Za tačno godinu, od kako je u Crnoj Gori registrovan prvi slučaj obolijevanja kovid-19, koronavirusom se inficiralo 84.700 građana, dok je Kina, zemlja sa 1,4 milijarde stanovnika, u kojoj je zvanično i počela epidemija, zabilježila oko pet hiljada više zaraženih.
Dok bivša i sadašnja vlast okrivljuju jedna drugu za nepoštovanje mjera, nedovoljnu kontrolu i propuste u nabavci vakcina, Crna Gora se mjesecima nalazi u samom evropskom vrhu po broju novih slučajeva, a koronavirus odnio je do sada 1.151 život. Juče je zabilježeno 15 smrtnih ishoda od koronavirusa, a najmlađi preminuli imao je 32 godine.
Epidemiolog u penziji, prof. dr Novica Vujošević, za „Vijesti“ je kazao da je epidemiološka situacija stabilna, ali „naopako stabilna“, jer mjesecima imamo od 23 ili 24 do 28 odsto pozitivno testiranih.
Upoređujući statistiku pod bivšom i sadašnjom Vladom, ocijenio je da bitnije razlike u obolijevanju i umiranju od koronavirusa nema.
„Od 17. marta do 5. decembra prošle godine inficiralo se 37.467 osoba, a od 5. decembra do 10. marta 44.622 stanovnika. Izuzimajući period kada je Crna Gora bila korona fri destinacija, za vrijeme bivše Vlade imali smo 220 dana epidemije, a za vrijeme nove 96. U periodu Vlade Duška Markovića imali smo prosječno 170 novoinficiranih dnevno, a u periodu Vlade Zdravka Krivokapića 464. Što se tiče aktivno oboljelih, 4. decembra bilo ih je 10.531, dok je broj aktivnih slučajeva 10. marta bio 9.052“, rekao je Vujošević.
Nove mjere protiv koronavirusa biće saopštene danas, a Vlada, uprkos predlozima IJZ, ne bi trebalo da uvede totalno zaključavanje, saznaju “Vijesti” nezvanično
On je pojasnio da su za vrijeme prethodne Vlade preminule 522 osobe, a nakon toga 591. Vujošević je rekao i da se od 17. marta do 5. decembra oporavilo 26.414 osoba, a za vrijeme nove Vlade 34.979.
„Grubo gledajući, bitnije razlike u obolijevanju i umiranju nema, s tim što je nova Vlada naslijedila broj oboljelih. Tok epidemije je kao ‘tekla voda na valove’, nekada je bilo povećanja, nekada smanjenja broja oboljelih, ali je na jednog zaraženog dolazilo od skoro dva do 3,5 novoinficiranih, što ukazuje na veliku epidemiju“, naglasio je Vujošević.
On tvrdi da je Vlada Duška Markovića bila u nepovoljnijoj situaciji što se tiče suzbijanja i sprečavanja epidemije jer nije bilo mogućnosti da se upotrijebi vakcina, te da Vlada Krivokapića ima šansu da završi svoj posao jer imamo efikasne vakcine koje prolaze strogu kontrolu, bez obzira o kojem se proizvođaču radi.
Vujošević je ocijenio da je, prema izjavi nove Vlade, neophodno da se vakciniše 35 odsto stanovništva, a taj posao, tvrdi, može se uraditi tokom aprila ako bude dovoljno doza.
„Jedan tim tokom radnog vremena može da vakciniše 500 ljudi. Izuzetno je važno da vakcinaciju 35 odsto stanovništva završimo do kraja aprila, jer svako kašnjenje neće dati rezultate koje bismo željeli, a to je stabilna situacija i turistička sezona“, tvrdi profesor epidemiologije.
On je rekao i da je pri kraju epidemije umiranje obično povećano. Pojasnio je da Crna Gora nije izuzetak kada je riječ o obolijevanju i umiranju od koronavirusa i da su sve primjedbe na račun stare i nove Vlade treba shvatiti kao dobronamjerne i podsticajuće da se uradi više i postignu bolji rezultati.
„Ako su nam na raspolaganju izolacija, distanca i maska, samo sa tim se ne može postići da nemate oboljelih. Ova Vlada ima sreću da vakcina postoji i siguran sam da će završiti taj dio, agilna je i ministarka zdravlja i ministar finansija, koji treba da obezbijedi sredstva. Vi vakcinu morate platiti, a sama kupovina vakcina za sve punoljetne stanovnike košta od 10 do 12 miliona eura“, pojasnio je.
Šefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović smatra da putovanje kroz pandemiju u našoj zemlji, kao i većini ostalih, liči na vožnju toboganom.
„Epidemiološka situacija je vrlo dinamična. Sa popuštanjem mjera mijenjala se i percepcija rizika u opštoj populaciji. Zamor pandemijom i mjerama koje ‘čuvaju glavu’, želja da se što prije vratimo u normalu nijesu zaobišli ni Crnu Goru. Masovna okupljanja i nekonzistentno sprovođenje mjera su samo “dolivali ulje na vatru”.
Ona je ocijenila da je kolektivna brana od kovida-19 bivala sve poroznija kako je pandemija ubrzavala u produženom trajanju i da za ishod imamo rast broja oboljelih i smrtno stradalih.
„Nakon parlamentarnih izbora, dakle već od kraja avgusta, sa kontinuiranom eskalacijom epidemiološke situacije postalo je očigledno da je neophodno ojačati kapacitete za koordinaciju, praćenje kontakata i ispitivanje slučajeva, kao i insistirati na snažnoj kriznoj komunikaciji sa građanima. Od avugusta prosle godine, brojke potvrđuju da je Crna Gora u kontinuitetu u samom vrhu zemalja mjereno kumulativnom četrnaestodnevnom incidencom obolijevanja. Situacija je, bez sumnje, zabrinjavajuća“, smatra Brajović.
Ona je kazala da nas iskustvo uči da promjene u epidemijskoj krivoj nisu stvar prirodne evolucije, već funkcija združenog djelovanja sistema i odgovornog ponašanja građana.
„Da bismo promijenili trend, potrebno je da svako od nas učini sve što je u njegovoj/njenoj moći kako bismo transmisiju stavili pod kontrolu. U ovakvim okolnostima stvar je i morala i građanske odgovornosti da svojim ponašanjem pokažemo solidarnost na djelu prema onim najranjivijim članovima našeg društva, ali i prema ljekarima koji se danonoćno bore protiv nevidljivog neprijatelja, nerijetko žrtvujuci svoj život“, istakla je Brajović.
Ona je zaključila da je važno da građani prate preporuku zdravstvenih vlasti i na temelju raspoloživih informacija dobrovoljno donesu odluku i vakcinišu se.
„No, ne smijemo zaboraviti, i nakon vakcinacije nema ‘spuštanja garda’“, poručila je Brajović.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) juče nisu za “Vijesti” komentarisali trenutnu epidemiološku situaciju, napore bivše i sadašnje Vlasti da suzbiju epidemiju uz mjere koje su donosili na njihov predlog, a često i suprotno od njihovih predloga.
Epicentar pandemije Evropa, ne zna se kad će kraj
Komentarišući podatke o broju oboljelih u Crnoj Gori i Kini, s obzirom na broj stanovnika, Brajović je kazala da smo tokom svih ovih mjeseci trajanja pandemije vidjeli da transmisija “migrira” i da se epicentar pandemije iz Kine preselio na pan-američki i region Evrope.
“Trenutno, nešto više od trećine oboljelih i smrtno stradalih je živjelo u regionu Evrope, koji obuhvata 53 zemlje i 900 miliona stanovnika. U pandemiji je sasvim očekivano i prirodno vidjeti da zemlje koje su bile manje pogođene u prvom ‘naletu’, registruju eksponencijalni rast novooboljelih i smrtno stradalih”, rekla je Brajović.
Ona je odgovorila i da je još rano i nezahvalno govoriti o kraju epidemije, jer su procjene u ovakvim okolnostima više u domenu nagađanja i treba ih izbjegavati. Rekla je da broj oboljelih u Evropi raste i da je širenje virusa, naročito u centralnoj Evropi i zemljama zapadnog Balkana, na zabrinjavajuće visokom nivou.
Bonus video:
