Nevladina organizacija “Husein-paša-Pljevlja“, pošto nije dobila nikakav odgovor na prethodnu, ponovo je podnijela Vladi peticiju kojom traži da se prostor na kojem se nalazila Hadži Hasanova džamija vrati u vlasništvo Islamske zajednice Crne Gore.
Na temeljima porušene Hadži Hasanove džamije u Pljevljima šezdesetih godina prošlog vijeka izgrađena je zgrada pljevaljske Elektrodistribucije, u kojoj je danas smještena naplatna služba Elektroprivrede. Da su se na tom mjestu obavljali vjerski obredi, danas jedino svjedoči minaret od 30 metara, na zapadnoj strani zgrade u kojoj građani danas plaćaju struju. To je jedinstven primjer da se na temeljima džamije, neposredno uz minaret, izgradi jedan svetovni objekat.
Ta NVO je 14. januara podnijela prvu peticiju na web portalu “Glas građana ePeticije“, pri Ministarstvu za javnu upravu, ali ni nakon isteka zakonskih 20 radnih dana za odgovor o odobrenju ili odbijanju zahtjeva za elektronsku peticiju, od Ministarstva, kako tvrde, nisu dobili nikakav odgovor.
“Čak i na postavljeno pitanje putem e-maila upućeno u februaru ove godine, zašto smo uskraćeni za odgovor, niko nas nije udostojio odgovora. Iako je, više puta do sada, do njega došlo pitanje o skrnavljenju Hadži Hasanove džamije u Pljevljima, Krivokapićev sistem odbrane od tog ‘neugodnog’ pitanja je ignorisanje. Osim toga što njegova Vlada opstruira peticiju za Hadži Hasanovu džamiju na Jaliji, on lično je više puta ignorisao pitanje da se izjasni o tom, za nas, velikom problemu. Naime, posljednje veliko ignorisanje ovog pitanja se desilo kada je povodom 100 dana rada Vlade trebalo da odgovara na pitanja građana, ovo pitanje je opet ostalo bez odgovora“, kazao je predsjednik NVO Denijal Geljić.
On kaže da takvim stavom Krivokapić izaziva gnjev kod Pljevljaka i “kod svih muslimana u državi i šire”.
“Bez obzira na našu isfrustriranost zbog izbjegavanja odgovora, smatrajući da je ljudski dati još jednu šansu, opet smo 21. marta podnijeli novu peticiju, te iščekujemo sa nestrpljenjem odgovor u roku od 20 radnih dana. Ili će nas uvjeriti da je za njih ovo ‘svetinja manje sveta od pravoslavnih svetinja’, ili će ipak početi da rade svoj posao i ispuniti predizborno obećanje o odbrani ‘svih svetinja’. U zavisnosti od sljedećeg poteza Vlade, da li će nam barem odobriti e-peticiju na potpisivanje ili ne, postavićemo se kako dalje da postupamo prema ovom problemu. Ukoliko nastave sa ignorisanjem (a ignorisanje je također stav), mi smo spremni organizovati i proteste i sve ostale demokratske mehanizme da dođemo do ovog svetog cilja. Mnogi nam postavljaju pitanja: ‘Zašto baš sada kada je ova vlast, zašto niste ranije tražili’? Odgovaramo da smo i ranije tražili i mi kao građani Pljevalja, a naravno i najviši zvaničnici Islamske zajednice kod svih relevantnih adresa, ali uvijek se udaralo na zid nerazumijevanja i nezainteresovanosti za ovaj problem”, kazao je Geljić.
Tvrdi da njihov zahtjev nema veze sa politikom i političkim partijama, jer kako ističe “skrnavljenje džamija je skrnavljenje, bilo to za vrijeme Tita, Mila ili Zdravka, apsolutno je svejedno”.
“A ono zbog čega smo osjetili priliku da se sada više aktiviramo po ovom pitanju je upravo ta poruka izvršioca današnje vlasti u predizbornom periodu ‘da će braniti sve svetinje podjednako’. Međutim, sada ovo ignorisanje ‘jednih svetinja’ i smatranje ‘nekih svetinja svetijim od drugih’ nas je iziritiralo. Poručujemo Krivokapiću da je njegovo ignorisanje nešto što nam je samo dalo još jači motiv za žešći vid borbe da i naše svetinje budu svetinje kao i druge svetinje”, istakao je Geljić.
Džamija porušena 1963. godine, minaret saniran prije 10 godina
Džamija je eksproprisana 1963. godine i porušena, kao i groblje u njenom haremu. Od nje je ostao jedino kameni minaret visok oko 30 metara, kao svjedočanstvo jednog vremena. Na temeljima džamije sagrađena je zgrada Elektrodistribucije, gdje se nalazi i danas.
Nije poznato vrijeme gradnje ove džamije, ali se zna da je imala dvorište koje je služilo kao groblje, u koje su se sahranjivali mještani istoimene mahale. Džamija je imala lijepe sofe i česmu u dvorištu. Od nje je ostao kameni minaret.
Prije deset godina urađena je sanacija minareta na porušenoj Hadži Hasan džamiji, koji je bila u veoma lošem stanju. Projekat sanacije minareta finansirala je Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA).
Urađeno je ojačavanje temelja minareta, ojačavanje kompletnog objekta savremenom tehnologijom karbonskim vlaknima, malterisanje, novi bakarni krovni pokrivač, gromobranska zaštita, sanirano unutrašnje kameno stepenište, urađena nova ulazna drvena vrata i kompletno čišćenje kamenih površina.
Bonus video:
