U srcu Bratonožića, na Pelevom brijegu, udaljenom od Podgorice tridesetak kilometara, nalazi se spomenik poginulim iz tog kraja u Narodnooslobodilačkom ratu, balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu i žrtvama fašističkog terora i austrougarske okupacije - ukupno 398 ljudi.
Spomenik je danas u lošem stanju, zapušten, pojedine mermerne ploče na postolju su izlomljene, a ploča sa imenima poginulih sa sjeverne strane je napukla...
Ulazna kapija bukvalno je prekrivrena rđom, kao i tri jarbola za zastave, a okolo kompleksa, koji se nalazi u blizini ulaza u kamp kineske kompanije kojoj je povjerena izgradnja auto-puta, razbacana je gomila raznog otpada - građevinskog, guma...
Kapija se ne može zaključati, a da ne bi bila otvorena - zavezana je žicom. Predsjednik Saveza organizacije boraca Narodno-oslobodilačkog rata Crne Gore (SOBNOR) Radojica Radojević je apelovao na nadležne - Vladu i Glavni grad, da se angažuju na zaštiti spomenika od propadanja, jer je najznačajniji slobodarski objekat tog kraja.
"Ovaj veličanstveni spomenik slobode danas se nalazi u dosta zapuštenom stanju, te je potrebna nužna sanacija", naveo je Radojević.
Na istočnoj strani spomenika, kako je objasnio, imena su 103 borca NOR-a iz Bratonožića, na južnoj boraca balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, a na sjevernoj su ispisana imena žrtava fašističkog terora i austrugarske okupacije.
"Ukupno 398 Bratonožića. Uključujući tu i Brskućane porijeklom iz Bratonožića. Ovaj spomenik ima svoju veličinu jer je prvi u posljeratnom periodu gdje su se zajednički našla imena iz svih oslobodilačkih ratova", istakao je Radojević. Kompleks na Pelevom brijegu otvoren je 4. jula 1978. godine, na Dan borca u bivšoj SFRJ.
"Spomenik je projektovao dipolomirani inžinjer arhitekture Časlav Božović, ratni politički komesar divizije, borac Prve proleterske brigade, u znak sjećanja na svog ratnog druga narodnog heroja Voja Grujića. Figuru je oblikovao akademski vajar i redovni član Crnogorske akademije nauke i umjetnosti Luka Tomanović", naveo je Radojević.
Radojević priča da je spomenik otkrio narodni heroj, general pukovnik Radovan Vukanović, a da je na svečanosti bilo pet hiljada građana.
"Prisustvovalo je i 11 narodnih heroja, 150 nosilaca Partizanske spomenice 1941. godine. O značaju Bratonožića u oslobodilačkim ratovima, posebno u NOR-u, govorio je tada predsjednik Odbora za podizanje ovog spomenika prof. dr Milorad Milo Marković", kazao je Radojević.
Spomenik, pojašnjava, predstavlja crnogorsko guvno, postolje je četvrtasto, a na vrhu figura ratnika-borca, visoka tri metra, koji sa puškom u ruci poziva narod na ustanak.
"U vrhu je napisano ‘Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi’. Ispod toga su imena narodnih heroja Miloša Gilica, političkog komesara prve kosovsko-makedonske brigade, i Voja Grujića, zamjenika komandanta drugog crnogorskog bataljona Prve proleterske brigade", kazao je Radojević.
Kako je kazao, da je spomenik u lošem stanju, uvjerio se sa delegacijom Organizacije boraca NOR-a 1941-1945 Glavni grad Podgorica, kada su 3. marta boravili u Bratonožićima.
"Toga dana je delegacija SOBNOR-a na čelu sa mnom posjetila vječnu kuću našeg predsjednika i osnivača profesora dr Mila Markovića, u prisustvu njegove porodice položili smo cvijeće na njegov spomenik na Pelevom Brijegu u Bratonožićima. Na taj dan je bilo osam godina od smrti našeg dragog druga i prijatelja, dugogodišnjeg predsjednika i osnivača SOBNOR-a. SOBNOR Crne Gore je ustanovio najveće priznanje - Povelja dr. prof Milo Marković, koja će se svake druge godine dodjeljivati za izuzetan doprinos u radu naše organizacije", kazao je Radojević.
Istakao je da tog datuma “mi borci i poštovaoci boračke organizacije dajemo dužnu počast dragom čovjeku, borcu NOR-a od prvih ustaničkih dana 1941 godine, patrioti, cijenjenom univerzitetskom profesoru, dugogodišnjem predsjedniku SUBNOR-a Crne Gore i Jugoslavije.
"Mi njegovi drugovi pamtićemo ga kao časnog čovjeka, humanistu, narodnog poslanika i velikog borca za slobodu i istinu. Bila nam je čast i privilegija da ga poznajemo i sarađujemo sa njim. Ponosni smo što smo bili njegovi drugovi i prijatelji a neki od nas ovdje i njegovi saborci, đaci i studenti".
Luka Tomanović - partizan, zatočenik na Mamuli, vajar...
Istaknuti crnogorski vajar Luka Tomanović bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. godine i zatvorenik na ostrvu Mamula.
Na Cetinju je 1932. godine završio Učiteljsku školu, a do Drugog svjetskog rata službovao je u Hercegovini.
Diplomirao je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu 1952. godine, a od 1953. do 1964. obavljao je dužnost direktora Umjetničke škole u Herceg Novom.
Rođen je u Lepetanima 25. septemba 1909. godine, a preminuo je u Igalu 28. avgusta 1992.
Izlagao je na svim značajnim manifestacijama crnogorske likovne umjetnosti u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogih nacionalnih i drugih nagrada i priznanja.
Među mnogim njegovim djelima, osim spomenika u Bratonožićima, je Bezmetković na Savini, u Herceg Novom, krivošijskim ustanicima, kompleks Doli kod Plužina, spomenik narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri u Tivtu, spomenik Palim za slobodu u Kotoru.
Bonus video:
