Beranski Sekretarijat za kulturu, sport i saradnju sa NVO nije dobio odluku Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, iako je ona, prema navodima više izvora, donijeta.
Na spisku predloga je i ime osuđenog ratnog zločinca, komandanta Vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, što je juče izazvalo oštre reakcije civilnog sektora, opozicije i vladajuće većine, te ograđivanje pojedinih beranskih odbornika.
Sve to na dan kada se obilježava 27. godišnjica stradanja sarajevskih civila u ratu 90-ih godina.
Na Markalama je Vojska RS 5. februara 1994. godine ubila 68 sarajevskih civila, a ranjeno je 144.
Mladića je Vijeće sudija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal) prvostepeno osudilo 2017. godine na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) najoštrije su osudili predlog odluke da se ulica u Beranama nazove po Mladiću.
Oni su apelovali da Skupština Opštine Berane ne prihvati ovu inicijativu i spriječi da se ovakvim, kako navode, provokacijama negiraju presude međunarodnih sudova za ratne zločine i opasno izaziva nacionalna i vjerska mržnja.
“Ako se to zaista i desi, Crna Gora će sebe definitivno izbrisati sa mape građanskih i prosvijećenih društava, i svrstati se u red profašističkih društava koja slave zločince”, istakao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica. U zajedničkom saopštenju HRA i CGO navodi se da je već samim predlogom izvršeno krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, jer se na taj način javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težina krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina koja su utvrđena presudama međunarodnog krivičnog suda. “U tom dijelu pozivamo i Tužilaštvo da ovaj slučaj procesuira”, naveli su iz HRA i CGO.
Da Mladić dobije ulicu u Beranama, predložio je Srpski monarhistički pokret, a Savjet je predlog koji datira iz 2019. usvojio.
Kako se to desilo, interpretacije su različite. Pojedini sagovornici tvrde da se glasalo stihijski i da pojedinci nisu uspjeli ni da isprate šta se desilo.
Predsjednik Savjeta Goran Kiković (Nova) rekao je “Vijestima” da je su prije nedjelju dana utvrdili predlog o imenovanju više ulica u Beranama i da konačnu odluku o tome donosi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.
Rekao je da je stiglo oko 50-ak predloga građana za nazive ulica, i da su na spisku uz Mladića, patrijarha srpskog Pavla, književnika Meše Selimovića i Mihaila Lalića, vojvode Kastratovića Vojvodića, Marka Kraljevića, Svetog Vasilija Ostroškog...
Na spisku Monarhističkog pokreta bila su i imena popa Momčila Đujića, Pavla Đurišića (članovi Četničkog pokreta u II svjetskom ratu),ali na osnovu dostupnih informacija - taj predlog nije imao većinu.
Članovi Savjeta Miloš Raković (Demokratska Crna Gora), Petar Labudović (SNP) i Zoran Milović, predstavnik građana, tvrde da nisu podržali predlog monarhista.
“Bio sam uzdržan i na prvoj narednoj sjednici tražiću da se pročita zapisnik sa ove sjednice Savjeta. Ako se u njemu pojavljuje da sam ja glasao za, biću protiv tog zapisnika”, rekao je Raković.
Labudović je kazao da je Srpski monarhistički pokret imao 47 predloga i da se tu praktično glasalo “u neznanju” i da će tražiti da se sve vrati na ponovno glasanje.
Milović je “Vijestima” rekao da uopšte ne zna da je postojao predlog da se ulica u Beranama nazove po Mladiću.
DPS je sinoć saopštio da su njegovi predstavnici u Savjetu Bogdan Fatić, Fahrudin Hadrović i Draško Došljak, da je na sjednici glasano o predlozima i da su oni upozorili da su neki od njih nezakoniti.
Iz Bošnjačke stranke tvrde da su za predlog glasali predstavnici DF-a, Demokrata i SNP-a, dok su iz opozicije bili protiv.
Poslanik BS-a Ervin Ibrahimović je pozvao skupštinsku većinu u Beranama da kažu čime je to presuđeni ratni zločinac zadužio Berance.
Demokrate su to negirale: “Nema nikakve dileme da je Ratko Mladić ratni zločinac i, dok su tu Demokrate, nikad i niko neće podržati namjeru da se donese odluka da se bilo koja ulica dodijeli bilo kom ratnom zločincu. Takvih odluka, naprosto, nema tamo gdje pri njihovom donošenju učestvuju predstavnici Demokrata”.
Predsjednik Skupštine Opštine (SO) Berane Novica Obradović (Demokratska Crna Gora) rekao je “Vijestima” da dok je on čelu SO neće dozvoliti da se na skupštinskim zasjedanjima nađe bilo koja odluka koja nije zakonita.
Opštinski Odbor Nove u Beranama najavio je da će tražiti da se ponovo održi sjednica Savjeta - kako bi se poništila odluka za Mladića.
Iz GP URA poručili su da neće dozvoliti da ijedan ratni zločinac, zastupnik fašističke ideologije ili osoba osuđena za teška krivična djela ima čast da dobije bilo koju ulicu u Crnoj Gori.
Prema Zakonu o spomen-obilježjima, nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje, kojim se smatra i naziv ulice, „licu koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem“. Takođe, spomen-obilježje se ne može podići istaknutoj ličnosti ako od njene smrti nije prošlo 20 godina.
Šćekić: Svako bi morao sa dužnim poštovanjem da se odnosi prema gradu
Predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić rekao je “Vijestima” da se potpuno bespotrebno i na bazi površne informacije podigla ovolika prašina oko sjednice Savjeta jer njihova odluka ima težinu kao i odluka bilo kog drugog građanina.
“Zakonski nije utemeljena i svako bi morao sa dužnim poštovanjem da se odnosi prema gradu koji ima svoju tradiciju”, rekao je Šćekić. Iz Opštine Berane je saopštenio da Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova Opštine Berane ne donosi nikakve odluke, već isključivo prihvata i konstatuje predloge pojedinaca, grupe građana ili udruženja, odnosno, svih onih koji budu to željeli da urade na javnoj raspravi, kada bude raspisana i održana.
Politički lideri da poštuju žrtve prošlih konflikata
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez poručila je juče da EU očekuje od političkih lidera, uključujući i one na lokalnom nivou, da poštuju žrtve prošlih konflikata i da iskreno afirmišu demokratiju, pravdu i pomirenje na Zapadnom Balkanu.
„Glorifikovanje ratnih zločinaca, revizionizam i negiranje dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući i ratne zločine, u suprotnosti je sa najosnovnijim evropskim vrijednostima“, rekla je Pisonero Hernandez, prenosi RTCG.
Bonus video:
