Prema istraživanjima, koja je uz podršku UNICEF-a sproveo Ipsos, 2018. godine manje od jedne trećine roditelja (30%) angažovalo se da pomaže djeci da biraju šta gledaju, tj. organičavali su im medijske sadržaje i vrijeme koje provode uz TV i internet. Sada to radi duplo više roditelja – 60 odsto ograničava djeci medijske sadržaje, a 55 odsto ograničava i vrijeme koje dijete provodi uz TV i internet. Takođe, tek jedna petina (21%) je prije dvije godine s djecom razgovarala o sadržajima koje prate na TV-u i internetu, dok to sada radi jedna polovina (47%).
„Svijest svakog čovjeka, a kamoli onog u razvoju, podložna je permanentnoj, svakodnevnoj promjeni. Zapravo, samo od onog što pustimo da nam putem čula ulazi u glavu zavisi i formiranje naše ličnosti. Svi mi pažljivo biramo šta jedemo, šta oblačimo, za koga navijamo, koga simpatišemo, a zapravo je najvažnije da biramo kojim informacijama i sadržajima se izlažemo i samim tim dopuštamo da nam formiraju svijest. Zato je najvažnije da biramo šta i koga gledamo, slušamo, čitamo. To ne važi samo za djecu, nego i za nas odrasle", poručio je Antonije Pušić, ambasador dobre volje UNICEF-a u Crnoj Gori
Samo 30 odsto muških staratelja ograničavalo je 2018. sadržaj koji dijete može da prati, a tek 29 odsto i vrijeme koje dijete provodi uz TV i internet, dok to sada radi duplo više njih – većina muških staratelja, njih 68 odsto, sada ograničava medijske sadžaje, a 64 odsto ograničava i vrijeme ispred ekrana. Tek svaki peti (20%) muški staratelj 2018. razgovarao je s djecom o medijskim sadržajima, dok to sada radi svaki drugi (54%).
Profesorica Lidija Vujačić, koja se već dugi niz godina bavi antropologijom i sociologijom medija na Univerzitetu Crne Gore, smatra da roditelji, ali i svi članovi globalne medijske zajednice moraju imati kritički pristup prema medijskim sadržajima uopšte novoj kulturi potreba, tj. pravilno znati da razluče kvalitet od nekvaliteta.
„Kada smo prije dvije godine počeli kampanju „Birajmo šta gledamo“, u praksi smo se suočili s analizom stvarne, pozitivne, ali i često i negativne uloge medija u procesu socijalizacije. Dakle, cilj nam je bio da ukažemo na civilizacijski izuzetno značajnu ulogu medija koju imaju u informisanju, edukovanju, pa i u (kreativnoj) zabavi. S druge strane, da paralelno ukažemo i na brojne zamke koje „idu zajedno“ s medijima, a to su loši, neadekvatni sadržaji za dječji uzrast, pretjerano vrijeme koje današnja djeca provode ispred nekog ekrana, često na uštrb drugih socio-kulturnih sadržaja, fizičkih adaktivnosti i sl.", kazala je Vujačić.
Profesorica Vujačić poziva svakog roditelja da razgovara s djecom o medijima i da im ograničava ne samo vrijeme, već i sadržaje koje prate.
"Birajmo šta gledamo, čitamo i slušamo, jer uticaj medija na sve nas, prije svega, zavisi od sadržaja koje pratimo i koliko im kritički pristupamo. Kvalitetni medijski sadržaji, kroz brojne formate i žanrove, kao i njihova analiza, mogu da utiču na pravilan razvoj djece", rekla je ona.
Istraživanje pokazuje i da je stepen obrazovanja povezan s upotrebom medija kod kuće. Naime, građani koji su manje obrazovani u značajno manjem procentu postavljaju ograničenja djeci u vezi s korišćenjem televizije i interneta. Oni, takođe, mnogo rjeđe razgovaraju s djecom o medijskim sadržajima koje ona prate, kao i stanovnici seoskih područja i oni koji žive u južnoj regiji.
„Tokom krize izazvane koronavirusom, u žižu javnosti je došao problem otežanog pristupa novim tehnologijama i manjka znanja i vještina da se one koriste, koji je u većoj mjeri izražen u siromašnim i porodicama koje su manje obrazovane. Takođe, ogroman broj dezinformacija i teorija zavjere kojima smo izloženi tokom ovog perioda podsjetio nas je koliko je značajna medijska pismenost za jedno društvo i njegovo javno zdravlje, a nju roditelji kod djece mogu razvijati od ranog djetinjstva, uz podršku vrtića i škola, biblioteka, muzeja, pozorišta, bioskopa i medija“, poručio je Vladimir Raičević, direktor istraživačke agencije Ipsos u Crnoj Gori.
Kampanju medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo” pokrenuli su Agencija za elektronske medije i UNICEF, u februaru 2018, s ciljem da se promoviše medijska pismenost među roditeljima i djecom, unaprijedi kvalitet izvještavanja medija o pitanjima koja se tiču prava djeteta i poboljša kvalitet medijskih programa za mlade u Crnoj Gor
___________________________________________________________
Bonus video:
