Zakon o elektronskim medijima potrebno je izmijeniti i propisati obavezu da opštine moraju utvrditi minimalan iznos godišnjeg budžeta za finansiranje lokalnih javnih emitera, kako bi se konačno obezbijedila njihova održivost.
To je saopšteno na predstavljanju pravne analize o položaju lokalnih javnih emitera i prava novinara u medijskim zakonima Crne Gore.
Analizu su, za potrebe Sindikata medija Crne Gore (SMCG), uradili Sandra Bašić Hrvatin i Goran Đurović.
Povod za njenu izradu je višegodišnji težak položaj zaposlenih u brojnim lokalnim javnim emiterima u Crnoj Gori, kojima konstantno kasne plate i doprinosi, zbog čega su zaposleni u RTV Pljevlja već duže od mjesec u štrajku.
Hrvatin i Đurović su u analizi zaključili da su u prethodnom periodu uočene različite prakse opština u finansiranju lokalnih javnih emitera pa su oni dobijali novac u skladu sa veličinom budžeta, ali i vrstom emitera (radio ili televizija).
„Ako opština procijeni da je neophodno osnovati lokalni javni emiter, onda je neophodno osigurati njegovo finansiranje na način koji će obezbijediti što veći stepen samostalnosti u radu", kaže se u analizi.
Samo obezbijeđena i unaprijed poznata minimalna sredstva za ostvarenje misije javnog emitera, kako se ocjenjuje, osiguravaju visok stepen njihove nezavisnosti i poštovanje profesionalnih standarda.
"Na taj način se povećava sigurnost i nesmetano djelovanje lokalnog javnog emitera koji neće zavisiti od procjene i potreba političkih partija koje vrše vlast u određenoj opštini“, navodi se u analizi.
Predstavnici lokalnih javnih emitera su ukazali na probleme, naročito, kada su u pitanju Pljevlja i Rožaje, loš odnos Opštine. Direktor RTV Pljevlja Dejan Miličić je kazao da nemaju ideju kako da radnicima isplate zaostale zarade.
Predstavnik EU Delegaciji u Crnoj Gori, Patrik Šmelcer, kazao je da su mediji bitni jer se oni tiču pregovaračkih poglavlja 23 i 10, da je pitanje koliko daleko se može ići sa regulisanjem bilo koje oblasti, kao i da, kada je u pitanju ponašanje pojedinaca u savjetima, ono se zakonima se ne može regulisati. „Ne bih da širim skepticizam ali plašim se da ćemo se, u više zemalja u regionu, suočiti sa ozbiljnom situacijom kada je u pitanju nezavisnost novinarstva u cijelini“, rekao je Šmelcer.
Hrvatin i Đurović su preporučili i izmjene Zakona u dijelu izbora članova savjeta lokalnih javnih emitera.
Prema postojećem modelu, članove savjeta uglavnom predlažu državna ili lokalna javna preduzeća i javne ustanove, pa se tu ne može govoriti o nezavisnosti uređivačke politike.
"Stoga je neophodno Zakonom o elektronskim medijima propisati da članove savjeta predlažu isključivo organizacije civilnog društva. Takav način izbora prisutan je u Savjetu Javnog servisa RTCG pa dobru praksu sa državnog treba prenijeti i na lokalni nivo", preporučeno je u analizi.
Predloženo je da bi u savjetima lokalnih javnih emitera poželjno bilo da jedan član bude iz reprezentativnog sindikta na državnom nivou.
Analizom su predložene i izmjene Zakona o medijima kako bi se obezbijedili mehanizmi zaštite novinara i urednika od uticaja vlasnika medija.
Kako se objašnjava, takvi propisi u Crnoj Gori ne postoje, a u kombinaciji sa nezavidnim finansijskim položajem novinara, niskim zaradama i ograničenim mogućnostima za napredovanje u karijeri, novinari i urednici često pristaju na uticaje vlasničke strukture na uređivanje medijskih sadržaja.
Tako su, kako se navodi, predloženi amandmani po kojima bi novinari imali pravo da odbiju određene naloge urednika ako bi se postupanjem u skladu sa tim nalogom kršio propis, pravila struke ili Kodeks novinara.
"Medijski tekst ili prilog, kojem je smisao promijenjen u postupku uredničke obrade, ne bi se smio objavljivati pod potpisom novinara-autora, bez njegovog pristanka. Dodatno, u slučaju tužbe podignute protiv novinara zbog članka, priloga, fotografije ili karikature, njegov poslodavac je dužan da o svom trošku angažuje pravnog zastupnika, kao i da nadoknadi troškove u slučaju gubitka sudskog spora", kaže se u saopštenju SMCG.
Analiza je urađena u okviru projekta „Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i bezbjednosti novinara“, koji finansira Evropska Unija i biće dopunjena pojašnjenjima koja su data tokom rasprave.
Bonus video:
