Predsjednici Vlade i Skupštine, Zdravko Krivokapić i Aleksa Bečić, poručili su da je prošlo vrijeme "busanja u prsa" članom Ustava u kojem se Crna Gora definiše i kao ekološka država, već da je došlo vrijeme da se patriotizam pokaže na djelu, čuvanjem ekološkog potencijala.
Njih dvojica su u okviru radne posjete Pljevljima obišli lokaciju crne ekološke tačke Maljevac - deponiju šljake i pepela Termoelektrane Pljevlja i razgovarali sa pljevaljskim ekološkim aktivistima Miloradom Mitrovićem i Vasom Kneževićem, o višedecenijskim problemima zagađenja životne sredine u toj opštini. Istaknuto je da budućnost Pljevalja mora biti bazirana na načelima održivog razvoja.
Krivokapić i Bečić su, kako je saopšteno iz Skupštine, saglasni da raskošne prirodne ljepote, ambijentalne i kulturne vrijednosti predstavljaju neprocjenjivo crnogorsko bogatstvo i temeljne pretpostavke za dalji razvoj ekonomije.
Predsjednik Skupštine je istakao da je prethodna vlast "nečovječnim odnosom prema životnoj sredini" svojom neplanskom eksploatacijom trajno uništila brojna neprocjenjiva prirodna bogatstva. O tome, kako je rekao, svjedoči i činjenica da je Crna Gora prošle godine zauzela 74. mjesto na listi ekoloških zemalja svijeta, a samo prije četiri godine nalazila se na 47. mjestu, što, ističe Bečić, jasno ukazuje na drastično pogoršanje naše ekološke sredine.
„Naša generacija ima dužnost i obavezu da uloži sve napore u cilju poboljšanja ekološke svijesti privrede i građana, jer samo zajednički možemo zaštiti prirodna bogatstva Crne Gore“, rekao je Bečić.
Predsjednik Vlade je izjavio da veliki napori da se obnovi crnogorska privreda i uspostave pravedne institucije moraju biti praćeni posebnom brigom o zaštiti životne sredine, jer je, kako je kazao, svaki trud uzaludan ukoliko se protivi prirodi.
"Dva predsjednika su se saglasila da je prošlo vrijeme busanja u prsa članom 1 Ustava Crne Gore u kojem se Crna Gora definiše i kao ekološka država, a iza tog deklarativnog reklamerstva skrivanja minihidroelektrana i prijatelja i rođaka iz hidro, šumske i mafije koja bespoštedno eksploatiše šljunak iz naših riječnih korita", navodi se u saopštenju parlamenta.
Došlo je vrijeme da se patriotizam pokaže na djelu - čuvanjem ekološkog potencijala koji se lako moze uvezati sa turističkom ponudom i, na taj način, ostvariti i profit i zaštitu životne sredine, zajednički je zaključak Bečića i Krivokapića.
Aktivisti su istakli da je TE Pljevlja zarad profita djelatnost obavljala nauštrb ekologije, uprkos postojanja institucijama čiji je zadatak da u tom dijelu obavljaju kontrolu i nadzor. Bečić i Krivokapić su takođe upoznati i sa "nezakonitim postavljanjem dodatnih kaseta" na deponiji Maljevac, te da je deponija podizana u visinu, što je opterećivalo branu i prijetilo njenoj nestabilnosti, kao i da su otpadne vode, bez zakonitih filtera, ispuštane direktno u rijeku Vezišnicu, dodaju iz parlamenta.
Ono što su ekološki aktivisti u susretu sa predsjednicima Skupštine i Vlade naveli kao veliki problem jeste prenapregnuta proizvodnja u Termoelektrani i potrošnja dozvoljenih radnih sati sa sadašnjom tehnologijom prijevremene proizvodnje, "zbog čega sada prijeti gašenje TE, dok se ne uradi njena ekološka rekonstrukcija ili plaćanje prekršajnih kazni zbog nepoštovanja pravila i mjera Energetske zajednice".
Pljevaljski ekološki aktivisti su, kako navode iz Skupštine, u sadržajnom i otvorenom razgovoru naglasili da nisu protiv svakog rada Termoelektrane, već protiv "dosadašnjeg bahatog rada TE, gdje je profit bio iznad zdravlja građana Pljevalja."
Podsjetili su i na sudski epilog na osnovu kojeg je EPCG oslobođena od krivice za izazivanje pomora ribe u rijekama Vezišnica i Ćehotina 2019. godine, iako je prije sudskog procesa EPCG javno priznala krivicu i izvinila se Pljevljacima, ali i nadoknadila štetu nad ribljim fondom korisniku voda.
U razgovoru je konstatovano da je potrebno izvršiti ekološku rekonstrukciju TE i toplifikaciju grada, koja je sastavni dio ekološke rekonstrukcije i nastaviti sa radom u skladu sa principima održivog razvoja i standardima Evropske energetske zajednice.
Susret je, dodaju iz parlamenta, bio prilika da pljevaljski aktivisti ukažu na to da Rudnik "Šuplja stijena" i sadašnji eksploatator rude olova i cinka u Šulima utiču negativno na životnu sredinu na prostoru MZ Šula, a najviše na rijeku Ćehotinu preko Mjedničkog potoka. Naveli su i da glavno zagađenje voda potiče iz starih jama, iz kojih se nekada vršila podzemna eksploatacija rude.
"Tokom razgovora je istaknuta i problematika u vezi sa činjenicom da Pljevlja nemaju ekološkog inspektora, iako su grad sa najviše ekoloških akcidenata. Budući da se akreditovane firme za uzimanje uzoraka usljed nastanka ekoloških akcidenata nalaze daleko od Pljevalja, ukazano je da treba izvršiti izmjene u Zakonu o inspekcijskom nadzoru, kako bi i inspektori mogli da vrše uzorkovanje, ali i uzorci bili validni na sudu", dodaje se u saopštenju-
Na sastanku je, između ostalog, bilo riječi i o planovima za izgradnju cementare. Povodom toga, sagovornici su se saglasili da je cementara trebalo da bude izgrađena znatno ranije, čime bi se obezbijedio cement za izgradnju autoputa.
Zaključeno je da Crna Gora ima sve prirodne potencijale na jednom mjestu, te da će se u narednom periodu raditi na upravljanju tim resursima u skladu sa održivim razvojem.
Bonus video:
