih testova i izmjerio je njihovu senzitivnost u odnosu na PCR između 29 odstom što je izuzetno nisko i 93,3 osto, što je izuzetno dobro“, tvrdi Popović Samardžić.
Ona je naglasila da je specifičnost ovih testova, za razliku od senzitivnosti, visoka.
„I to u praksi znači da ukoliko je test pozitivan, male su šanse da je on lažno pozitivan. U pozitivan rezultat brzog testa u visokom procentu se možemo pouzdati što je vrlo značajno za svakodnevni rad bolnica i zdravstvenog osoblja prilikom trijaže i prijema pacijenata. Na rezultat samog testa utiče i kada je test urađen. Poželjno ga je uraditi u prvih pet dana od pojave simptoma kada je broj kopija virusa u nazofaringsu visoka“, pojasnila je.
Bonus video:
