Zbog nespremnosti Direktorata za vanredne situacije MUP-a da izda formalnu saglasnost za snabdijevanje tog broda gorivom direktno iz autocisterni dok boravi na vezu na operativnoj obali u dijelu luke Bar, kruzer “Norwegian Spirit“ prekinuo je prošlog vikenda raspremu u Crnoj Gori i napustio državu. Time je Crna Gora i dio njene privrede izgubio priliku da samo od tog broda, do aprila mjeseca koliko je bilo prvobitno planirano da „Norwegian Spirit“ ostane u Crnoj Gori, prihoduje između pet i šest miliona eura.
“Norwegian Spirit“, brod od 75.904 bruto tone, pripada američko-norveškoj kompaniji Norwegian Cruise Line (NCL) i u Bar je uplovio 24. novembra stigavši iz italijanske luke Brindizi. Kruzer dug 269 i širok 32,3 metra na kome je tada bilo 135 članova posade, u Baru se vezao na jednom od gatova koje koristi kompanija “Port of Adria“.
Namjera kompanije NCL bila je da brod zadrži najmanje do aprila u statusu raspreme u stanju da se brod vrlo brzo može vratiti u redovnu komercijalnu upotrebu jer je svjetska kruzing industrija teško pogođena pandemijom koronavirusa, pa je većina flote putničkih brodova za kružna turistička krstarenja zbog toga stavljena van upotrebe i vezana po raznim svjetskim lukama.
“Norwegian Spirit“ bio je prvi kruzer koji je došao u Crnu Goru da bude stavljen u raspremu, što je bila i dobra prilika da na taj način država, ali i brojni privredni subjekti uključeni u lanac pružanja usluga kruzerima, zarade makar nešto novca u situaciji kada je Crna Gora zbog kovida izgubila bukvalno cijelu prošlogodišnju nautičku sezonu.
“Ne znam što bih vam drugo rekao osim da neko u državnoj upravi stvarno nije normalan kada ovakve stvari radi u situaciji kada je zbog koronavirusa bukvalno sve stalo u kruzingu i jahtingu i kada skoro niko od onih koji su uključeni u lanac pružanja usluga kruzerima i jahtama, ništa nije zaradio već mjesecima. Izgubiti ovakvu priliku za zaradu od broda koji samo stoji vezan u luci i čiji vlasnici bez ikakvih problema, odmah i redovno, plaćaju sve fakture za usluge pružene brodu, izmiruju ne male takse državnim organima i na taj način u crnogorsku ekonomiju unose strani, svježi novac je za svaku osudu, ali i za odgovornost zbog zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog vršenja službene dužnosti i nanošenja direktne ekonomske štete državi“, kazao je „Vijestima“ jedan od barskih privrednika koji su prethodnih mjesec i po dana imali prilike da pružajući usluge „Norwegian Spiritu“, zarade pristojne sume.
Iz dobro upućenih krugova, “Vijestima“ je rečeno da je vlasnik broda, kompanija NCL od 24. novemvra do subote, 9. januara, kada je njihov brod isplovio iz Bara, u Crnoj Gori ostavila najmanje milion eura, plaćajući razne takse Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, kompaniji Port of Adria, pružaocima usluga pilotaže i tegljenja brodova, agentima, snabdjevačima, trgovcima, prevoznicima, ali i drugim državnim kompanijama poput Aerodroma Crne Gore.
ACG su zahvaljujući boravku “Norwegian Spirita“ u proteklom periodu primili i nekoliko specijalnih čarter letova kojima je sa raznih strana svijeta u Crnu Goru transferisano nekoliko stotina pomoraca i tzv. bijelog osoblja, a koji su se, kao članovi posade, u Baru ukrcali na ovaj kruzer. Svi oni su tokom boravka broda u Crnoj Gori boravili isključivo na njemu, ne silazeći na kopno, a od aerodroma do broda su transferisani u posebnim uslovima po protokolima koji su usvojeni za takve aktivnosti u vrijeme pandemije.
Dnevna potrošnja goriva na “Norwegian Spiritu“ je 35 tona, što znači da bi samo po tom osnovu brod u Crnoj Gori tokom narednih mjeseci potrošio najmanje nekoliko miliona eura. Naime, u luci Bar ne postoji tzv. shore power connection - mogućnost da se kruzer spoji na kopnenu elektromrežu, pa sve potrebe broda za strujom podmiruje rad njegovih dizel agregata.
Stoga su zapovjednik, vlasnik i agent broda, tražili da sa “Norwegian Spiritu“ odobri da kupuje gorivo od Jugopetrola i da ga krca direktno iz autocisterni te kompanije, dok boravi na vezu. Postojeća petrolejska instalacija za punjenje brodova gorivom (bunker) Jugopetola u Baru naime, potpuno je neuslovna za siguran boravak na njoj broda veličine “Norwegian Spirita“, jer bi to podrazumijevalo da bi se kruzer od skoro 270 metara dužine morao vezati na molo od samo 40-tak metara i na njemu ostati prepušten na milost i nemilost vjetru nekoliko dana dok ne napuni svoje tankove “do čepa“, jer je maksimalni protok goriva na toj instalaciji tek 700 litara na minut, što je za ovako velike brodove vrlo malo i sporo.
“Imajući u vidu ekonomski značaj boravka broda, MUP je preko državnog sekretara Rada Miloševića učinio sve što je bilo do njih da se odobri snabdijevanje ‘Norwegian Spirrita’ gorivom na vezu u Port of Adria, direktno iz autoscisterni, Ministarstvo finansija na čelu sa ministrom Milojkom Spajićem je sve učinilo sa svoje strane da se prevaziđu sve administrativno-formalne prepreke za takav posao, isto je učinila i Uprava carina, ali je na kraju sve upropastila nespremnost Direktorata za vanredne suituacije da formalno da saglasnost na ovakvo snabdijevanja broda gorivom. Stoga je kruzer, uzevši na bunker instalaciji Jugopetrola tek toliko goriva koliko mu je bilo dovoljno da stigne do Auguste, u subotu poslijepodne napustio Crnu Goru“, ispričao je dobro upućeni sagovornik “Vijesti“ koji je insistirao na anonimnosti.
Iz firme “Allegra Montenero“ iz Bara koja je lučki agent kompanije NCL u Crnoj Gori, kao ni iz samog tog brodara, nisu bili spremni da bilo šta zvanično komentarišu. Iz Jugopetrola su “Vijestima“ rekli da ta kompanija nije odbila zahtjev za snabdijevanje “Norwegian Spirita“ gorivom, ali i da je “obavijestila brodskog agenta da se prema Zakonu o prevozu opasnih materija, punjenje brodova u luci Bar može izvoditi samo na određenim mjestima koja su odobrena od strane nadležnih državnih organa u skladu sa tehničkim propisima“.
“Mjesto na kojem je brod bio vezan, operativna obala Port of Adria AD, nije jedno od odobrenih mjesta. U korespondenciji između MUP-a i brodskog agenta 4. januara 2021. godine, Ministarstvo je ponovilo gore navedene odredbe Zakona“, kazali su iz te kompanije, dodajući da su narednog dana, na sopstvenom bunker-vezu, u američko-norveški kruzer utočili 430 kubika goriva. Iz Jugopetrola međutim, nisu direktno odgovorili na pitanje da li su centralu svog vlasnika, kompanije “Hellenic Petroleum“ u Atini izvijestili o ovom slučaju i propuštenoj prilici da samo na ovom jednom klijentu, obave prodaju goriva vrijednu nekoliko miliona eura.
“Kao što je već pomenuto, prema Zakonu, bilo koji postupak punjenja gorivom može se odvijati samo na određenim mjestima unutar Luke koja su odobrena od strane nadležnih državnih organa“, objasnili su iz Jugopetrola.
Iz te kompanije ističu i da su svjesni tehničkih ograničenja svog veza za bunkerisanje brodova u Baru, “kao i ograničenja vezana za snabdijevanje brodova auto cisternama”.
“Takođe, protok od 700 lit/min koji se ovdje smatra spornim, znatno je veći od protoka koji se može postići prilikom pomenutog snabdijevanja auto cisternama“, ističu iz Jugopetrola, previđajući međutim, da je u slučaju broda velilčine “Norwegian Spirita“ primarno da on bude u pomoračkom smislu, siguran tokom operacije krcanja goriva, i da je stoga za njega mnogo pogodniji stalni vez na kome je brod bio u Port of Adria, od malenog mula na bunker stanici Jugopetrola, sa unutrašnje strane lukobrana barske luke.
Direktorat za vanredne situacije, međutim, ranije je redovno odobravao slično snabdijevanje drugih brodova gorivom, ne samo na gatovima luke Bar. Tako su gorivo iz cisterni na vezu u Baru više puta krcali brodovi Mornarice VCG, kao i brodovi mornarica NATO država koji su povremeno dolazili u posjete, a iz cisterni se direktno u neke od mega i superjahti gorivo krcalo i u Porto Montenegru, iako i tamo takođe postoji adekvatno opremljeni i konfigurisani stalni bunker-vez.
Iz Direkrorata na čijem je čelu Mirsad Mulić (DPS) “Vijesti“ nisu dobile odgovore na pitanja zašto nisu dali saglasnost za snabdijevanje “Norwegian Spirita“ gorivom iz autocisterni kada su to već ranije činili u brojnim drugim slučajevima, da li su svjesni veličine ekonomske štete koju su time prouzrokovali kako državi, tako i brojnim privrednim subjektima koji su sarađivali sa vlasnikom tog broda dok je on boravio u Baru, te ko će zbog toga snositi odgovornost.
Preduzeća ostala bez stotina hiljada eura od narudžbi
"Od boravka broda svi su imali koristi, i to ne male. Na primjer, samo za vodu ‘Norwegian Spirit’ je platio preko 25 hiljada eura. Sa farme koka-nosilja u Martinićima nisu mogli da vjeruju kada su prije neki dan dobili narudžbu sa tog broda za isporuku 60.000 komada jaja, jer se takve prodaje kod nas biježe samo u vrijeme Uskrsa.
Samo u ‘Voliju’ za povrće, voće i druge prehrambene proizvode koji je kupio, ‘Norwegian Spirit’ je ostavio nekoliko stotina hiljada eura. Kada su krajem decembra, jedne noći zbog oluje, morali da budu angažovani remorkeri da tzv. boksovanjem, dodatno obezbijede brod i održe ga na sigurnom vezu u luci, samo za oko 10 sati rada remorkera ‘Tito’ i ‘Rumija’, brod je platio 30.000 eura.
I sve to je sada izgubljeno jer kao država nismo bili u stanju da izađemo u susret traženju zapovjednika broda i kompanije da se ‘Norwegian Spiritu’ obezbijedi snabdijevanje gorivom koje naravno, oni takođe odmah i bez pogovora plaćaju.
Brod je zbog toga bio prinuđen da napusti Crnu Goru i prošlog vikenda je otplovio za luku Augusta na Siciliji, a mi smo ostali da sabiramo gubitke i plačemo za prihodima koje smo mogli ostvariti bez velikih napora, bukvalno na svom pragu, da je ‘Norwegian Spirit’ ostao u Baru do aprila kako je privobitno planirano, odnosno da je NCL ovdje doveo još neki svoj kruzer za što su oni takođe bili vrlo zainteresovani“, kazao je sagovornik “Vijesti“.
Bonus video:
