U toku 2021. godine u Katastar zelenih površina biće upisano zelenilo sa cijele teritorije Glavnog grada, pa će tako i konačno biti dostupni i poznati podaci o količinama, vrstama i vrijednostima pojedinih, ali i objedinjenih zelenih površina u Podgorici.
To su iz podgoričkog “Zelenila” kazali “Vijestima” u razgovoru o radu tog preduzeća Glavnog grada.
Prva faza Katastra zelenih površina završena je krajem novembra prošle godine. U toku te faze prikupljeni su, pored ostalog, podaci o 11.000 stabala, žbunju i zelenim površinama, urbanom mobilijaru i rekreativnim površinama... Podaci sadrže njihovu prostornu poziciju, karakteristike objekta i fotografiju, a katastar je dostupan OVDJE.
Iz Glavnog grada tada su saopštili da je samo popisano drveće vrijedno nešto više od 16 miliona eura.
Lani 100.000 kvadrata novih zelenih površina
Iz tog preduzeća kazali su da je u posljednjoj godini uređeno novih 100.000 kvadratnih metara zelenih površina.
“Podgorica je u posljednjoj deceniji doživjela ekspanziju. Izgrađeni su novi stambeni blokovi, te je i porasla i gustina naseljenosti. Svakodnevim aktivnostima ‘Zelenilo’ i Glavni grad značajno utiču na povećanje uređenih zelenih površina, pa je u samo posljednjih godinu dana novouređeno preko 100.000 metara kvadratnih zelenih površina. Pored nekadašnjih sedam parkova (Njegošev, Kraljev, Karađorđev, Ivana Milutinovića, Centralni, Kruševac i Dječiji) izgrađeni su novi Podgorički park i park na Starom aerodromu, izgrađeno je još 13 novih dječijih igrališta”, kazali su iz “Zelenila”.
U okviru projekta Mikro 020, kako dodaju, uređeno je šest lokacija.
“A uredili smo i sedam kružnih tokova, brojna razdjelna ostrva i druge zelene površine u glavnom gradu”, kazali su, dodajući da je u 2021. plan da “još intenzivnije” rade kada je riječ o zelenim površinama.
Tvrde da se ne siječe bez prijeke potrebe
Izgradnju i uređenje djelova grada nerijetko prati i sječa zelenila. Iz “Zelenila” tvrde da to ne rade “bez prijeke potrebe”.
“Naročito odrasle sadnice drveća. Kada i ako do toga dođe, stručni tim ovog Društva, vrši procjenu biljke koju je potrebno ukloniti i u skladu sa dobijenim stručnim mišljenjima pristupa se neophodnim radnjama. Najvećim dijelom, ukoliko postoje mogućnosti za to, vrši se presađivanje sadnica, koje se smještaju na dalje njegovanje u našem rasadniku, a koje se kasnije opet koriste za uređenje javnih zelenih površina”, kazali su iz tog preduzeća, dodajući da se za sječu odlučuju “ukoliko se radi o starijim sadnicama”.
“Čije presađivanje je nemoguće zbog veličine nadzemnog i pozemnog dijela bilja, koje ne bi preživjele presađivanje. U oba slučaja, investitori su shodno Odluci o uređenju i održavanju zelenih površina dužni da obezbijede presađivanje zdravih stabala ili sadnju tri nova stabla za svako posječeno stablo”.
Autohtone vrste prvi izbor, može i bambus
Odgovarajući nedavno na pitanja građana na društvenim mrežama, gradonačelnik Ivan Vuković rekao je da u gradskoj upravi razmišljaju da palme ispred Hrama Hristovog vaskrsenja zamijene sadnicama druge vrste, jer one ne doprinose stvaranju hladovine i prečišćavanju vazduha.
“Nisam neki veliki fan palmi. Da sam se pitao ne bi ni bile posađene. Preduzeće ‘Zelenilo’ insistira da se formiraju drvoredi košćela, lipa, koji će imati velike krošnje”, rekao je on tada.
Palme duž Bulevara Džordža Vašingtona posađene su u vrijeme dok je Podgoricu vodio Miomir Mugoša.
Iz “Zelenila” su “Vijestima” kazali da su za uređenje javnih zelenih površina autohtone vrste njihov prvi izbor.
“A sve iz razloga jer su otporne na klimatske, orografske i druge uslove sredine, bolesti i biljne štetočine, kao i manja primjena mjera njege, te je tako najveći broj drvoreda formiran od platana, košćela, lipe, pinjola... Naravno, postoje određene lokacije koje je potrebno urediti na drugačiji način i biljnim vrstama koje nisu karakteristične za Podgoricu, ali i prilikom odabira tih vrsta, vodi se računa da biljke dobro podnose klimatske uslove Podgorice, da su otporne na bolesti i štetočine i da zadovoljavaju estetski i funkcionalni zadatak”, kazali su iz “Zelenila”.
Na pitanje kako se procijeni da je neka vrsta pogodna za sadnju i da se neće jednom ponašati invazivno, poput pajasena, iz “Zelenila” odgovaraju da nema mjesta za zabrinutost. Pajasen ili kiselo drvo u Evropu je iz Kine stigao u 18. vijeku, u međuvremenu se prilagodio na evropsku klimu, a u Podgorici se proširio toliko da potiskuje domaće vrste.
U Ulici Oktobarske revolucije, u okviru projekta Mikro 020, na lokaciji koja je uređena zasađen je bambus.
“Prilikom ozelenjavanja vodi se računa da pravi najbolji odabir biljnih vrsta za odrađenu lokaciju, a da se pri njihovoj sadnji primijene sve nepohodne agrotehničke mjere. Kada je riječ konkretno o Ulici Oktobarkse revolucije, bambus je odabran kao biljna vrsta koja nije često zastupljena u Podgorici, iako joj pogoduju klimatski uslovi i pokazala se kao veoma otporna i dekorativna vrsta. Prilikom sadnje primijenjene su sve potrebne pripreme i adekvatno kalendaru njegovanja bilja u kontinuitetu se primjenjuju sve potrebne mjere njege, te nema mjesta za zabrinutost da će postati invazivna biljna vrsta”, kažu iz “Zelenila”.
Saradnja sa građanima i NVO
Inicijativa građana za uređenje zelenih površina uvijek je dobrodošla, tvrde iz tog gradskog preduzeća.
“Oslušnuli smo potrebe sugrađana i realizovali niz akcija u kojima je akcenat stavljen na zadovoljenje tih potreba. Tako je nastala aplikacija ‘Moje drvo’ i akcija sa skupštinama etažnih vlasnika, ali naravno i prilikom akcija pošumljavanja park šuma i goleti svi građani su pozvani da nam se pridruže i da zajedno naš grad učinimo zelenijim”, poručili su iz “Zelenila”.
Nisu pominjali inicijativu Organizacije KOD za sadnju 100.000 stabala, kao i njihovu akciju sakupljanja žirova za pošumljavanje goleti Podgorice.
Zelenilo za uređenje javnih površina u Podgorici uzgaja se u rasadniku koji je 2006. iz centra premješten u naselje Donja Gorica. Rasadnik se prostire na četiri hektara otvorenog polja, a tu je i staklenik površine 1.000 kvadrata za uzgoj sezonskog i drugog cvijeća.
Za Podgorici navode da je sedamdesetih,osamdesetih godina prošlog vijeka nosila epitet jednog od najzelenijih gradova Jugoslavije. Iz “Zelenila” su uputili apel građanima da se savjesno ophode prema zelenim površinama.
“Jer one pripadaju svima, i ako ih svi zajedno čuvamo, u njihove popravke uložićemo manje, a u izgradnju novih više sredstava i na taj način Podgorici vratiti epitet najzelenijeg grada”.
Bonus video:
