Percepcija javnosti i opšti utisak svjedoče tome da je Uprava policije selektivno postupala kada je u pitanju (ne)dozvoljavanje održavanja javnih okupljanja, obezbjeđivanje javnih okupljanja, kao i različito postupanje u odnosu na obavezu prijavljivanja pojedinih javnih okupljanja, navodi se u Izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2020. godini.
"Navedeno je razlog za zabrinutost, a sljedstveno tome iziskuje i potrebu djelovanja, prevashodno Ministarstva unutrašnjih poslova, kroz sve zakonom date mehanizme. Krajnji rezultat kojem se teži jeste puno poštovanje ljudskih prava i sloboda, odnosno u konkretnom slučaju poštovanja prava na slobodu javnog okupljanja", ističe se u izvještaju.
Iz MUP-a napominju i da su same zdravstvene mjere za suzbijanje pandemije koronavirusa, koje su bile na snazi u izvještajnom periodu, u znatnoj mjeri doprinijele selektivnosti postupanja policije, jer su bile podložne čestim izmjenama i nedovoljno precizne.
Policija je tokom 2020. godine obezbjeđivala 684 javna okupljanja i 182 javne priredbe, na kojima je, prema izvještaju, ukupno prisustvovalo oko 1.218.000 građana.
"Od ukupnog broja, Uprava policije je u 15 slučajeva donijela rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja, shodno članu 14. st. 1 i 4 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama (CB Podgorica -3, OB Cetinje -3, OB Kolašin -2, CB Bijelo Polje -1, CB Budva -3, OB Ulcinj -1, OB Plav – 1 i OB Šavnik -1), dok nijesu registrovani slučajevi, gdje je Uprava policije donijela rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje javne priredbe, shodno članu 23. st. 1. i 4. Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, iz razloga što su javne priredbe, zbog mjera u cilju sprečavanja covid 19, održavane bez prisustva publike", dodaju iz MUP-a.
Jasno je, kako navode, iz samog izvještaja, odnosno statističkog prikaza podataka dostavljenog od strane Uprave policije, da se spontana okupljanja ne sagledavaju u okvirima datim Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
"Određena javna okupljanja koja su nesporno po svojoj prirodi bila spontana okupljanja, u smislu zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora, od strane pojedinih organizacionih jedinica Uprave policije (ovdje se na prvom mjestu misli na teritorijalne organizacione jedinice policije – centre i odjeljenja bezbjednosti) registrovana su kao neprijavljena javna okupljanja. Sljedstveno tome ova okupljanja su i tretirana od strane Uprave policije na način da se od učesnika tražilo da se raziđu, a ukoliko ne bi postupili po izdatom naređenju policija je preduzimala mjere i radnje u smislu primjene ovlašćenja, pa i samih sredstava prinude što je u ovom izvještaju i navedeno."
Iz MUP-a navode da su, djelujući u skladu sa nadležnostima datim Zakonom o državnoj upravi, a u cilju obezbjeđivanja nedvosmislenog zakonskog rješenja, koje neće biti podložno bilo kakvim tumačenjima koja mogu dovesti do navedenih situacija, preduzeli prve korake u dijelu izmjena i dopuna važećeg Zakona. Navedeno će, kako su kazali, dovesti do ujednačavanja prakse u postupanju i prekida selektivnog postupanja u odnosu na pojedina javna okupljanja.
"Od značaja je napomenuti kako svijest o neujednačenosti postupanja nesporno postoji i u samoj Upravi policije, čemu svjedoči organizovanje i pohađanje obuka za policijske službenike na ovu temu."
Iz MUP-a su naveli da Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje nisu koristili zakonom datu mogućnost podnošenja zahtjeva za ograničenje slobode javnog okupljanja u slučaju kada je ugroženo zdravlje, čime bi se obezbijedila potpuna i adekvatna primjena člana 14 stav 1 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
"Prema podacima kojim raspolažemo, Ministarstvo zdravlja u izvještajnom periodu nije podnijelo niti jedan navedeni zahtjev, smatrajući da su se samim donošenjem naredbi za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog virusa COVID-19, stekli uslovi za navedeno iako je pravna posljedica ovog bila samo krivična odgovornost učesnika javnog okupljanja – dakle imala su represivne posljedice, a cilj navedene odredbe Zakona je upravo preventivno djelovanje u cilju zaštite zdravlja ljudi", ističu iz MUP-a.
Tokom 2020. su registrovana 144 spontana javna okupljanja i 319 javnih okupljanja u pokretu. Održano je i 40 istovremenih javnih okupljanja.
U navedenom periodu, registrovano je osam javnih okupljanja koja su rezultirala nasiljem ili neredom.
Za izvještajni period policija je u 15 slučajeva donijela rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja, shodno članu 14 stav 1 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, kojim je, kako navode iz MUP-a, propisano da: "Policija može privremeno ograničiti slobodu javnog okupljanja ako je to ograničenje nužno u demokratskom društvu radi sprječavanja narušavanja javnog reda i mira, vršenja krivičnih djela, ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, bezbjednosti lica i imovine, ili na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja, u slučaju ugrožavanja zdravlja’’ i shodnu stavu 4 istog člana kojim je propisano da: ,,Policija može donijeti rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja i u slučaju kad ono nije blagovremeno i uredno prijavljeno".
Registrovano je pet javnih priredbi u pokretu. U izvještajnom period policija nije donosila rješenja kojim se ne dozvoljava održavanje javne priredbe, shodno članu 23 stav 1 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim je, kako navode iz MUP-a, propisano da: "Policija može, u skladu sa zakonom, privremeno ograničiti održavanje javne priredbe ako je to ograničenje nužno u demokratskom društvu radi sprječavanja narušavanja javnog reda i mira, vršenja krivičnih djela, ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, bezbjednosti lica i imovine, ili zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja, u slučaju ugrožavanja zdravlja’’ i shodno stavu 4. istog člana kojim je propisano da: ,,Policija može donijeti rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje javne priredbe i u slučaju kad nije blagovremeno i uredno prijavljena, kao i kad organizator javne priredbe po nalogu policije nije preduzeo dodatne mjere obezbjeđenja".
Iz MUP-a napominju da se za potrebe realizacije obezbjeđenja pojedinih javnih okupljanja i javnih priredbi angažovao veći broj policijskih službenika Uprave policije, iz centralnog, sjevernog i južnog dijela Crne Gore, kao ispomoć drugim organizacionim jedinicama, po potrebi, te da je to zahtijevalo dodatne finansijske troškove za prevoz, ishranu i dnevnice za te policijske službenike.
Bonus video:
