Svi mediji, uključujući i Javni servis, moraju ostati zaštićeni od neželjenog uticaja i političkog pritiska, poručio je holandski ambasador u Crnoj Gori Henk van den Dol.
“Nezavisni, odgovorni i pluralistički mediji su ključni za Crnu Goru, kazao je Van den Dol, ističući da su to vrijednosti Evropske unije kojima teži Podgorica.
Holandski ambasador učestvuje na konferenciji “Političko oglašavanje između spina i činjenica”, koji organizuje Centar za građansko obrazovanje.
Pomoćnica direktora za monitoring Agencije za elektronske medije (AEM) Sunčica Bakić kazala je se crnogorski političari u toku izborne kampanje sve više okreću online platformama kao što su portali i društvene mreže.
"Političari su svjesni da se politička borba dobija na online platfomama," kazala je ona na panelu Centra za građansko obrazovanje (CGO) koji se tiče političkog oglašavanja.
Bakić je istakla da je riječ o prostoru u Crnoj Gori koji nije regulisan.
"Na online platfomama nam ne pomažu ni standardi ni regulatori, tu je sve svedeno na pitanje političara i njihove etike".
Ditektor Televizije Crne Gore Vladan Mićunović kazao je da su posljednji izbori potvrdili koliko je neophodno da se mijenjaju zakoni.
On je kazao da su predstavnicima ODIHR-a sugerisali i brisanje člana 53a i 56, navodeći kroz primjer Javnog servisa koliko su ovi članovi neprecizni.
"Zamislite da imamo 10 opštinskih izbora u istom danu. Puta najmanje 10 podnosilaca lista to je 100 učesnika u nekoj predizbornoj kampanji. Ovako kako je postavljen zakon, svaka od političkih partija, slijedeći ove zakonske odredbe, može da traži minimum 200 sekundi dnevno i može da traži izvještaje u dva termina. Toliko da mi se čini da bi promocija u jednom danu političkih partja trajala satima. Mislim da nam ne bi pošlo za rukom da to i fizički postignemo," kazao je Mićunović.
On smatra da bi tu oblast trebalo definisati unutrašnjim pravilnicima.
Prema riječima direktora TVCG, oni u jeku predizborne kampanje, od trenutka potvrđivanja izbornih lista, imaju zatrpan prostor političkim porukama.
On je kazao d bia Agencija za elektronske medije trebalo da preuzme veću odgovornost u narednom periodu.
Komentarišući nalaze CGO-a da su pojedine partije više zastupljene od drugih, vlasnik portala CDM Boris Darmanović je kazao da bi trebalo uzeti u obzir to da svi učesnici izbora nisu jednako aktivni.
"Kad bismo samo pogledali sva saopštenja i sve informacije koje dolaze od političkih subjekata, vidjeli bi disproporciju. Od Demokrata koji su dnevni slali i po 20 do 25 saopštenja, do nekih političkih subjekta koji su se javljali jednom ili dva puta nedjeljno", kazao je Darmanović na panelu.
On je takođe istakao da politička komunikacija određenih učesnika izbora nije bila primjerena za objavljivanje.
Darmanović se osvrnuo i na komentare na portalima.
"Veliki dio tih komentara postavljaju zaparavo pripadnici političkih partija, organizujući svoje članove da komentarišu često negativno," kazao je on.
Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornost urednika "Dana", kazao je da nije normalno da Zakon o izboru odbornika i poslanika reguliše ponašanje medija.
"Ponašanje medija treba da reguliše Zakon o medijima i Kodeks novinara", kazao je on na panelu.
Marković je kazao da je Kodeks novinara vezano za izbornu kampanju preciznije definisan nego zakon.
Predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović kazao je da je Zakon o elektronskim medijima prilično rigidan.
Vujović je govorio na panelu i kao bivši član Savjeta AEM.
"Neke stvari se nisu mogle ni predvidjeti kada je usvojen Zakon o elektronskim medijima. Konkretno, eksplanzija portala ali i izvještavanja medija kao što su Pink i Informer. Taj oblik nepoštovanja programskih standarda teškoe je moguće bilo predvidjeti," kazao je on.
Vujović je dodao da bi sve elektronske publikacije moraju biti uređene zakonom, a ne samo pravilnikom.
"Zrelo je vrijeme za promjenu i usvajanje novog Zakona o elektronskim medijima. Mora se obezbijediti puno poštovanje zakonskih i podzakonskih normi," kazao je on.
Komentarišući Pink, Vujović je kazao da se moraju uzeti u obzir da AEM u ovom slučaju ima samo dvije opcije - opomenu ili isključenje signala.
"Postoji jedan snažan jaz između opomene, koja gotovo ništa ne znači, i između isključenja signala na 30 dana. A s druge strane Agencija je lišena nekih stvarnih mehanizama. Ako već zakonodavac nije dao neku drugu mogućnost, onda treba izreći najstrožija mjera, u konkretnom slučaju o isljučenju signala na 30 dana. Ako neko ne želi da primjenjuje zakon, onda mora trpjeti sankciju," kazao je on.
On je kazao da je za to potrebna ne samo politička volja nego i odgovarajući zakonski okvir.
Šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić kazao pojedini mediji služe kao produžena ruka partija.
"Neki mediji predstavljaju batinu za obračun sa opozicijom, sa NVO sektorom, sa građanskim aktivistima. Od zaštitnika ptica koji kažu nešto loše protiv vlade, do političara koji izađu na stub srama u tim emisijama," kazao je on.
Poslanica Demokrata Valentina Minić je pitala predstavnicu AEM-a kada će Pink biti odgovarajuće sankcionisana.
"Da li vaše nereagovanje na takav vid kršenja zakona i blago vaše reagovanje implicira na to da neki politički subjekti imaju uticaj i na vaš rad," pitala je ona predstavnicu AEM-a Sunčicu Bakić.
Prema mišljenju Minić, AEM samo nudi izgovore zašto još nije privremeno oduzela licencu Pinku.
Sunčica Bakić (AEM) kazala je da dobro zna kakav je program Pinka.
"Na moju veliku žalost, gledam je svaki dan. Kad sam govorila o mjerama koje agencija nema, mislila sam prvenstveno na činjenicu da Agencija nema pravo izricanja novčane kazne za ovakvo postupanje. Da je ta mjera Agenciji oduzeta. Imamo upozorenje i oduzimanje licence za najteže prekršaje i povrede zakona," kazala je Bakić na panelu.
Ona je kazala da ne može odgovoriti kada će biti oduzeta licenca.
"Zagađenje medijske scene u Crnoj Gori dominantno dolazi spolja," kazao je Nikola Marković iz "Dana", ali kazao da on ne bi glasao za ukidanje signala Pinku uprkos tome što je i sam bio često na meti njihovih priloga.
On je izrazio zabrinutost da bi poslije gašenja signala Pinkku, AEM mogao iskoristiti kasnije protiv kritički nastrojenih televizija.
"Vidimo da institucije rade partijski. Podsjetiću vas sve koliko je vremena TV Vijesti trebalo da dobije dozvolu da počne da radi. I tada je bilo mjesta da osnovano sumnjamo da se radi o političkoj opstrukciji da jedna televizija koja je kritički orijentisana prema vlasti što duže se opstruira. Ako bismo sad ovakvu televiziju, koja po mom sudu, radi ispod svih etičkih i profesionalnih standarda u konkretnoj situacijama, dabi to bio mač sjutra za neku televiziju koja je antirežimska," kazao je Marković.
Direktor TVCG Vladan Mićunović kazao je da Crna Gora ima dugu i bogatu istoriju "novinarskog poganstva" koja je počela 1990-ih.
"Govorim o novijoj istoriji. Nije to počelo ni od Pinka nije počelo ni od Informera. Počelo je od jednog dijela Pobjede od prije 27,28 godina. Pa je ona Crnogorski književni list, sa reputacijom nacionalne političke i suverenističke orijentacije. Ali to što je tamo rađeno i kolegama i oponentima i kritičarima je takođe nešto što bi se moglo svrstati u red sa onim što danas svjedočimo da dolazi preko Pinka ili Informera. Duga je ta istorija poganstva. Ono što jeste konstanta i što je deprimirajuće po ovo društvo i po nas sve koji pripadamo ovoj branši jeste da su političke elite su te koje su sva ta poganstva gurale od ovog prvog slučaja pa do posljednjih ili imale tijesnu vezu i uticaj na te medije, i na uređivačke politike tih medija," kazao je on, navodeći da to ne govori kao direktor TVCG nego kao osoba sa 35-godišnjim iskustvom u medijima.
On je kazao da je medijska scena danas "prljavija" nego što je bila prije nekoliko godina.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je da su mediji najvažniji posrednik između učesnika izbora i birača.
Ona je kazala da su rezultati praćenja izborne kampanje još jednom ukazali na duboku polarizaciju medija u Crnoj Gori.
CGO je iz podršku Arhimeda izvršio monitoring medija u toku kampanje za lokalne izbore u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju. Predmet monitoringa bili su televizija RTCG, TV Vijesti, Pink i Prva, dnevni listovi Vijesti, Dan, Pobjeda, Dnevne novine i portali Vijesti, CdM i Analitika.
Poslije Cetinja, slijedi Mojkovac, pa Petnjica.
Nikočević je pojasnio da kampanja u Tuzima nije praćena jer ona još nema status opštine.
Govoreći o izborima u Mojkovcu, Nikočević je istakao da je to jedina opština u kojoj je DPS bio dominantno prisutan, što se odrazilo na njihov izborni rezultat.
Bonus video:
