Mještani pljevaljskog naselja Potrlica pozvali su Vladu, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agenciju za zaštitu životne sredine da zabrane izgradnju privremene asfaltne baze u blizini njihovih kuća.
Izgradnja asfaltne baze na svega nekoliko stotina metara od kuća bio bi, smatraju oni, ekološki genocid prema stanovnicima Potrlice i svim građanima Pljevalja.
“Potrličani, a i cijela pljevaljska javnost, bila je zatečena kada je krajem prošle godine Crnagoraput - Podgorica, investitor Postrojenja za proizvodnju asfalta, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija za zaštitu prirode i životnu sredinu odgovorila je na zahtjev da je potrebna izrada elaborata, koji je ekspresno urađen za nepunih mjesec dana. Za ovaj za ekologiju pogubni projekat izabrana je najopasnija moguća lokacija. Po elaboratu, udaljena od prvih kuća je oko 500 metara vazdušne linije, a od centra grada oko tri kilometra. Po Google Maps udaljenosti su manje. Koliko je ova lokacija opasno blizu ljudi, najbolje govore podaci da su lokacije asfaltnih baza, koje trenutno rade u našoj državi, udaljene od najbližih naselja ili grada od pet do devet kilometara. U naselju Potrlica ima preko sto kuća u kojima živi skoro 500 stanovnika, od kojih je značajan broj djece”, kaže mještanin Potrlice Mile Đurović.
Za njega je neshvatljivo da “višedecenijski zagađivač životne sredine Rudnik uglja Pljevlja” dovodi na svoje zemljište po osnovu ugovora o zakupu još jednog zagađivača.
“Mi stanovnici Potrlice, naročito starosjedeoci, ne možemo da shvatimo ovaj potez poslovodstva Rudnika. Putem ekspropijacije uzeta nam je zemlja, ne našom voljom, uglavnom po niskim cijenama, što je donekle priznao kasnije i Zakon o restituciji. Većina od nas je ekonomski osiromašena, a niko se nije ni osvrnuo. Zar nam je ovo nagrada za višedecenijsko trpljenje višestrukog zagađenja od Rudnika. Javno pitam gospodina Popadića (Slavoljub), izvršnog direktora ove kompanije, ko je potpisao ugovor o zakupu sa Crnagoraputom, je li on to aminovao. Sva naredna dešavanja posljedica su ovog ekološki i ljudski, najblaže rečeno, neodgovornog poteza. Posljedice za ionako devastiranu životnu sredinu i zdravlje ljudi su nesagledive ako se ovaj ekološki poguban projekat ostvari. Zar zdravlje djece, kao i svih nas nije najveći javni interes”, kazao je Đurović.
On je pozvao nadležne u Opštini Pljevlja da se aktivno uključe u rješavanje tog problema.
“Vjerujem da će biti na strani ekologije i zdravlja stanovnika Potrlice i Pljevalja. Nadam se da se neće anulirati šestogodišnji napori da se smanji aerozagađenje kroz subvencionisanje peleta sugrađanima. Potrličanima je neprihvatljiva lokacija Asfaltne baze, a ne elaborat, koji za nas nije bitan, jer ga sama, za nas neprihvatljiva lokacija diskvalifikuje. Ipak, javnosti ću predočiti neke zaboravljene alarmantne podatke što se tiče dostupne statistike (po elaboratu) vezane za respiratorne bolesti stanovnika Pljevalja. U elaboratu se navode podaci Higijensko-epidemiološke službe u Pljevljima za 2008. godine kada je dijagnostikovano 219 slučaja raka, a u 2012. godini 254 slučaja. Većina tumora pojavlja se u disajnim organima. Pored rasta broja pacijenata oboljelih od raka (od 2008. do 2012) raste i broj oboljelih sa bronhitisom, astmom, upalom pluća i infekcijom respiracionih puteva. Prema podacima HES od 2008. do kraja 2012. godine u Pljevljima je registrovano 35.106 slučajeva respiratornih bolesti, što je alarmantno. Samo se pitam kako izgleda statistika od 2012. do danas, ako je uopšte ima”, kazao je Đurović.
Podsjeća građani Pljevalja godinama udišu zagađen vazduh, podsjetivši na podatke o zagađenju za prethodna tri mjeseca na sajtu Agencije.
“U novembru 2020. registrovana su prekoračenja srednje dnevne koncentracije PM10 čestica 23 dana u decembru 22 dana, a u januaru 2021. godine 21 dan. Za posljednja tri mjeseca 66 prekoračenja. Podsjetiću javnost da je po važećim zakonskim normativima dozvoljeno prekoračenje do 35 dana godišnje. Evidentno je i povećano prisustvo benzo(a)pirena i sumpora. Statistika pomenute Agencije za 2018 gidinu pokazuje da je zabilježeno čak 129 dana prekoračenja dozvoljenih vrijednosti PM10 čestica. Strašno”, kazao je Đurović.
Tvrdi da se u Elaboratu jasno i koncizno ne povezuje trenutno alarmantno zagađenje životne sredine u pljevaljskoj kotlini i dodatno zagađenje koje emituje rad Asfaltne baze kapaciteta miješanja od 160 tona na sat.
“Da ne govorim o akcidentnim situacijama, koje bi najviše uticale na kvalitet vazduha. Posebna priča su rezervoari za gorivo, lož ulje i bitumin i sijanje kamenih frakcija. Dodatna su opasnost kvarovi na postrojenju, naročito na dijelu za proizvodnju asfaltnih mješavina i na sistemu za prečišćavanje gasova. Sve ovo navedeno iz elaborata nas još više uvjerava da nećemo dozvoliti da se ovaj suludi scenario ostvari. Ekološki opasna lokacija Asfaltne baze, pored dodatne devastacije životne sredine i do kraja ugrožavanja zdravlja svih nas, svakako će uticati i na još veći trend pada cijena nekretnina u gradu. Naše kuće, stanovi i ostale nekretnine već imaju dvostruko manju vrijednost u odnosu na neke gradove u Crnoj Gori. Svi statistički pokazatelji govore da Pljevlja polako ali sigurno umiru. Prema podatcima MONSTATA za prvih 10 mjeseci protekle godine Pljevlja imaju negativni prirodni priraštaj od 219 stanovnika. Zar dovoljno ne zabrinjava činjenica da se već dugi niz godina u statistici Pljevlja nalaze u vrhu najzagađenijih gradova u Evropi. Znači li nam nešto usvojena Deklaracija na Žabljaku 20. septembra 1991. godine, kojom je Crna Gora postala prva ekološka država na svijetu? Zašto se uporno devalvira i izigrava, naročito na slučaju Pljevalja”, rekao je Đurović.
Podsjetio je kako je rekao na još jedan poguban projekat kojim bi se otvorila deponija opasnog otpada u neposrednoj blizini naselja Potrlica, nekoliko stotina metara od centra grada.
“Naime, predstavnici Elektroprivrede su u 2019. godini, na javnoj raspravi o elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu ekološke rekonstrukcije Termoelektrane otkrili plan da se pepeo i šljaka iz Termoelektrane odlažu u sadašnji kop Rudnika uglja u Potrlici. Još jedna tempirana ekološka bomba čeka, i to u okviru Ekološke rekonstrukcije Termoelektrane”, kazao je Đurović.
Već dišemo vazduh koji nas postepeno, ali sigurno ubija
Đurović ističe da je peticija stanovnika Potrlice kojom su izrazili protest zbog najave izgradnje asfaltne baze nedaleko od njihovih kuća poslata Ministarstvu ekologije, Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, kao i lokalnoj upravi, Sekretarijatu za uređenje prostora.
“U međuvremenu je javna tribina o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu postrojenja za asfalt, zakazana za 19. februar, odložena do daljeg pošto je koordinator za izradu elaborata pozitivan na Kovid-19, a po zakonu mora biti prisutan na javnoj tribini. O novom terminu održavanja tribune javnost će biti blagovremeno obaviještena. Nadam se da će kod nadležnih razum preovladati i da će se naći neka bezbjednija, izolovanija lokacija za Asfaltnu bazu, koja neće ugrožavati zdravlje ljudi i što je moguće manje uticati na devastaciju životne sredine, što je unteresu cijele društvene zajednice. Mi starosjedioci Potrličani dovoljno smo dali za opšte dobro i sigurno nismo protiv rekonstrukcije naših puteva. Ukoliko ne bude razuma siguran sam da ovog puta Potrličani, a i Pljevljaci neće pristati na ovakav scenario. Dosta je bilo.Već dišemo vazduh koji postepeno ali sigurno ubija”, zaključio je Đurović.
Bonus video:
