Srbija je u evropskom i svjetskom vrhu po broju vakcinisanih, Slovenija i Hrvatska žale se na nedovoljne količine vakcina, a Crna Gora sa Kosovom i Sjevernom Makedonijom čeka prve doze i ne zna ni tačan datum njihovog dolaska.
Srbija je na drugom mjestu u Evropi i sedmom u svijetu, sa više od pola miliona vakcinisanih građana, a njeni državljani trenutno mogu da biraju između tri proizvođača - Fajzer/Bajontek, Sputnjik V I Sinofarm.
Susjedna Albanija je jedina pored Srbije započela imunizaciju protiv koronavirusa zahvaljujući bilateralnim pregovorima. Premijer Edi Rama kazao je da su od proizvođača Fajzer/Bajontek naručili pola miliona doza, a prvih 975 doza stiglo je kao donacija jedne od zamalja Evropske unije (EU).
“Da smo čekali COVAX, i dalje bismo čekali i niko ne zna koliko bi to trajalo“, kazao je Rama.
Za BiH i Sjevernu Makedoniju ne postoje zvanični podaci o početku pregovora sa proizvođačima, dok je nova ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović u decembru saopštila da je tek nova Vlada započela pregovore - navodno, sa svim proizvođačima. Borovinić-Bojović je prošle nedjelje saopštila da su sve države regiona pregovarale o vakcinama u ljetnjim mjesecima, što nije demantovano ni u jednoj u nizu reakcija na tvrdnje koje je iznijela u emisiji “Reflektor” na TV Vijesti.
Sagovornici “Vijesti” tvrde se Crna Gora, zajedno sa pojedinim zemljama Zapadnog Balkana, oslonila samo na COVAX mehanizam, koji za cilj ima da siromašnim zemljama omogući jednak, brz i ravnopravan pristup vakcinama, dok se malo pažnje pridavalo značaju diplomatskih odnosa i ličnih poznanstava u borbi protiv koronavirusa. Kroz COVAX mehanizam, do sada, niti jedna zemlja okruženja nije dobila prve doze.
Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar juče nije “Vijestima” odgovorio kada je Republika Srbija otpočela pregovore, sa kojim proizvođačima i koliko su trajali, kao i u kojoj mjeri su lične veze državnika, članova Vlade i predsjednika Aleksandra Vučića, uticale na to da građani na vrijeme dobiju više vrsta vakcina u dovoljnim količinama. On je ranije kazao da je ugovor sa Fajzerom potpisan tokom ljeta 2020, te da su to učinili među prvim zemljama svijeta.
I dalje nije poznato kada će prve vakcine stići u Crnu Goru, a očekuje se da to bude Sputnjik V i to u prvoj isporuci pet hiljada doza od 50.000 koliko je za sada dogovoreno za prvi kvartal i još 50.000 u drugom kvartalu. Ministarstvo zdravlja je najavilo da bi Fajzerove vakcine trebalo da stignu početkom marta i da je zatraženo 150.000 doza, a ista količina se očekuje i od kineskog Sinofarma i potencijalni rok isporuke bi trebalo da bude kraj februara ili početak marta.
Bivša Vlada neće o pregovorima
Bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović nije odgovorio na pitanja “Vijesti” koje aktivnosti je preduzeo u vezi sa nabavkom vakcina protiv koronavirusa, kao ni da li je kao prvi čovjek resora zdravstva i u ime Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti pregovarao sa proizvođačima, kada i sa kojim.
On je u ime Crne Gore početkom oktobra potpisao sporazum, prema kojem bi zemlja trebalo da dobije zagarantovane doze preko Covax mehanizma.
Iz Vlade je tada saopšteno da je predviđena cijena po dozi 8,84 eura i da je Crna Gora u potvrdi o namjeri za učešće u Covax mehanizmu iskazala potrebu za 248.800 komada, koliko je dovoljno za imunizaciju 20 odsto stanovništva.
“Ja sam upravo potpisao Sporazum, a danas će biti uplaćen avans u iznosu od 771.280 dolara, odnosno 646.000 eura”, kazao je Hrapović tada.
Po dolasku na funkciju ministarke zdravlja, Jelena Borovinić Bojović krajem kazala je da je razlog čekanja na vakcine u Crnoj Gori taj što prethodna Vlada nije vodila nikakve bilateralne pregovore sa proizvođačima, osim što je potpisana COVAX inicijativa, koja je takođe bila ugrožena.
Borovinić Bojović za “Vijesti” je u petak saopštila da je finansijska garancija od 99,520 dolara bila druga obaveza koja je morala biti ispunjena kako bi se potvrdilo učešće u program COVAX i ponovila da nije na vrijeme uplaćena, čime je u pitanje doveden Memorandum.
“Novi saziv resora zdravlja od 4. decembra 2020. godine, odmah po stupanju na dužnost, uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova brzo je odreagovao i državna garancija je uplaćena 15. decembra, praktično pred sam kraj roka koji je bio predviđen ugovorom. Dakle, garancija je bila neophodan uslov da bi se vakcina preko COVAX mehanizma adekvatno obezbijedila”, saopštila je ona.
Hrapović je ranije tvrdio da su postojale zakonske prepreke kada je u pitanju izdavanje garancije za podjelu rizika. Kazao je da je, nakon više upita i učestale komunikacije sa predstavnicima Globalne alijanse za vakcine (GAVI) Crnoj Gori tek 10. decembra omogućeno da uplati garanciju u gotovini. Crnoj Gori je putem Covax programa odobreno 84.000 vakcina AstraZeneka.
Isporuka 25 do 35 odsto vakcina očekuje u prvom kvartalu, a ostatak u drugom kvartalu.
“Do kraja marta trebalo bi da bude isporučeno od 21.000 do 29.000 doza, a ostalo do juna”, rekao je “Vijestima” ranije državni sekretar Ministarstva zdravlja Borko Bajić.
Članice EU neće kinesku i rusku vakcinu
Za razliku od zemalja Zapadnog Balkana, članice EU nisu mogle direktno da pregovaraju sa proizvođačima vakcina.
Hrvatska je prije dvije sedmice čak obustavila imunizaciju, a juče je krenula vakcinacija jer je počela distribucija 25.200 doza vakcine od kojih je većina proizvođača Astra Zeneka, a ostatak Moderne.
“Ugovor kaže da ne možemo bilateralno ući u pregovore, dok EU pregovara. Što se tiče ruskih i kineskih proizvođača cjepiva, one traže posebno registraciju. Koliko znam, Kinezi nisu pokazali želju da idu prema EU”, rekao je Krunoslav Capak, direktor hrvatskog Zavoda za javno zdravlje i dodao da Hrvatska ne planira da uđe u pregovore sa Rusijom i Kinom.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, za Večernji.hr kazao je da je pravovremena i pravedna distribucija vakcine na dobrobit ne samo građana EU, već cijele međunarodne zajednice.
“U borbi protiv kovid-19 bitno je zadržati jedinstvo i solidarnost unutar Unije, koje smo pokazali i u prethodnoj fazi kada je EU uložio 2,7 milijardi eura u istraživanja i razvoj cjepiva protiv koronavirusa i pravodobno dogovorio zajednički pristup nabavci cjepiva, te njegovu brzu i razmjernu dostavu svim državama članicama”, kazao je on na pitanje hoće li EU da zadrži jedinstvo ili će poput Mađarske pokušati da nabavi vakcinu sama.
I premijer Slovenije Janez Janša kazao je da je sistem zajedničke nabavke i distribucije vakcine za članice EU preko Evropske komisije dobar i ravnopravan, makar izazivao nezadovoljstvo u nekim državama, posebno većim, s obzirom na količine koje su do sada dobile.
Članice su u prvim pošiljkama dobile jednak broj doza, pa je istu količinu dobila Njemačka koja ima 80 miliona stanovnika i Slovenija sa dva miliona stanovnika, kazao je Janša u razgovoru za Slovensku televiziju. On je istakao da su neke članice krenule i u bilateralne pregovore, “što je upitno s obzirom na ograničenu proizvodnju I veliku potražnju”. Janša je rekao i da “zna za neke države u Evropi koje su naručile vakcinu kineskih i ruskih proizvođača, ali da ne zna ni jednu koja njima stvarno vakciniše stanovništvo”.
Ministarka: SZO ne prepoznaje donacije
Borovinić Bojović kazala je za “Vijesti” da Vlada nije odbila donaciju Petrosa Statisa u vidu 10.000 doza kineske vakcine, ali je, navodno, uvažila stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
“Što se tiče donacije gospodina Petrosa Statisa Vlada nije odbila donaciju, već je po preporukama i smjernicama SZO uvažila mišljenje o neprepoznavanju donacije od strane fizičkog lica kada je u pitanju vakcina protiv SarsCov2 bilo gdje u svijetu, posebno imajući u vidu specifičnost vakcina, posebne uslove koji se odnose na njihov transport i čuvanje”, odgovorila je ona “Vijestima”. Ona je ranije kazala i da su upozoreni da bi moglo doći do ugrožavanja pregovora.
Šefica SZO u Crnoj Gori Mina Brajović juče nije odgovorila da li je ova preporuka na snazi. Sagovornici “Vijesti”, koji su insistirali na anonimnosti, tvrde da ona nije obavezujuća i da Vlada može da nađe mehanizam da donirane vakcine stignu u Crnu Goru.
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Borko Bajić je 15. januara kazao da je ugovoren sasvim dovoljan broj vakcina da se pokriju prioritetne grupe i da “nema potrebe da se bilo šta donira u tom smislu”. Ministarka je, dan kasnije, saopštila da je Vlada već imala „i drugih ponuda za ovakve vrste nabavke vakcina“ ali da su se u interesu javnog zdravlja „opredijelili da vakcine isključivo dolaze u Crnu Goru direktnim konekcijama i međunarodnim bilateralnim ugovorima“. Objasnila je da bi Crna Gora u slučaju donacije svakako provjerila njen kvalitet.
Nakon petnaestak dana Borovinić Bojović predložila je Statisu da vakcinu ustupi Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji će izvršiti kontrolu kvaliteta, a potom je donirati Crnoj Gori. Iz Statisove kompanije Adriatic Properties kazali su da UAE nije distributer i donator i da se to od njih ne može zahtijevati. Istakli su da je jedina obaveza Statisa da plati i rezerviše vakcine i pojasnili su da je G42 zvanični distributer, koji očekuje kontakt zvaničnih predstavnika Crne Gore.
Dogovor sa Poljskom još nije postignut
Ministarka zdravlja nije mogla da kaže “Vijestima” kada će i koju količinu vakcine Astra Zeneka Poljska ustupiti Crnoj Gori.
“U prijateljskim i bilateralnim razgovorima sa predstavnicima Poljske dobili smo pozitivan odgovor o njihovoj volji i namjeri da nam ustupe višak vakcina AstraZeneka koje stignu u Poljsku preko COVAX inicijative, ali o detaljima i količinama ne možemo govoriti u svjetlu činjenice da se globalno i svakodnevno dešavaju izazovi sa proizvodnjom i distribucijom vakcina na svim nivoima. Ukoliko se i kada postigne dogovor, javnost će biti obaviještena”, istakla je ona.
Borovinić Bojović je prethodno optužila Hrapovića da je odgovorio samo na prvi mejl poljske ambasade, 18. avgusta prošle godine, kada su ponudili Crnoj Gori otkup vakcina. Ona je tvrdila da je nakon čega poljska ambasada poslala novi mejl sa dodatnim objašnjenjem i pitanjima, 20. avgusta, na koji bivši ministar, kako kaže, nije smatrao da je neophodno odgovoriti. Hrapović je saopštio da su očekivali povratnu informaciju po kojoj cijeni bi Crna Gora mogla da kupi vakcine i koje količine, ali da do kraja mandata prethodne Vlade nisu dobili odgovor.
Izabrani doktori procjenjuju ko prima koju vakcinu
Iako je sredinom prošlog mjeseca saopšteno da će se potruditi da građani biraju vakcinu, početkom februara predstavnici zdravstvenog sistema saopštili su da to ipak nije moguće.
Borovinić Bojović je u petak odgovorila da će građani dobijati vakcinu u skladu sa stručnom preporukom, u odnosu na specifikacije vakcina koje budu na raspolaganju, a na osnovu stručne procjene izabranog doktora o zdravstvenom stanju pacijenta.
“Naša intencija i namjera je da obezbijedimo što veći broj vakcina različitih proizvođača, posebno uvažavajuću efikasnost, kvalitet i bezbjednost, ali takođe moramo imati u vidu činjenicu da smo dio globalne zajednice koja se suočava sa izazovima u distribuciji i proizvodnji i mi se moramo prilagoditi datim okolnostima”, kazala je ona.
Bonus video:
