Foto: Privatna arhiva

Neopisiva moć druženja sa prirodom

Savez izviđača Crne Gore proslaviće 1. maja na Grahovu 65 godina postojanja, čak 63 je u skautima proveo Mensut Krpuljević

22222 pregleda 275 reakcija 2 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Kada je kao devetogodišnji dječak Mensut Krpuljević iz Podgorice 1959. otišao u Bečiće u izviđački kamp, nije ni slutio da će ga izviđaštvo toliko osvojiti i postati mu sastavni dio života.

“Ništa tada nijesam znao o izviđačima. Moj otac je preko prijatelja čuo za izviđače, vjerovao je u taj program i to me ‘zarobilo’ sve do današnjih dana. Kada sam malo stasao, kako to biva, imao svoj vod, pa sam osnovao odred, pa sam poslije toga bio u Savezu izviđača Crne Gore imenovan za sekretara, člana predsjedništva, a zatim i predsjednika. I kasnije sam nastavio da radim u interesu izviđačke organizacije, i to je bio čist, ali vrlo posvećen volonterizam“, priča za “Vijesti“ Krpuljević dok neke nove generacije izviđača pripremaju jubilej - 65 godina od nastanka Saveza izviđača Crne Gore (SICG).

Jubilej koji kod Krpuljevića budi sjećanja, jer od tih 65 godina - čak 63 su “njegove“. I ne samo njegove, nego i prijatelja sa kojima ovih dana evocira uspomene na početke izviđaštva u Crnoj Gori, ali i na njihovo odrastanje.

“Jubilej budi sjećanja na drugove i drugarice, prošla vremena, na razne zgode i nezgode. Zanimljivost izviđačkog programa plijenila je mlade ljude. Meni je, kao devetogodišnjem dječaku, bio zanimljiv život vezan za boravak u prirodi, šatori, druženje, pjesma, vatra. Sve je to budilo bezgraničnu dječiju maštu i nije bilo granica u tome. Ono što je najvažnije, iznjedrila su se izvanredna drugarstva koja traju do današnjih dana. Svi smo ostali prijatelji, desila su se kumstva, čak i brakovi. Mnoge su se promjene u ovom društvu dogodile, ali niko i ništa nije uspio da naše drugarstvo poremeti. Među nama se ništa nije promijenilo i svaki naš susret planiran na pola sata traje po četiri sata“, kaže čovjek koji je želio da, uslovno rečeno, aktivnu “karijeru“ u izviđačima završi kako je i počeo - smotrom.

Sa osnivačke Skupštine
Sa osnivačke Skupštinefoto: Privatna arhiva

Razlika je bila što su počeci vezani za izviđački kamp lokalnog karaktera, a završetak za svjetsku skautsku smotru, popularno nazvanu džembori, što je te 1959. godine bio u Bečićima, a 1995. u Holandiji, zajedno sa oko 30.000 izviđača iz više od 150 država.

“Sad sam u kategoriji starijih brđana. Nijesam želio neke konkretne funkcije i zaduženja, ali sam uvijek želio da budem tu, blizu, da posmatram, pratim i eventualno, ako što mogu, pomognem“.

Ističe da su bogatstvo i korisnost programa koje izviđačka organizacija pruža nemjerljivi, jer sve te aktivnosti pripremaju mlade ljude za život koji je pun izazova i iznenađenja.

 Izviđači u prirodi
Izviđači u prirodifoto: Privatna arhiva

“Nije suština izviđačkog programa da mlad čovjek nauči topografiju za čitav život, već da se oslobodi, stekne samopouzdanje, da nauči da cijeni povjerenje, da postane čvršći, snalažljiviji, sposobniji, odgovorniji, humaniji... Sve su to vještine koje se ne mogu definisati, ali žive u vama i stekli ste ih jednom za svagda“, priča Krpuljević.

Njegova djeca su, kaže, prošla kroz izviđačke aktivnosti, ali niko nije pokazao interesovanje da se dublje time bavi.

 I unučad će u skaute: Krpuljević
I unučad će u skaute: Krpuljevićfoto: Monitor

Nada se da će unuke osvojiti izviđački život, kao što se to njemu dogodilo.

“Kada su moja djeca bila mala, bavio sam se životom. Trebalo je preživjeti. Bila su takva vremena. Nijesam imao previše vremena da djeci pričam o tome. Moja žena je ponijela glavni teret njihovog odrastanja. Sada imam više vremena i potrudiću se da unucima pokažem ljepotu tog života, pa ako ih osvoji - dobro je. Pokušaću da im prenesem ljubav prema izviđačima. Želio bih da osjete tu moć druženja sa prirodom. To je prosto jedna nevjerovatna veza. Potrudiću si da im to približim, ali ne može se na silu postati izviđač. To mora da te prožme, osvoji i bude dio tvog života u kome uživaš“.

 Poletarci i pčelice
Poletarci i pčelicefoto: Privatna arhiva

Savez nikad mlađi i spremniji za sve izazove

Kada je Krpuljević aktivno prestao da bude izviđač, jedan Nikšićanin je tek počeo da gazi životnim stazama. Riječ je o Peku Vukadinoviću, predsjedniku SICG, koji je imao priliku da osjeti moć druženja sa prirodom i shvati da je izviđački život ono u čemu uživa i gdje je svoj na svome. I dok sa ostalim izviđačima priprema proslavu jubileja, ističe da je ponosan što je član organizacije koja 65 godina nije odustala od želje da stvori bolji svijet.

Nikad spremniji: Peko Vukadinović
Nikad spremniji: Peko Vukadinovićfoto: Privatna arhiva

“Za nama je 65 godina njegovanja izviđačkih vrijednosti i oplemenjivanja naše zemlje. Na čistoj strani život, nismo prestali da volontiramo, pomažemo zajednici, vršimo neformalnu edukaciju, pružamo vještine neophodne za život, gradimo ekološku svijest, brinemo o prirodi, stvarajući pojedince spremne da funkcionišu u timu, ali i preuzmu odgovornost na sebe”, kaže Vukadinović.

Sa osmijehom ističe da bi neko 65. rođendan mogao doživjeti kao penezionerski, ali ne i SICG koji je, kako kaže, nikad mlađi i spremniji za sve izazove koji su pred njima.

Sa dočeka Josipa Broza Tita
Sa dočeka Josipa Broza Titafoto: Privatna arhiva

“Jedna velika grupa volontera vrijedno radi na tome da izviđači i planinke, ali i drugi mladi Crne Gore, dobiju svoj prvi izviđački dom. Na Grahovu je započeta izgradnja prvog nacionalnog izviđačkog kampa koji će okupljati izviđače i biti povod za stvaranje mnogih novih uspomena i prijateljstava kojima granice i kilometri ne predstavljaju prepreku. Do našeg novog kampa izgrađena je vodovodna mreža za tehničku vodu, kao i priključak struje“.

Upravo na Grahovu, u arboretumu porodice Kovačević, izviđači će obilježiti 65 godina postojanja SICG, a zatim će u budućem kampu posaditi sadnice različitih vrsta drveća.

Sa ranije akcije na Grahovu
Sa ranije akcije na Grahovufoto: Privatna arhiva

“Kako bi na pravi način proslavili rođendan odlučili smo se da upravo na Grahovu obnovimo ‘pluća’ tog mjesta sadeći 65 sadnica - po jednu za svaku godinu postojanja najveće omladinske organizacije u Crnoj Gori. U tom naumu pomogli su nam brojni pojedinci i organizacije, donirajući kako bi dio te šume bio i njihov, a svi zajednički mogli da uživamo u hladu i kiseoniku kojim će nas darivati u godinama koje dolaze“.

Zato će toga dana u budućem kampu otkriti tablu sa imenima onih koji su poklonili drvo, ali i maketu kampa.

Dese se i vjenčanja
Dese se i vjenčanjafoto: Privatna arhiva

Događaju će, kaže Vukadinović, prisustvovati svi koji su ostavili trag u dugoj izviđačkoj istoriji, kao i brojni prijatelji organizacije, uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Biće tu, naravno, i Krpuljević, da svi zajedno ispričaju priču koja je počela 1. maja 1956. kada je predsjednik tadašnje SR Crne Gore Blažo Jovanović, na Glavi Zete kod Danilovgrada, svečano uručio zastavu izviđačima. Prethodno je, u januaru te godine, u tadašnjem Titogradu, održana osnivačka skupština SICG, a za prvog predsjednika izabran je poznati revolucionar Periša Vujošević.

Svečani stroj za Blaža Jovanovića
Svečani stroj za Blaža Jovanovićafoto: Privatna arhiva

“Izviđačko sjeme u Crnoj Gori posadio je Tibor Sekelj 1928. godine u Nikšiću napravivši prvi izviđački steg. Priča o avanturi u kojoj uživaju i mlađi i stariji prihvaćena je sa oduševljenjem. Prve stranice izviđačke istorije nakon Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori ispisane su u Plavu kada je osnovan izviđački odred ‘Budo Tomović’ 4. septembra 1955. Njegovom formiranju je prethodio ‘Pohod kroz Crnu Goru’, putujući logor pet jedinica iz svih jugoslovenskih republika, a odmah zatim je organizovana ‘šumska škola’ na Vidrovanu, kod Nikšića, koju je pohađalo nekoliko budućih izviđačkih rukovodilaca. Izviđački odredi se osnivaju i u drugim mjestima Crne Gore, Ivangradu (Berane), Nikšiću, Pljevljima, Tivtu, Cetinju... Kako je izviđačka priča zaživjela širom Crne Gore, javila se i potreba za osnivanjem krovne organizacije”, podsjetio je Vukadinović na istorijat.

Od 1956. pa sve do 2006. godine, SICG je djelovao u sklopu Saveza izviđača Jugoslavije, a kasnije Srbije i Crne Gore. Kao samostalna organizacija djeluje od 1. septembra 2006. godine, da bi 13. jula 2008, na 38. Svjetskoj skautskoj konferenciji u Koreji, bio primljen u tu organizaciju.

Danas Savez izviđača okuplja 19 izviđačkih jedinica sa više od 1.500 članova.

Detalj sa Durmitora
Detalj sa Durmitorafoto: Privatna arhiva

“Izviđaštvo se mijenjalo i prilagođavalo potrebama društva kroz istoriju, ali su izviđačke vrijednosti ostale iste. Savez je uvijek bio i uvijek će biti zajednička kuća svim izviđačima i planinkama, kao i drugim mladim ljudima u Crnoj Gori bez obzira na nacionalnu, vjersku ili neku drugu pripadnost”, poručio je Vukadinović.

Izviđaštvo se mijenjalo i prilagođavalo potrebama društva kroz istoriju, ali su izviđačke vrijednosti ostale iste. Savez je uvijek bio i uvijek će biti zajednička kuća svim izviđačima i planinkama, kao i drugim mladim ljudima u Crnoj Gori bez obzira na nacionalnu, vjersku ili neku drugu pripadnost”, poručio je predsjednik SICG Peko Vukadinović

Bonus video: