Zrno metka kao simbol slobode

Spomenik je djelo poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata, a podignut je na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine njemački okupatori strijeljali beranske rodoljube

34543 pregleda 221 reakcija 13 komentar(a)
Djelo Bogdana Bogdanovića, Foto: Polimski muzej
Djelo Bogdana Bogdanovića, Foto: Polimski muzej

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama mogao bi konačno biti proglašen kulturnim dobrom Crne Gore.

"Vijestima" je to potvrdila direktorica Polimskog muzeja u Beranama Violeta Folić, koja je kazala da je nova Vlada uputila dopis toj ustanovi kulture u kojem nagovještava takvu mogućnost.

"Mi smo već desetak godina uporno slali inicijative bivšem ministru i Ministarstvu kulture da se ovaj spomen-kompleks proglasi kulturnim dobrom, ali do sada nije imalo efekta. Tek nova Vlada i nova ministrica su nam odgovorili da obustavimo planirane aktivnosti oko najavljene i planirane valorizacije ovog mjesta, jer se radi na tome da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom", kazala je Folić.

Ona je objasnila da su upravo zbog toga prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

"Ako bi ovaj spomenik bio proglašen kulturnim dobrom, kao što nam je najavljeno, to onda podrazumijeva i drugi pristup. Pitanje uređenja i valorizacije bi onda prešlo u nadležnost resornog ministarstva, odnosno to ministarstvo bi procjenjivalo šta se tamo smije raditi, a šta eventualno ne smije".

Na brdu Jasikovac, na samo kilometar od centra grada, 1977. godine podignut je jedinstven spomenik na području Crne Gore.

Spomenik je djelo poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata.

Spomenik je podignut na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine njemački okupatori strijeljali beranske rodoljube.

"Spomen-kompleks na Jasikovcu čine spomenik Slobode visok 18 metara. U obliku je kupe i podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano četrdeset velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti, uklesano je dvjesta pedeset kvadratnih metara ornamentike i ispisano 10.000 slova, koja govore o istoriji ovog kraja", priča Folić.

A istorija Berana, kako kaže, počinje upravo ovdje. Na brdu Jasikovac. Tu su, poslije boja na Rudešu 1862. godine, Turci podigli vojno utvrđenje i tek povremeno prelazili na lijevu obalu Lima da umire buntovno stanovništvo.

"Ornamentika odražava najprefinjenije elemente, crnogorske nošnje i oružja, i simboliše plamen i vjetar koji su u proteklim vjekovima harali po Vasojevićima, dok se slova kao bujica slivaju u riječi i čine čudesan ljetopis pod otvorenim nebom, iz koga se sa uzbuđenjem čita o događajima, zbivanjima, stradanjima i pobjedama naređanim tokom posljednja tri i po stoljeća u beranskom kraju", kaže Folić.

Spomen-kompleks Jasikovac i parkovska površina čine jedinstvenu cjelinu sa popločanim stepeništem, hodnim stazama i zasvođenim prolazima koji vode ka centralnom dijelu spomenika, koncipiranom kao amfiteatar.

"Tokom 2015. godine izvršena je konzervacija i restauracija spomen-kompleksa. Stručnjaci Polimskog muzeja su očistili sve partije spomenika - kupasti dio, četrdeset stećaka, hodne staze, amfiteatar. Poslije čišćenja, sve kamene površine su adekvatnim mjerama zaštićene od daljeg propadanja i vraćen mu je prvobitni sjaj", priča Folić.

Prema njenim riječima, parkovska površina spomen-kompleksa se prostire na 24 hektara i daje mogućnost da se uređenjem prostora spomen-kompleks sa parkovskom površinom pretvori u centar kulturnog života grada.

"Mjesto na kojem se nalazi pruža najbolji pogled na cijeli grad, zatim bogati sadržaj koji čini ispisana istorija ovog kraja na granitnom kamenju, memorijalna arhitektira i prostor koji dozvoljava i omogućava da ovo izletište sadrži kulturne, sportske i sve druge sadržaje koji bi u potpunosti zadovoljili turističku ponudu grada".

Predlog da se spomen-kompleks proglasi za kulturno dobro proslijeđen je Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore više puta u proteklih desetak godina.

"Postojeće idejno rješenje uređenja spomen-kompleksa Jasikovac sadrži uređenje ograde, rasvjete, hodnih staza, parking prostora, hortikulturu, ugradnju video-nadzora i planiranje lokacije za vidikovac ili restoran. To je bio naš prvobitni plan, koji će umnogome zavisiti od resornog ministarstva, ako spomen-kompleks bude proglašen kulturnim dobrom", kaže Folić.

Ona dodaje da bi uređenjem kompleksa čitav grad dobio novu dimenziju.

"Omiljeno izletište bi postalo idealno pogotovo za kulturna dešavanja i turističku ponudu. Ne postoji bolji prostor za izvođenje pozorišnih predstava na otvorenom u gradu, a ni šire, zbog specifičnog ambijenta i fantastičnog audio-vizuelnog doživljaja, i to se pokazalo u proteklim godinama kada smo tamo, u okviru manifestacije Beransko kulturno ljeto, izmjestili i organizovali niz muzičkih i kulturnih manifestacija".

Folić kaže da bi kompleks "Jasikovac" bio privlačan lokalnom stanovništvu, ali i turistima.

Bonus video: