Reporteri bez granica (RSF) kritikovali su sadašnju i bivšu vlast zbog odnosa prema medijima u Crnoj Gori koja je ostala najgore rangirana zemlja regiona po pitanju medijskih sloboda.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, međutim, napominje da je od izbora nove vlade prošlo više od četiri, a parlamenta čak sedam mjeseci.
“Sve ono što smo slušali tokom predizbornih kampanja, nakon formiranja nove vlade i parlamenta još je u sferi predizbornih obećanja, uz ogromno izgubljeno vrijeme koje je moglo biti mnogo bolje utrošeno ukoliko su sloboda medija i uslovi u kojima rade novinari zaista i bili prioritet”, kazao je on za “Vijesti”.
RSF upozorava na to da je nova vlast saopštila da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad biti jedan od prioriteta. Konkretno, saopštili su da će biti mijenjani medijski zakoni iz 2019, s ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i promijeniti način na koji se bira Savjet RTCG, koji trenutno “ne uspijeva da je zaštiti od političkog uticaja”.
“Ova obećanja, međutim, nisu pratila nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, zaključuju iz RSF, međunarodne organizacije sa sjedištem u Parizu.
Komentarišući nalaz RSF-a, Milovac ocjenjuje da je zakonodavna funkcija Vlade već duže vrijeme “zarobljena političkim uslovljavanjima u parlamentu, ali i bez obzira na to, zasada još nisu vidljivi konkretni pomaci ka ispravljanju onoga što je DPS uradio u proteklih tri decenije kada je zakonodavni okvir u pitanju”.
“Slična je situacija i sa parlamentom i novom političkom većinom koja je u prethodnom periodu imala neke druge prioritete kada je u pitanju donošenje novih zakona”, dodao je on.
Crna Gora je napredovala za jedno mjesto (104) na godišnjoj listi medijskih sloboda RSF, ali je i dalje najgore rangirana u regionu. Prva među njima je Slovenija (36), a slijede Hrvatska (56), BiH (58), Kosovo (78), Albanija (83), Sjeverna Makedonija (90) i Srbija (93).
Bez obzira na napredak za jedno mjesto, Crna Gora je, prema mišljenju koordinatora za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damira Nikočevića, i dalje “hronično zaražena virusom koji ugrožava ukupnu slobodu medija”.
“Od posljednjih zabrinjavajućih napada na novinare (Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan), preko problematičnog i netransparentnog finansiranja medija iz javnih fondova, koje će potvrditi i novi nalazi za 2018. i 2019. koje uskoro objavljujemo”, kazao je on za “Vijesti”.
U RSF-ovoj ocjeni stanja pominje se više slučajeva, među kojima se ističu napad na Oliveru Lakić i presuda Jovu Martinoviću.
U dijelu koji se tiče rada RTCG, iz Pariza ocjenjuju da je “DPS i dalje kontroliše, iako je izgubio na posljednjim parlamentarnim izborima i otišao u opoziciju nakon 30 godina”.
Novi Zakon o RTCG koji je usvojila prethodna Vlada nije, tvrde u CGO, unaprijedio način izbora članova Savjeta, a nova Vlada nije pokrenula izmjene i dopune toga zakona.
“I dalje je postoji otvoren prostor za politički uticaj na članove Savjeta, samim tim i menadžment i uređivački tim RTCG-a. Nažalost, sve ovo otvara sumnju da će RTCG služiti interesima nove vlasti, kao što je bilo za vrijeme mandata prethodne vlasti DPS-a”, naglašava Nikočević.
On dodaje da ni od Vlade a ni od Minitarstva javne uprave ni nakon skoro nepunih pet mjeseci nema konkretnih poteza, osim najave raspisivanja konkursa za novog direktora Direktorata za medije i kreiranja nove medijske strategije, bez konkretnih pojašnjenja što bi ona podrazumijevala i koji su njeni ciljevi. I pored nedavne najave MJU, on ističe da ne postoji javni registar oglašavanja državnih organa koji je “veoma važan u jačanju transparentnosti finansiranja medija iz javnih fondova”.
“Vrijeme će pokazati koliko su nova Vlada, Skupština i nadležne institucije u praksi zaista spremne da medijima pruže jednake šanse bez miješanja u njihovu uređivačku politiku i interno funkcionisanje. Zasada su rezultati veoma mršavi”, kazao je Nikočević za “Vijesti”.
Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović kazao je da je jedna od glavnih zamjerki RSF-a upravo nekažnjivost za napade na novinare.
“To se odnosi ne samo na izvršioce napada, nego i na nalogodavce, onda kada se u rijetkim slučajevima pronađu. Očigledno je da u staroj vlasti nije bilo dovoljno političke volje za to, a dokaz je što se lokalne siledžije brzo nađu iza rešetaka, dok slučajevi za koje s pravom sumnjam da su povezani sa moćnicima i kriminalcima bliskim vlasti, čame u tužilačkim fiokama”, kazao je on.
Jovović poručuje da je na novoj vlasti da se, pored političke volje koju su iskazali imenovanjem državnog sekretara MUP-a za člana Komisije, pokažu i konkretnim pomacima u istragama starih slučajeva, uključujući i nalogodavce. Tu prije svega ističe slučajeve Duška Jovanovića, Tufika Softića, Lakićeve, napade na zaposlene i imovinu “Vijesti”...
Srzentićeva: Naredni izvještaj prepoznaće rezultate
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić kazala je da nalaz RSF „ukazuje na izazove i probleme u prethodnoj godini u sektoru medija, koje je ova Vlada već prepoznala i na kojima intenzivno radimo“. Ona je istakla da su u sa saradnji medijskom zajednicom pokrenuli izradu strategije i zakonodavnu reformu medijskih zakona.
„Nakon posljednjih, a sve učestalijih napada na novinarke i novinare, otvorili smo temu da se u Krivičnom zakoniku napravi izmjena i da se napad na novinare tretira kao napad na službeno lice. Ova Vlada je zainteresovana da pokrene postupak izmjene KZ u ovom dijelu“, kazala je ona za „Vijesti“.
Takođe je istakla značaj podrške održivosti medijima, posebno u periodu pandemije koronavirusa.
„Žao nam je što izvještaj nije obuhvatio aktivnosti koje je ova Vlade preduzela, jer se odnosi na prethodnu godinu. Svakako, uvjereni smo da će naredni izvještaj prepoznati sve aktivnosti i našu snažnu opredijeljenost da unaprijedimo stanje u sektoru medija u svim segmentima“, kazala je ona za „Vijesti“.
Bonus video:
