Bronzana bista čuvenog Budvanina don Krsta Ivanovića, koja je izlivena još prije 13 godina i godinama čami u podrumu zgrade Akademije znanja, trebalo bi napokon da bude postavljena na trgu u budvanskom Starom gradu.
Na tome insistira Sekretarijat za društvene djelatnosti, ali i Savjet Mjesne zajednice “Stari grad”. Kao lokacija na kojoj bi trebalo da bude postavljena bista navodi se prostor između katoličke i pravoslavne crkve, ispred tvrđave Citadela gdje se nekada nalazila česma.
Dugogodišnji problem oko postavljanja spomenika naslijedila je novoimenovana sekretarka za društvene djelatnosti Danijela Došljak koja je pokrenula procedure da se cijeli postupak sa svih zakonskih aspekata dovede do kraja i dobiju sve neophodne saglasnosti od državnih institucija.
Bronzano poprsje poznatog Budvanina izlio je Zlatko Glamočak još 2008. u Smederevu.
Obnovi popularnosti don Krsta doprinijela je istoimena predstava rediteljke Vide Ognjenović, koprodukcija festivala Grad teatar iz 2007. godine koja se sa velikim uspjehom igrala na scenama u regionu.
Nekadašnja opštinska komisija izabrala je Glamočaka da uradi bistu, a troškovi su iznosili 15 hiljada eura.
Uprkos svemu, Opština se nije mnogo interesovala za skulpturu koja je u Budvu dopremljena tek 2014. godine, nakon što je autor javno podsjetio da poprsje godinama čami u Smederevu.
Priča o spomeniku počela je 2007. godine, kada je tadašnji predsjednik Opštine Rajko Kuljača oformio komisiju čiji je osnovni zadatak bio da se bavi značajnim ličnostima iz istorije Budve.
Predsjednik komisije bio je slikar Slobodan Bobo Slovinić, a članovi arhitekta Slobodan Bobo Mitrović, Dalibor Atonioli i Božena Jelušić. Sekretarka je bila Lana Marović.
Komisija je napravila spisak značajnih istorijskih ličnosti, a predviđeno je da se urade bista don Krsta Ivanovića, Konta Zanovića, kanonika Kojovića i da se na rodnoj kući Steva Luketića, kao i kući gdje su živjela braća Bocarić, postave ploče. Do danas, međutim, ništa od toga nije urađeno, između ostalog i zbog besparice...
Došljak je za “Vijesti” kazala da je još 2012. započet proces postavljanja biste Krsta Ivanovića.
"Na tome su bili angažovani svi moji prethodnici. Firma Projektor 2017. je dobila tender za izradu projekta koji uključuje postavljanje biste, izradu postamenta i rasvjete. Dvije godine kasnije, Uprava za zaštitu kulturnih dobara iz Kotora donosi Rješenje o konzervatorskim uslovima za izradu konzervatorskog projekta postavljanja biste na katastarskoj parceli 3113 KO Budva. Da bi se postupak okončao, neophodno je donijeti Odluku o određivanju lokacije za spomen-bistu (koju priprema Sekretarijat za komunalno stambene poslove, a usvaja Skupština), a nakon toga treba revidirati projekat, dodati 3D prikaz same biste i uputiti Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Nakon njihove saglasnosti, moramo pripremiti nacrt Odluke koja će biti upućena nadležnom Ministarstvu i na kraju sa kompletiranom dokumentacijom na usvajanje u Skupštinu opštine. Nakon sastanka kojem su, osim mene, prisustvovali i glavni gradski arhitekta Opštine Budva, gradski menadžer, sekretara za komunalno-stambene poslove, predstavnik firme Projektor, usaglasili smo stav da se mora što hitnije završiti postupak postavljanja biste".
Prema njenim riječima, potrebno je da se uradi kameni postament za koji je izrađen i revidiran projekat.
"Moramo njegovati spomeničku kulturu, zbog baštine grada, ali i mladih naraštaja i Sekretarijat na čijem sam čelu učiniće sve da se naprave pomaci u ovoj pomalo zapuštenoj oblasti kulturnog djelovanja lokalne uprave", istakla je Došljak.
Član Savjeta MZ Stari grad Luka Vučković kazao je da žele da bista konačno bude postavljena.
"Odredili smo lokaciju između katoličke i pravoslavne crkve u Starom gradu”, kazao je Vučković.
Krsto Ivanović rođen je u Budvi 1628. godine, u plemićkoj porodici. Bio je gradski učitelj, kanonik, pjesnik, napisao je Ljetopis Budve 1650. Od 60 godina koliko je živio, Krsto Ivanović je prvih 25 proveo u Budvi. Potom je tri godine proveo u Veroni, a ostatak života u Veneciji.
Umro je kao kanonik crkve Sveti Marko, uprkos tome što potiče iz pravoslavne cetinjske porodice.
Kažu da se evropska opera ne bi mogla zamisliti bez libreta koje je pisao don Krsto...
Bonus video:
