Na ratišta u Siriji i Iraku u proteklih pet godina otišlo je 23 građana iz Crne Gore, dok se u Ukrajini bori osam crnogorskih državljana, pokazala je studija Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).
U studiji se navodi da je od 2012. do danas iz Crne Gore u Siriju i Irak otišlo 18 muškaraca, pet žena, troje djece, dok je jedno dijete rođeno na teritoriji takozvane Islamske države.
Studija koja je predstavljena na konferenciji Savjeta za regionalnu saradnju u Sloveniji, pokazala je da je u Siriji i Iraku od 2012. stradalo šest osoba, dok se devetoro vratilo u Crnu Goru. Samo jednu od tih devet osoba procesuirali su sudski organi, a u pitanju je Ulcinjanin Hamid Beharović kojem se trenutno sudi za krivično djelo učešće u stranim oružanim formacijama, a za koje je propisana kazna zatvora do pet godina.
Prema ovoj studiji, nazvanoj “Igra čekanja: Procjena i odgovor na prijetnju od povratka stranih boraca na zapadni Balkan”, na teritoriji koju kontroliše ISIL trenutno se nalaze tri muškarca, četiri žene i dvoje djece iz Crne Gore.
Studija kaže da je na ratišta u Siriji i Iraku, iz Evropske unije (EU) od 2012. otišlo ukupno 5.000 boraca, od čega je oko 1.000 njih sa zapadnog Balkana.
Na zapadni Balkan vratilo se oko 300 boraca a na ratištu je poginulo njih 200, ali se dodaje da je u toku 2016. proces odlaska na ratište ljudi sa zapadnog Balkana gotovo potpuno zaustavljen.
U dokumentu se navodi da je jedan crnogorski državljanin zatvoren u Turskoj. Autori studije navode, pozivajući se na izvore iz bezbjednosnih krugova u Crnoj Gori, da u Ukrajini trenutno na strani proruskih separatista ratuje devet crnogorskih državljana, da se jedan borac iz Ukrajine vratio i da se protiv njega vodi sudski postupak.
"Za razliku od povratnika sa teritorije ISIL-a, koji se suočavaju sa optužbama vezanim za terorizam povrh toga što su optuženi za ratovanje na stranom ratištu, povratnik iz Ukrajine je osuđen samo za učešće na stranom ratištu. Pored razlike u sudskom gonjenju povratnika iz ISIL-a i proruskih boraca, izvori iz bezbjednosnih krugova u Crnoj Gori kažu da se na borce koji odlaze u Ukrajinu gleda kao na plaćenike koje prvenstveno motiviše novac a manje ideologija”, navodi se u studiji.
Ipak, dodaje se u studiji, pojedini povratnici sa ratišta u Ukrajini tvrde da nisu uzeli novac a eksperti smatraju da dio crnogorske javnosti borce u toj državi vidi kao patriote koji su pošli u pomoć “ideološki srodnoj braći”, dok se na borce u Siriji i Iraku, mjestima koja nisu religijski i kulturološki povezana sa Crnom Gorom, gleda kao da su se pridružili neprijatelju.
"Ipak, zvaničnici naglašavaju da su neki od sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) prepoznati po tome što promovišu vrstu ekstremizma koja ih čini jednakom snagom u radikalizaciji kao što su idelogije selefija. Crnogorski izvori priznaju da su mnogi programi reintegracije i deradikalizacije izazovni za sprovođenje”, zaključuje se u studiji. Najviše boraca na strana ratišta u periodu od pet godina otišlo je sa Kosova i iz Bosne i Hercegovine.
Bonus video:
