Žrtvujte jednu rijeku, poklonićemo vam dvije

Predsjednik MZ Kraljske Bare Milovan Labović podsjetio je da su zbog toga što su u julu prošle radovi počeli na Čestogazu, mještani Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Kolašinu podnijeli krivičnu prijavu.

16487 pregleda 19 komentar(a)
Predstavnici mještana na Čestogazu, Foto: Dragana Šćepanović
Predstavnici mještana na Čestogazu, Foto: Dragana Šćepanović

Mještani Kraljskih Bara neće prihvatiti ponudu Ministarstva kapitalnih investicija, koja, kako tvrde, podrazumijeva da žrtvuju rijeku Crnju.

Iz tog resora, kako su saopštili mještani, ponuđen im je kompromis, prema kojem bi se gradila mala hidroelektrana (mHE) na Crnji, a radova ne bi bilo na vodotocima Ljubaštica i Čestogaz.

Gradnju mHE u tom kolašinskom selu započela je firma “Dekar“.

Mještani su od sredine jula minule godine, kada su spriječili radove, mjesecima organizovali danonoćne straže na Čestogazu, a jednom sedmično i proteste. Zbog toga su, kako su više puta kazali, zanemarili obaveze na svojim imanjima.

Njihov zahtjev bio je raskidanje koncesionih ugovora i poništenje građevinskih dozvola za gradnju mHE na vodotocima u tom selu.

U Kraljskim Barama podsjećaju da je “Dekar“ prvi koncesioni ugovor sklopio 2008. godine, građevinsku dozvolu dobio 2011. godine, te da do prošlog ljeta ljeta nije gradio.

Upozorili su da je “iz Uprave za inspekcijske poslove konstatovano da su radovi u toku III faze koja zahtijeva završen projekat i upotrebnu dozvolu, prije nego što je gradnja počela 2020. godine“.

“Na osnovu pogrešno datih nalaza inspekcije u 2017. godini, za što treba tražiti odgovornost insektora iz UIP, Ministarstvo ekonomije je dovedeno u pravnu zabludu. Na osnovu te zablude krajem 2019. godine godine produžen je štetan ugovor o koncesiji sa investitorom”, saopšteno je prošle godine iz MZ Kraljske Bare.

Iznijeli su, kako tvrde, brojne dokaze i o propustima u Elaboratu o uticaju na životnu sredinu.

Takođe, tvrde i da je koncesionar “pokušao krađu“, time što je na teren dopremio cijevi znatno većeg prečnika od onog propisanog dokumentacijom.

Predsjednik MZ Kraljske Bare Milovan Labović podsjetio je da su zbog toga što su u julu prošle radovi počeli na Čestogazu, mještani Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Kolašinu podnijeli krivičnu prijavu.

ODT se, tvrdi predsjednik MZ, još nije oglasilo.

Prihvatanjem “kompromisa”, koji je 13. aprila ponuđen na sastanku organizovanom na incijativu Direktorata za energetiku i energetsku efikasnost, mještani bi, tvrde, prihvatili i “kršenje Ustava i zakona”.

“Nudi nam se ‘kompromis’ za nešto što uopšte nije dio koncesionog ugovora, jer Čestogaz i Ljubaštica ne pripadaju vodotoku Crnje za koji je izdata koncesija. Crnja je od jednakog značaja mještanima i ovom kraju. Ne možemo da pristanemo na nešto protiv čega smo bili od početka, a to je izgradnja mHE u ovom kraju”, rekao je Labović.

Mještani ocjenjuju da “država treba da učini sve što je u njenoj moći da bez plaćanja odštete koncesionaru raskine taj štetan ugovor pun malverzacija”. Smatraju i da državni službenici treba da preispitaju nezakonitosti koje prate projekte mHE u Kraljskim Barama. Kažu da ponuda, koju su dobili iz resornog ministarstva “ide samo u korist koncesionara, a na štetu lokalne zajednice i države”.

“Javni interes se mora zaštiti i mi kao mještani u tome samo možemo pomoći. Ne pristajemo na štetne kompromise koji nam se nude, jer mi nemamo pravo da trgujemo rijekama koje znače život i budućnost našem kraju i našem potomstvu... Želimo da podsjetimo predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, kao i sve partije koje čine parlament, na obećanja i izjave koje su dali o izgradnji mHE”, poručuju iz Kraljskih Bara. Obećanje mještanima Kraljskih Bara davali su mnogi iz aktuelne parlamentarne većine. Između ostalih i Abazović, koji je u septembru prošle, prisustvujući protestu u tom selu, poručio “da buduća vlast treba da raskine sve koncesione ugovore i zabrani gradnju malih hidroelektrana“. “Ovo je jedna velika katastrofa i ovo je sramota da se radi. Buduća vlast treba da raskine sve koncecije za mHE i trajni da zabrani gradnju mHE. Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade... Svaka gradanja mHE je korupcija sama po sebi“, rekao je Abazović tada u Kraljskim Barama.

Umjesto da raskinu ugovor, Ministarstvo rijeke daje tajkunima

Lažni kompromisi koje nudi Ministarstvo kapitalnih investicija nisu ništa drugo do pokušaj da se rijeka otme i pokloni devastatorima, poručili su iz Koalicije za održivi razvoj.

Iz KOR-a ocjenjuju da je krajnje je vrijeme da država pokaže snagu i sposobnost da kazni devastatore, ali i da pod hitno pronađe i procesuira korumpirane službenike koji rade u korist tajkuna, na štetu države, prirode i svih ostalih građana.

“Minimum koji smo očekivali od ljudi koji su preuzeli vlast, bio je da zgaze na rep privilegovanim pojedincima zbog čije halapljivosti je uništen veliki dio prirodnog bogatstva Crne Gore. Umjesto toga, dobili smo nove zaštitnike tajkuna, koji građanima nude ‘kompromise’ umjesto da oslobode sve rijeke iz cijevi i već jednom stave tačku na pokušaj gaženja Ustava. Koliko nas je razočaralo saznanje da i dalje u ministarstvima sjede ljudi spremni da uništavaju prirodu zarad profita tajkuna, toliko nas je obradovala istrajnost i iskrena namjera mještana. Lažni kompromisi koje nudi Ministarstvo nisu ništa drugo do pokušaj da se rijeka otme i pokloni devastatorima. Neće vam uspjeti ta zamisao, nijednu kap više nećete oteti i nijedan metar rijeke neće zarobiti u cijevi”, saopšteno je iz KOR-a.

Bonus video: