Interes zdrave životne sredine se po pravilu kosi sa interesima moćnika, ali jedna od glavnih prepreka pisanju tekstova o ugroženosti životne sredine i zdravlja građana nisu same kompanije, investitori, biznismeni i ostali, već institucije koje ometaju medije u njihovom izvještavanju.
To je saopšteno u toku prvog dana II modula edukacije programa obuke “Istraživačko novinarstvo u oblasti zaštite životne sredine” za novinare RTV Pljevlja, studente novinarstva, free-lance novinare i predstavnike organizacija civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Green Home.
Urednik u Nezavisnom dnevniku Vijesti, Dejan Peruničić kazao je da dnevne novine nemaju dovoljno prostora za istraživanje, jer se dešava da jedan novinar radi po nekoliko različitih tema plus dnevne izvještaje.
"Mediji nemaju ni vremena ni resursa da se bave samo jednom temom poput ekologije. Nije problem imati novinara koji će se povremeno baviti ekologijom, ali je problem što sektorski novinari u medijima uglavnom prate bombastičnije stvari od ekologije. Nema novinara u medijima čiji je sektor ekologija, dok na primjer ima onih čiji je sektor ekonomija ili politika", rekao je Peruničić.
Prema njegovim riječima, mediji prate ekološke probleme kad oni imaju neke veze sa politikom ili ekonomijom.
"Interes zdrave životne sredine se po pravilu kosi sa interesima moćnika. Međutim, glavna prepreka pisanju tekstova o ugroženosti životne sredine i zdravlja građana nisu same kompanije, investitori, biznismeni i ostali. Problem su institucije koje im to omogućavaju. Oni će gledati da medije smetu u njihovom izvještavaju. S jedne strane tu je izbjegavanje davanja informacija ili davanja škrtih, poluinformacija, a sa druge strane postoje problem spinovanja i namjernog zatrpavanja informacijama", naveo je Peruničić.
On je ukazao da je malo medijskih objava o životnoj sredini.
"Nema ih ni čak kad su u pitanju važni događaji. Zbog toga se ne smijemo osloniti na državne ili opštinske institucije ili čekati da vas obavijesti neka NVO koja se bavi životnom sredinom, jer najveća prepreka u praksi dolazi upravo od samih institucija", istakao je Peruničić.
Ocijenio je da je važno pratiti jednu priču od početka do kraja, i da to predstavlja osnovno pravilo.
"Drugo pravilo je da su mediji zadnja linija odbrane građana. Kada zakažu sve institucije, građani više nemaju nikakvu zaštitu ni pravo da se izbore i onda su tu mediji. Ako mi to ne uradimo, ne može niko drugi", rekao je Peruničić.
Izvršna direktorica NVO Green Home Nataša Kovačević podsjetila je da je Crna Gora 2012. godine počela pregovore sa EU, a 2018. godine otvorila pregovaračko Poglavlje 27 – Životna sredina.
Ona je ukazala da strukture u pregovaračkoj grupi nisu upostavljene na adekvatan način.
"Recimo, u radnim grupama nemate nijednog člana lokalne samouprave. Pitanja koja su vezana za životnu sredinu, odnosno sprovođenje propisa koji su transponovani u ovoj oblasti, u procentu od 70 odsto se sprovode na lokalnom nivou", upozorila je Kovačević.
Ukazala je da praksa pokazuje gotovo u svim zemljama poglavlja 23 i 24 su ona koja se prva otvaranju i poslednja se zatvaraju, a da ih poglavlje 27 prati, "ne otvara se među prvima, ali se među poslednjima zatvara".
"To je zbog toga što je Poglavlje 27 – životna sredina ekstremno složeno, ima deset različitih podoblasti i finansijski je veoma zahtjevno i mora da se integriše u različite resore", navela je Kovačević.
Ukazala je da Evropska komisija od 2007. godine objavljuje izvještaje o napretku Crne Gore, navodeći da su oni veoma šturi.
"To znači da ćete vi o životnoj sredini naći bukvalno jednu stranicu teksta. Taj tekst je diplomatski i dođete u situaciju da različita tumačenja možete da pročitate u društvenim krugovima i medijima" Ona je kazala da se u izvještaju za 2020. godinu navodi da u 2019. godini nije završena nijedna planirana aktivnost koja se odnosi na upravljanje otpadom i klimatske promjene.
Takođe je ukazala na nalaze iz Izvještaja da bi Crna Gora trebalo da preduzme urgentne mjere za očuvanje i poboljšanje ekološke vrijednosti zaštićenih područja i potencijalnih NATURA 2000, kao i da bi trebala da razvije svoj Nacionalni energetski i klimatski plan u skladu sa preporukama Energetske zajednice.
"Izazovi na koje treba hitno odgovoriti su nedostatak dovoljnih administrativnih kapaciteta na centralnom i lokalnom nivou i inspekcijskih tijela, nedovoljna međuinstitucionalna koordinacija i nedostatak održivog finansijskog okvira", ocijenila je Kovačević.
Urednik RTV Pljevlja Milo Džaković rekao je da je teško iz Pljevalja dobiti neku informaciju od institucija, čije je sjedište u Podgorici.
Obuka će biti održana i naredna dva dana, a teme će biti "Prioriteti Crne Gore u zaštiti životne sredine na putu ka EU", "Pravni i institucionalni okvir u oblasti životne sredine", "Terminologija i razumijevanje pojmova u oblasti životne sredine", "Dokumenta u oblasti životne sredine i važnost Zakona o slobodnom pristupu informacijama".
Cilj obuke, kao i samog projekta, je da pomogne izgradnju kapaciteta novinara, prvenstveno na sjeveru Crne Gore, za izvještavanje o ključnim ekološkim temama na profesionalan i etički način, ali i da osnaži i podstakne profesionalizam i istraživačko novinarstvo u oblasti zaštite životne sredine i pregovaračkog poglavlja 27 .
II modul edukacije programa obuke se realizuje u okviru projekta "Medijski centar za izvještavanje o zaštiti životne sredine" koji sprovode RTV Pljevlja, CEDEM i Green Home uz podršku Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Bonus video:
