Povodom proslave četrdesetogodišnjice vladavine knjaza Nikole, u podnožju Petrove glavice u Nikšiću, mjestu gdje su uveliko izvođeni radovi na izgradnji Sabornog hrama, počele su pripreme za izgradnju novog Dvorca, najljepšeg objekta koji su Petrovići sagradili. Posao zidanja, po planu Josipa Sladea, preuzeli su preduzimači Tripko Bijeljić i Spasoje Pavlović, i izgradnja i uređenje Dvorca završeno je 14. avgusta 1900.
Danas, 117 godina kasnije, Dvorac u kome se nalaze Zavičajni muzej, dvije galerije i biblioteka, u lošem je stanju.
Dotrajala fasada, zavjese koje “kriju” vlažne i buđave zidove, tužna su slika Dvorca čiji početak rekonstrukcije lokalna uprava i nadležno ministarstvo godinama najavljuju. Dok se to ne dogodi, a direktorice JU “Muzeji i galerije” i biblioteke “Njegoš”, Jelena Đukanović i Renata Bulajić su ubijeđene da će radovi na rekonstrukciji početi naredne godine, muzejski eksponati su ugroženi.
“Naši kustosi kažu da svaka zima odnese danak, a naročito su ugroženi tekstil i metal. Dovijamo se kako znamo i možemo. Najvrednije eksponate smo povukli, neki koji su konzervirani su takođe povučeni jer konzervacija ne bi imala smisla da ih vratimo u iste uslove iz kojih su izašli. Svi željno očekujemo da počne sanacija. To je krupan zalogaj i za državu a kamoli za naš grad, pa očekujemo da država stane iza projekta, ali i mi svojim kapacitetima”, kazala je Đukanović koja je na mjesto direktorice JU “Muzeji i galerije” stupila u avgustu tekuće godine.
Prema njenim riječima narednih dana treba da se potpiše ugovor za izradu konzervatorskih radova i očekuju da na proljeće krene fazna sanacija zgrade.
“Prvo će se krenuti od metalnog krova da bi se zaustavilo prokišnjavanje.Oluci su sanirani prije nekoliko godina, ali oštećenja od puščanih zrna (prilikom vjenčanja, u blizini je Hram Sv. Vasilija, prim.nov.) su ostala i prave probleme. Više se radilo na projektu i projektovanju nego na samoj rekonstrukciji, ali moramo priznati da su to i najiscrpniji i najdetaljniji poslovi”, kazala je Đukanović i dodala da je skoro gotov projekat unutrašnjeg rasporeda prostorija po kome će kancelarije za zaposlene u muzeju biti u potkrovlju.
Dobro je, kako je naglasila, da u Državnom arhivu postoji dokumentacija o gradnji Dvorca što će umnogome olakšati izradu konzervatorskog projekta koji će biti oslonjen na izgled Dvorca iz 1907. kada je trem, zbog klimatskih uslova (vlage i vjetra), zatvoren.
U Dvorcu, muzejsko-galerijskom dijelu, nalazi se pet zbirki: arheološka, antika i srednji vijek, etnološka, istorijska i zbirka galerijskog fonda.
“Sama zbirka Crvena stijena broji preko 9,5 hiljada predmeta, a ostale zbirke oko hiljadu i po. U proteklih decenija bilo je pet provalnih krađa i zbirke su oštećene, posebno numizmatička. Kada sam u avgustu stupila na dužnost počela je revizija i biće završena tokom naredne godine, kada ćemo tačno znati kakvo je stanje stvari”, kazala je Đukanović.
U drugom dijelu Dvorca nalazi se biblioteka “Njegoš” a fasada na tom dijelu je pogotovo uništena, kao i zidovi u čitaonici i holu.
“Mi smo ovdje samo podstanari i činjenično stanje je evidentno. Ovakvo stanje nam ne smeta za rad, a prema mojim saznanjima veoma brzo će doći do adaptacije zgrade”, kratko je prokomentarisala Bulajić.
Do skoro, u Dvorcu koji je renoviran 1984. godine, nalazilo se i arhivsko odjeljenje koje je premješteno u zgrad Nikšićkog pozorišta.
Obnavljaće kulu Nebojšu
Nakon transformacije javnih ustanova kulture “Muzeji i galerije” gazduju i starom gradskom tvrđavom Bedem kojoj naredne godine predstoji druga faza sanacije i konzervatorskih radova.
“Ta faza podrazumijeva sanaciju kule Nebojše i zidova koji su popucali i skloni obrušavanju. Vjerujem da će se uporodo sa tim raditi i arheološka istraživanja. Pošto sada Bedem pripada ‘Muzejima i galerijama’ posjetioci će moći da za kupljenu kartu obiđu muzej, kao i Bedem, gdje će naši stručnjaci održati jednu vrstu istorijskog časa i stručno vođenje, pa će time biti zaokružena ponuda. Muzejski vodič biće štampan i na engleskom jeziku”, kazala je Đukanović, i dodala da pored brojnih programa planiraju i da animiraju mlade, počev od predškolskog uzrasta, da posjećuju muzej.
Biblioteka za djecu trebalo bi da radi i vikendom
U Narodnoj biblioteci “Njegoš” nalaze se dva odjeljenja - za djecu i za odrasle, sa oko 70 hiljada bibliotečkih jedinica. Prema riječima direktorice, tokom posljednjih pola godine imali su više od 600 poklonjenih naslova, a uspijevaju i da dođu do novih izdanja i novih naslova.
Radno vrijeme biblioteke za odrasle je od sedam do 20 časova, radnim danima, a subotom od sedam do 14 časova, dok biblioteka za djecu radi samo radnim danima od sedam do 15 časova. Nikšićani smatraju da bi i biblioteka za djecu trebalo da radi i vikendom, dok bi radno vrijeme biblioteke za odrasle subotom trebalo produžiti. Bulajić ističe da i o toj opciji razmišljaju, čim se za to stvore uslovi, i naglašava da su tokom nedavne kontrole iz Ministarstva kulture pohvalili stručnost bibliotekara.
“Što se čitaone tiče, u kojoj po cijeli dan rade tri TA peći, korisnici imaju besplatan internet, pet kompjutera koje mogu da koriste, toplu kafu i čaj i fotokopiranje po najnižim cijenama. Prošao nam je projekat otvaranja dječje čitaonice, prve u Crnoj Gori, namijenjene zdravoj i djeci koja imaju blaži stepen smetnji u razvoju. Slična biblioteka u regionu postoji samo u Zadru”, istakla je Bulajić.
Bonus video:
