Volonteri pokazuju humanost, dobru volju, spremnost da pomognu i to je nezamjenjivo i neprocjenjivo, volonterski rad doprinosi i razvijanju pozitivnih osobina, a finansijski doprinos ekonomiji veoma je značajan, zbog čega svi u državi moraju više pažnje posvetiti volonterizmu i volonterima.
To je ocjena sagovornika PR Centra povodom završetka projekta “Unapređenje volonterizma u Crnoj Gori” koji realizuje Crveni krst Crne Gore, a koji je podržala Fondacija Carice Šoken.
Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak, pojasnila je da je značaj volontera za tu organizaciju i za zemlju uopšte enorman, ali da se dovoljno pažnje ne poklanja tome.
„Kada se opredijelite da ste volonter, da nekome pomažete, da pružate svoje vrijeme i znanje da bi nekome bilo bolje, onda je i vaš način obavljanja posla drugačiji. Građani nam često kažu da nije toliko bitno ono što smo za njih uradili, već način na koji smo uradili. Zato treba da zahvalimo prije svega volonterima i njihovoj volji da vrijeme i znanje poklone nekome drugome“, kazala je Dubak.
Pojasnila je da ljudi često misle da je volonterizam amaterizam, a volonteri su, zapravo profesionalci u onome što rade.
Smatra da svi u zemlji moraju više pažnje posvetiti volonterizmu i volonterima.
„Često vidimo koliko institucije u međunarodnoj zajednici volontiranje prepoznaju kao izuzetan kvalitet više. To pokazuje da ste spremni da društvu date nešto, a da ne uzmete ništa zauzvrat“, objasnila je Dubak.
Volonterka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Šaković kazala je da svaki put kad realizuje neku akciju, kada se bavi volonterizmom, osjeća da je na neki način mini super heroj.
„Srećni smo zato što je neko drugi srećan zahvaljujući nama, a istovremeno osjećamo kao da utičemo na zajednicu, kao da ta naša djela zaista mogu da promijene, ne samo zajednicu u kojoj živimo, ne samo Crnu Goru, već i cijeli svijet“, kazala je Šaković.
A sreća je još veća jer je volontirajući upoznala mnogo onih koji slično razmišljaju i jer joj je volonterizam dao ulogu kojoj uvijek može da se vrati.
Psihološkinja, Milica Pušonjić, pojasnila je da su volonteri osobe koje obično imaju visoko samopoštovanje koje kroz svoje aktivnosti i dalje razvijaju.
„Osim potrebe i želje da pomognemo drugima, volonterski rad doprinosi razvijanju pozitivnih stvari u nama samima, pa tako kroz osjećaj pripadnosti i povezanosti sa drugima razvijamo emocionalnu stabilnost, smanjuje se nivo stresa i osjećaj izolovanosti ili samoće“, objasnila je Pušonjić.
Za volonterizam je, kako je kazala, posebno karakteristična sloboda izbora, a volonteri imaju priliku da razmjenjuju iskustva, putuju, uče nove jezike, upoznaju nove kulture, unapređuju i stiču nova znanja.
„Volonterizam može imati pozitivan uticaj na samu karijeru, zbog toga što tokom volontiranja razvijamo neke osobine koje današnje tržište rada zahtjeva, a to su sposobnost odlučivanja, pregovaranja, kritičko mišljenje“, rekla je Pušonjić.
Pedagoškinja, Vanja Rakočević, pojasnila je da je škola mjesto na kome djeca usvajaju ključne vrijednosti, vrline i gdje razvijaju vještine i upravo „kada govorimo o toleranciji, razumijevanju, poštovanju, empatiji i svim ostalim humanim vrijednostima, koje ovdje njegujemo i o kojima govorimo, važno je da škola bude mjesto koje im pruža prilike da razvijaju vještine i da stiču navike, a kroz volonterizam im upravo to i pružamo, jer kroz volonterizam te vrijednosti žive“.
Specijalista epidemiolgije u Institutu za javno zdravlje Marija Božović istakla je da volonterski rad Crvenog krsta Crne Gore, kao i volonterski angažman drugih ljudi i grupa ima nemjerljiv doprinos u odgovoru na aktuelnu zdravstvenu situaciju izazvanu pandemijom novog koronavirusa.
„Postali smo svjesni da smo timski igrači i da svi moramo da budemo dio tima da bi se izborili u ovoj borbi koja dugo traje. Volonterizam pokazuje našu humanost, dobru volju, spremnost da pomognemo i to je nezamjenjivo, neprocjenjivo“, kazala je Božović.
Direktorica Sektora za finansijske i bankarske operacije u Centralnoj banci Crne Gore, Jelena Janković, istakla je da se to ne vidi, ali da iza rada svakog volontera stoji određena cijena, odnosno trošak.
„Oportunitetni trošak je dnevnica koju bi ta osoba dobijala ukoliko bi radila posao koji bi se plaćao, a volonteri biraju da doniraju svoje vrijeme. Osim oportunitetnog postoje i realni troškovi. Volonteri često i svoja sredstva ulažu da plate smještaj, prevoz“, objasnila je Janković.
Kazala je da je finansijski doprinos volonterizma ekonomiji relativno jednostavno objasniti pojašnjavajući da postoje ozbiljne studije u razvijenim zemljama koje se bave time koliko je sati volontiranja uloženo tokom godina, u šta su ti sati uloženi i tome je data određena finansijska vrijednost.
„Takva studija postoji u Sjedinjenim Američkim Državama u kojoj se navodi da je tokom posljednjih 15 i više godina uloženo preko 120 milijardi sati volontiranja, čemu je data vrijednost od 2,6 biliona dolara“, navela je Janković.
Bonus video:
